Turska uključuje sport u veliku zelenu inicijativu: nulti otpad ulazi u olimpijski sustav
U Istanbulu je sredinom kolovoza pokrenuta nova faza turske politike nultog otpada, ovaj put usmjerena na sportske objekte, natjecanja, kampove i ljude koji sudjeluju u olimpijskom sustavu. Turski nacionalni olimpijski odbor, odnosno Türkiye Milli Olimpiyat Komitesi (TMOK), i Zaklada za nulti otpad, Sıfır Atık Vakfı, potpisali su 13. kolovoza 2026. dvogodišnji protokol o suradnji kojim žele smanjiti nastanak otpada, unaprijediti odvojeno prikupljanje i recikliranje te učinkovitije koristiti energiju, materijale i druge resurse u sportu. Prema objavi Zaklade, sporazum su potpisali predsjednik TMOK-a Veli Ozan Çakır i predsjednik Zaklade Samed Ağırbaş. U program neće biti uključene samo uprave sportskih institucija, nego i sportaši, treneri, predstavnici saveza, organizatori natjecanja i drugi sudionici olimpijskog pokreta. Time se okolišna politika pokušava prenijeti iz administrativnih i komunalnih sustava u područje koje svakodnevno doseže velik broj ljudi i posebno snažno utječe na mlađu publiku.
Sporazum ne predviđa jednu simboličnu kampanju, nego niz praktičnih mjera koje bi se trebale provoditi tijekom dvije godine. Zaklada za nulti otpad navodi da će se u Olimpijskoj kući TMOK-a i drugim sportskim objektima podupirati razvrstavanje otpada na mjestu nastanka, razvoj sustava recikliranja, smanjenje rasipanja i učinkovitije korištenje resursa. Na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima, sportskim kampovima i drugim događajima planirane su komunikacijske i edukativne aktivnosti kojima bi se poticala održivija potrošnja i odgovornije ponašanje posjetitelja i sudionika. Predviđeni su i seminari, radionice, edukacijski programi te razvoj pilot-objekata i modela održivije organizacije sportskih događaja. Partneri žele da se uspješne prakse zatim prenose na druge organizacije, umjesto da ostanu ograničene na nekoliko lokacija.
Od razvrstavanja otpada do novih standarda za sportske događaje
Središnji dio projekta odnosi se na promjenu svakodnevnog funkcioniranja sportskih objekata i organizacija. Prema protokolu koji je predstavila Zaklada, cilj nije samo postaviti dodatne spremnike za otpad, nego povezati nabavu, potrošnju, korištenje materijala, odvajanje otpada i recikliranje u jedinstven sustav. To znači da će se održivost pokušati uključiti u planiranje natjecanja i kampova prije nego što događaj počne, a ne rješavati tek nakon što otpad nastane. Takav pristup može obuhvatiti izbor ambalaže i potrošnog materijala, količine hrane i pića, način korištenja promotivnih proizvoda, logistiku, ponovnu uporabu opreme i jasnije upute za sudionike. Točne operativne standarde za pojedine objekte i natjecanja partneri još nisu javno detaljno objavili, pa trenutačno nije moguće procijeniti kolike će se količine otpada ili potrošnje resursa moći smanjiti u prvoj fazi.
U sportskom sustavu važan će biti i obrazovni dio. Zaklada navodi da će se kroz olimpijske obrazovne programe i aktivnosti razvoja sportaša teme održivosti i nultog otpada prenositi sportašima, trenerima i predstavnicima sportskih saveza. To projektu daje širi doseg od tehničkog upravljanja otpadom, jer sportaši i treneri mogu iste obrasce ponašanja prenositi u klubove, lokalne zajednice i vlastite javne nastupe. Predsjednik TMOK-a Veli Ozan Çakır u povodu potpisivanja naglasio je da sport ne promatra samo kroz rezultate i međunarodna natjecanja, nego i kao prostor u kojem se sportaše razvija u osobe koje svojim ponašanjem mogu biti primjer drugima. Samed Ağırbaş, predsjednik Zaklade za nulti otpad i visoki klimatski prvak COP31, poručio je da je cilj stvoriti sportski ekosustav u kojem se ne smanjuje samo otpad, nego se istodobno sprječava rasipanje i razvija kultura održivog života.
Sport postaje komunikacijski kanal za politiku nultog otpada
Izbor sporta kao sljedećeg područja širenja inicijative nije slučajan. Sportska natjecanja okupljaju velik broj ljudi na relativno malom prostoru, zbog čega se u kratkom vremenu povećavaju potrošnja hrane i pića, uporaba ambalaže, prijevoz, potrošnja energije i količina otpada. Istodobno, sport ima snažan komunikacijski učinak: ponašanje sportaša, klubova i organizatora često se prenosi daleko izvan samih stadiona i dvorana. Program Ujedinjenih naroda za okoliš posljednjih godina upozorava da veliki sportski događaji mogu stvarati znatne količine otpada, ali i da se velik dio tog opterećenja može izbjeći boljim planiranjem, ponovnom uporabom i pristupima kružnog gospodarstva. Zbog toga se mjere poput smanjivanja jednokratne plastike, povratne ambalaže, odvojenog prikupljanja i održivije nabave sve češće pojavljuju u planovima organizatora velikih međunarodnih natjecanja.
Međunarodni olimpijski odbor već godinama održivost tretira kao dio strateškog razvoja olimpijskog pokreta. U njegovim smjernicama za sportske organizacije među ključnim temama nalaze se upravljanje održivošću, odgovorna nabava, smanjenje plastike i otpada te stvaranje kružnijeg sustava u kojem se materijali ponovno koriste i recikliraju. IOC je kroz program Sustainability Essentials objavio posebne praktične vodiče za nacionalne olimpijske odbore, međunarodne saveze i organizatore sportskih događaja. Turski projekt zato se uklapa u širi međunarodni smjer, ali će njegov stvarni značaj ovisiti o tome hoće li dogovorene mjere postati mjerljivi standardi u objektima i događajima te hoće li se rezultati redovito javno pratiti. Za sada su objavljeni ciljevi, područja suradnje i plan edukacije, dok konkretni pokazatelji uspješnosti po pojedinim lokacijama nisu predstavljeni.
Projekt se naslanja na inicijativu pokrenutu 2017.
Turska politika nultog otpada razvija se institucionalno od 2017., kada je pod pokroviteljstvom Emine Erdoğan pokrenut nacionalni projekt usmjeren na sprječavanje nastanka otpada, odvojeno prikupljanje i povećanje oporabe materijala. Prema podacima turskog Ministarstva okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena, stopa oporabe otpada porasla je s približno 13 posto u 2017. na 37,53 posto do kraja 2025. Ministarstvo navodi da je od početka projekta do kraja 2025. u gospodarstvo vraćeno ukupno oko 90 milijuna tona iskoristivog otpada te procjenjuje ekonomsku vrijednost tih aktivnosti na 365 milijardi turskih lira. U istim službenim podacima navode se i uštede energije, vode i naftnih derivata te smanjenje emisija stakleničkih plinova povezano s ponovnom uporabom i recikliranjem. Riječ je o brojkama koje objavljuje nadležno ministarstvo u okviru praćenja nacionalnog programa.
Vlada želi dodatno povećati stopu oporabe otpada. Ministarstvo je za 2035. postavilo cilj od 60 posto, a za 2053. od 70 posto. Širenje koncepta na sport tako se može promatrati kao dio pokušaja da se nacionalni ciljevi ne ostvaruju samo kroz komunalne sustave i industriju nego i kroz institucije koje imaju velik društveni utjecaj. Sportski objekti pritom mogu poslužiti kao vidljiva mjesta za testiranje novih navika jer se u njima susreću organizatori, dobavljači, sportaši i publika. Ako pilot-projekti pokažu da se potrošnja i količina otpada mogu smanjiti bez narušavanja organizacije natjecanja, takva rješenja mogu se lakše prenijeti na druge stadione, dvorane, kampove i sportske centre. Protokol upravo zato predviđa razmjenu podataka, stručnih materijala, akademskih istraživanja i iskustava između TMOK-a i Zaklade.
Nulti otpad dobiva i međunarodnu klimatsku dimenziju
Turska je posljednjih godina koncept nultog otpada pokušala prenijeti i na međunarodnu razinu. Opća skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 2022. proglasila je 30. ožujka Međunarodnim danom nultog otpada, koji se obilježava od 2023. Ujedinjeni narodi pritom su isticali ulogu Turske i Emine Erdoğan u promicanju te teme, a Emine Erdoğan predsjeda Savjetodavnim odborom istaknutih osoba UN-a za nulti otpad. Inicijativa se u dokumentima UN-a povezuje s održivom proizvodnjom i potrošnjom, sprječavanjem nastanka otpada, ponovnom uporabom proizvoda i razvojem kružnog gospodarstva. Uključivanje sporta u turski program stoga ima i vanjskopolitičku dimenziju jer se događa u godini kada Turska preuzima vodeću ulogu u najvažnijem godišnjem procesu globalnih klimatskih pregovora.
COP31, 31. konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, održat će se u Antalyji od 9. do 20. studenoga 2026., potvrdio je UNFCCC. Turski ministar okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena Murat Kurum imenovan je predsjednikom-designatom konferencije, dok Turska i Australija surađuju prema posebnom modelu predsjedanja u kojem Australija vodi pregovarački dio procesa. U lipnju 2026. tursko predsjedništvo COP31 predstavilo je globalnu klimatsku akcijsku agendu u kojoj se među ciljevima nalaze smanjenje rasta globalne količine otpada do 2035. i povećanje udjela kružne uporabe materijala. UNFCCC je tada objavio da predsjedništvo želi staviti nulti otpad, smanjenje metana i kružno gospodarstvo među vidljivije komponente klimatske provedbe. Partnerstvo olimpijskog odbora i Zaklade stoga se vremenski i sadržajno uklapa u prioritete koje Ankara želi naglasiti uoči konferencije u Antalyji.
Dvogodišnji sporazum trebao bi proizvesti modele koji se mogu širiti
Za provedbu projekta predviđen je koordinacijski mehanizam između TMOK-a i Zaklade za nulti otpad. Partneri bi trebali zajednički planirati, provoditi i vrednovati aktivnosti, a prema potrebi razmjenjivati podatke, dokumentaciju, stručne izvore i obrazovne materijale. Planirani su zajednički projekti na nacionalnim i međunarodnim sportskim događajima kako bi se razvijali i širili primjeri dobre prakse. U prvoj fazi posebna će pozornost biti na Olimpijskoj kući i drugim sportskim objektima povezanim s TMOK-om, gdje bi se trebale testirati konkretne mjere za razvrstavanje otpada, recikliranje i učinkovitiju uporabu resursa. Ideja je da pilot-lokacije posluže kao model prije šire primjene u sportskom sustavu.
Sporazum pritom ne znači da će svaki sportski događaj u Turskoj automatski prijeći na jedinstven standard nultog otpada. Javno predstavljeni dokument govori o suradnji, razvoju modela, edukaciji i širenju prakse, ali ne objavljuje obvezujuće kvote za sve sportske saveze niti rokove za pojedinačna smanjenja otpada. Upravo će konkretni kriteriji, način mjerenja i javna objava rezultata biti važni za procjenu uspješnosti projekta nakon prvih pilot-primjena. Ako se uvedu usporedivi pokazatelji, poput količine otpada po posjetitelju, udjela odvojeno prikupljenih materijala, udjela ponovno upotrijebljene opreme ili smanjenja jednokratne ambalaže, bit će moguće jasnije procijeniti učinak inicijative. Za sada je naglasak na izgradnji sustava i promjeni ponašanja, a ne na unaprijed objavljenim brojčanim obvezama.
Sport kao prostor za promjenu svakodnevnih navika
Najširi cilj potpisnika jest pretvoriti sport u vidljiv kanal za kulturu održivosti. To podrazumijeva da ekološke mjere ne budu ograničene na tehničko osoblje objekata, nego da ih razumiju i primjenjuju sportaši, treneri, organizatori i publika. Uspije li se takav pristup ukorijeniti u redovnom radu klubova i saveza, utjecaj može biti veći od same količine recikliranog materijala jer se navike prenose na svakodnevni život izvan sportskih terena. S druge strane, održivost velikih događaja ne ovisi samo o otpadu: važni su i prijevoz, energija, izgradnja, nabava, potrošnja vode i cjelokupan ugljični otisak. Zato će se ambicija projekta dugoročno procjenjivati prema tome hoće li se koncept nultog otpada povezati s drugim elementima okolišno odgovorne organizacije sporta.
Dvogodišnji protokol daje TMOK-u i Zakladi razdoblje u kojem mogu testirati metode, educirati sudionike i standardizirati postupke prije mogućeg širenja na veći broj sportskih organizacija. U trenutku kada Turska priprema COP31 i istodobno nastoji povećati nacionalnu stopu oporabe otpada, sport postaje dodatna platforma za demonstraciju politike koja je od 2017. prerasla iz domaćeg projekta u temu s međunarodnim političkim značenjem. Hoće li novi model ostati prvenstveno edukativan ili će proizvesti mjerljiva smanjenja otpada i potrošnje resursa, pokazat će rezultati pilot-projekata i način na koji će ih dvije institucije javno vrednovati. Prema sada objavljenom planu, prvi korak bit će uvođenje održivijih praksi u Olimpijskoj kući i drugim sportskim objektima, nakon čega bi se provjerena rješenja trebala širiti kroz natjecanja, kampove i edukacijske programe. Time sport u Turskoj dobiva novu ulogu: uz natjecateljsku i društvenu funkciju, trebao bi postati i praktičan poligon za kulturu učinkovitijeg korištenja resursa i smanjivanja otpada.
Izvori:
- Sıfır Atık Vakfı – službena objava od 13. kolovoza 2026. o protokolu s Türkiye Milli Olimpiyat Komitesi, područjima suradnje, edukaciji, pilot-projektima i dvogodišnjem trajanju sporazuma (link)
- Türkiye Milli Olimpiyat Komitesi – službena stranica TMOK-a s objavom o širenju pristupa nultog otpada na sportski i olimpijski sustav (link)
- Tursko Ministarstvo okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena – službeni podaci o stopi oporabe otpada, količini recikliranog materijala i ciljevima za 2035. i 2053. (link)
- UNFCCC – službena potvrda imenovanja Murata Kuruma za predsjednika-designata COP31 te datuma održavanja konferencije u Antalyji od 9. do 20. studenoga 2026. (link)
- UNFCCC – objava globalne klimatske akcijske agende predsjedništva COP31, uključujući ciljeve povezane s otpadom i kružnim gospodarstvom (link)
- Ujedinjeni narodi – informacije o proglašenju 30. ožujka Međunarodnim danom nultog otpada i međunarodnom okviru inicijative (link)
- UN-Habitat – službene informacije o Savjetodavnom odboru istaknutih osoba za nulti otpad i ulozi Emine Erdoğan kao predsjednice odbora (link)
- Program Ujedinjenih naroda za okoliš – kontekst o otpadu na velikim sportskim događajima i primjeni kružnih pristupa u sportu (link)
- Međunarodni olimpijski odbor – smjernice Sustainability Essentials o upravljanju održivošću, odgovornoj nabavi, plastici i kružnom gospodarstvu u sportu (link)