Slovački mediji nakon Hajduka i Žiline: Poljud ih oduševio atmosferom, ali i otvorio pitanje stadionskih standarda
Hajduk Split ostvario je rezultatski miran ulazak u europsku sezonu pobjedom 2:0 protiv MŠK Žiline na Poljudu, ali odjek utakmice nije ostao vezan samo uz travnjak. Slovački Šport, čiji je novinar pratio susret u Splitu, objavio je opširnu reportažu u kojoj je atmosferu na stadionu opisao kao rijedak europski nogometni doživljaj, ali je istodobno iznio niz oštrih primjedbi na stanje stadiona i organizaciju utakmice. U središtu slovačkog teksta našli su se krov Poljuda, atletska staza, ponašanje dijela publike, prodaja alkohola, tretman gostujućih navijača i radni uvjeti za novinare nakon završetka susreta.
Prema podacima UEFA-e, utakmica Hajduk Split - Žilina odigrana je 9. srpnja 2026. u prvom pretkolu Europske lige na stadionu Poljud. Specijalizirane baze utakmica navode da je susret počeo u 20 sati po lokalnom vremenu te da je prednost domaćinu donio Roko Brajković u 22. minuti, dok je Dali u 49. minuti postavio konačnih 2:0. UEFA-ina statistika pokazuje da je Hajduk imao 13 pokušaja prema golu, a Žilina pet, dok je domaća momčad izvela šest kornera, a gostujuća tri. Taj rezultat Hajduku daje važnu prednost uoči uzvrata u Slovačkoj, koji je prema rasporedu UEFA-e predviđen za 16. srpnja u Žilini.
Ipak, dan nakon utakmice dio pozornosti preusmjeren je s rezultata na širi dojam gostovanja. Šport je u petak, 10. srpnja 2026., objavio tekst naslovljen oko “rupa na krovu”, “poznatog političara” i “zabranjenih stvari”, uz tvrdnju da su slovački novinari prerano udaljeni iz press-centra. Hrvatski mediji, među njima tportal i Sportske novosti, prenijeli su ključne dijelove te reportaže, posebno naglašavajući da su slovački novinari istodobno priznali snagu Poljudove atmosfere i vrlo izravno kritizirali organizacijske detalje. Time je utakmica, osim sportskog značenja, ponovno otvorila raspravu o tome kako povijesni stadioni u europskom nogometu mogu zadržati identitet, a istodobno zadovoljiti suvremene infrastrukturne i organizacijske standarde.
Rezultat je bio jasan, ali dojam gostiju slojevit
Na terenu je Hajduk ostvario upravo ono što se u prvim europskim kvalifikacijskim utakmicama najviše traži: pobjedu bez primljenog pogotka. Prema izvještajima Športa, Žilina nije počela uplašeno i u ranoj fazi utakmice imala je priliku koja je mogla promijeniti ton susreta, osobito preko Timoteja Hranice. Trener Žiline Pavol Staňo nakon susreta je, prema Športu, naglasio da prvih dvadesetak minuta nije bilo loše iz perspektive njegove momčadi, ali je priznao da je primljeni pogodak u 22. minuti uzdrmao goste. U njegovoj ocjeni, Žilina je previše lako gubila loptu i nije dovoljno kvalitetno izlazila iz pritiska.
Hajduk je takve propuste kaznio učinkovito. Prvi gol Brajkovića došao je u trenutku kada je domaćin preuzimao kontrolu, a drugi pogodak odmah nakon odmora dodatno je promijenio psihološki odnos snaga. Šport je prenio Staňovu ocjenu da je drugi pogodak bio “kuriozan” i da ga momčad mora detaljno analizirati, dok je vratar Jakub Badžgoň poruku sažeo tvrdnjom da se nogomet ne igra samo 25 minuta, nego svih 90. U takvom okviru slovačka strana nije negirala kvalitetu Hajduka, nego je poraz tumačila kao spoj vlastitih pogrešaka, intenziteta domaće momčadi i pritiska s tribina.
Taj je pritisak bio jedna od rijetkih točaka oko kojih su se pohvale i kritike u slovačkoj reportaži potpuno preklopile. Šport je Torcidinu podršku opisao kao snažan, organiziran i za moderni europski nogomet sve rjeđi kolorit. Prema reportaži, pjesme, koreografije, transparenti i buka stvarali su okruženje koje je djelovalo i prije početka utakmice, a domaći navijački ritam povremeno je zasjenio i samu igru. U tom smislu Poljud je za goste bio više od stadiona: bio je pozornica na kojoj je nogometni identitet Splita postao dio samog sportskog pritiska.
Poljud kao arhitektonska ikona i stadion koji pokazuje godine
Najveći dio slovačkih primjedbi odnosio se na stadion. Poljud nije običan sportski objekt, nego jedan od najprepoznatljivijih stadiona na istočnoj obali Jadrana. HNK Hajduk na službenim stranicama navodi da je stadion izgrađen 1979. za VIII. Mediteranske igre, da ga je projektirao Boris Magaš te da ima kapacitet 33.987 mjesta. Klub ga opisuje kao građevinu školjkaste forme, s krovnom konstrukcijom koja pokriva istočnu i zapadnu tribinu, te kao jedan od simbola splitskog sportskog identiteta.
Upravo je ta dvostrukost obilježila i slovačku reportažu. Šport je Poljud opisao kao arhitektonski impresivnu “školjku”, ali i kao stadion na kojem se ne mogu sakriti godine i manjak modernizacije. Posebno je istaknut krov za koji je u reportaži navedeno da ima vidljive rupe, uz tvrdnju da bi u slučaju jačeg nevremena dio gledatelja mogao pokisnuti. Kritizirana je i stara atletska staza oko travnjaka, za koju je slovački autor napisao da udaljava tribine od terena i da takvo rješenje više ne odgovara suvremenom nogometnom iskustvu.
Te ocjene treba čitati u širem kontekstu dugotrajne rasprave o budućnosti Poljuda. Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske objavilo je još 2024. da se Gradu Splitu dodjeljuje 597.586,25 eura za studijsku i projektno-tehničku dokumentaciju obnove Gradskog stadiona Poljud. Nakon snažnog nevremena u srpnju 2025., Hina je izvijestila da je hrvatska vlada donijela zaključak o dodjeli dva milijuna eura za hitnu sanaciju štete na stadionu, a tadašnji ministar turizma i sporta Tonči Glavina rekao je da stadion, ako se šteta ne sanira u kratkom roku, ne bi ispunjavao uvjete za održavanje nacionalnih i međunarodnih utakmica. To pokazuje da se problem Poljuda ne svodi na dojam jednog gostujućeg novinara, nego na infrastrukturno pitanje koje već dulje vrijeme traži rješenje.
Alkohol, pušenje i UEFA-ina pravila u fokusu reportaže
Drugi blok primjedbi odnosio se na organizaciju same utakmice. Šport je naveo da se na Poljudu pušilo, i to prema tvrdnjama autora ne samo među navijačima nego i među pojedinim osobama zaduženima za red. Taj dio reportaže nije službena inspekcijska dokumentacija, nego novinarsko zapažanje s mjesta događaja, pa ga treba tumačiti kao tvrdnju slovačkog medija, a ne kao utvrđeni prekršaj. Ipak, činjenica da je takav detalj završio u naslovu i podnaslovima pokazuje koliko je gostima organizacijska slika bila upečatljiva.
Slično vrijedi i za prodaju alkohola. Šport je napisao da se na stadionu prodavalo klasično pivo Karlovačko te je to predstavio kao nesklad s praksama na mnogim europskim utakmicama. UEFA-ini sigurnosni propisi u članku 36 ne uvode jednostavnu opću zabranu alkohola za sve stadione i sve utakmice, nego propisuju da organizator smije prodavati ili distribuirati alkohol samo unutar ograničenja nacionalnog i lokalnog prava te da se sva alkoholna i bezalkoholna pića moraju točiti u papirnate ili otvorene plastične posude koje se ne mogu opasno upotrijebiti. Drugim riječima, samo postojanje prodaje alkohola ne mora automatski značiti kršenje UEFA-inih pravila, ali organizator mora poštovati lokalne propise, sigurnosne procjene i uvjete natjecanja.
Slovačka reportaža stoga ima dvije razine. Prva je konkretna tvrdnja novinara da je na stadionu vidio opušteniju primjenu pravila nego što se očekuje u UEFA-inim utakmicama. Druga je širi dojam da se gostujući navijači i domaća publika nisu tretirali jednako. Šport je, naime, naveo da su navijači Žiline bili detaljno pregledavani te da su nekima izuvane cipele, dok je prema njihovu dojmu odnos prema domaćim gledateljima bio blaži. Takve tvrdnje, ako bi ih nadležna tijela željela provjeravati, spadale bi u domenu službenih izvještaja delegata, sigurnosnih službi i eventualnih UEFA-inih postupaka, no do 11. srpnja 2026. javno dostupne informacije ne upućuju na objavljenu službenu odluku o tom pitanju.
Press-centar i standardi za rad medija
Posebno osjetljiv dio reportaže odnosi se na tretman novinara nakon utakmice. Šport je naveo da je lokalni organizator slovačkim novinarima nakon završetka susreta rekao da imaju još deset minuta i da se press-centar zatvara. Autor reportaže takav je potez predstavio kao kršenje uobičajenih UEFA-inih medijskih standarda, navodeći da radni prostori za novinare moraju ostati dostupni znatno dulje nakon utakmice. U hrvatskim medijima prenesena je ista primjedba, uz naglasak da je upravo ta epizoda dodatno zaoštrila slovački dojam o organizaciji.
UEFA-ini infrastrukturni propisi iz 2025. predviđaju da stadioni moraju imati barem jednu prostoriju opremljenu stolovima, električnim priključcima i internetskom vezom za rad medijskih predstavnika. Propisi u članku 29 također navode minimalan broj radnih mjesta prema kategoriji stadiona. Regulativa Europske lige za sezonu 2026./27. u dijelu o medijskom pristupu potvrđuje da akreditirani predstavnici medija imaju pristup konferencijama za medije nakon utakmice i mješovitoj zoni, uz ograničenja koja se odnose na teren, tunel i svlačionice. Sama tvrdnja da je press-centar zatvoren prerano zasad ostaje navod Športa, ali problem koji otvara jest praktičan: europske utakmice zahtijevaju medijsku logistiku koja traje i nakon posljednjeg sučeva zvižduka.
Takav detalj može izgledati manje važan od rezultata, ali u međunarodnim klupskim natjecanjima organizacija utakmice dio je reputacije kluba i grada domaćina. Novinari koji putuju na europske utakmice ne izvještavaju samo o igri, nego i o dostupnosti radnog prostora, sigurnosnom tretmanu, komunikaciji organizatora i općem standardu događaja. Zbog toga su primjedbe Športa dobile dodatnu težinu: nisu došle iz navijačkog komentara, nego iz novinarskog iskustva s utakmice koja je bila pod UEFA-inim okvirom.
Slovaci priznali snagu Poljuda, ali upozorili na kontraste
Zanimljivo je da reportaža nije bila jednostrana osuda. Šport je vrlo jasno istaknuo da je Poljud pružio atmosferu kakva se u modernom nogometu sve rjeđe vidi. U tekstu se navodi da Split u danima utakmice nije živio samo sportom, nego i velikim ljetnim događanjima, uključujući glazbeni festival Ultra Europe u blizini Parka mladeži. Takav spoj turističke gužve, visoke temperature, navijačkog naboja i europske utakmice stvorio je dojam sportskog spektakla koji je slovački autor smatrao vrijednim putovanja.
No upravo taj kontrast između energije tribina i starosti infrastrukture čini srž cijele priče. Poljud može istodobno biti stadion iznimne atmosfere i objekt kojem su potrebni ozbiljni zahvati. Može biti arhitektonska vrijednost i organizacijski izazov. Može impresionirati gostujuće novinare navijačkom kulturom, a istodobno ih razočarati detaljima koji se u UEFA-inom okruženju sve manje toleriraju. Slovačka reportaža zapravo je opisala oba lica istog mjesta: nogometnu pozornicu s velikim emocionalnim kapitalom i stadion koji se sve teže nosi sa zahtjevima suvremenog sporta.
Za Hajduk je sportski dio priče zasad povoljan. Momčad Gonzala Garcíje, prema izvještajima s utakmice, kontrolirala je ključne trenutke, zadržala mrežu netaknutom i stekla dva pogotka prednosti prije puta u Žilinu. Za Žilinu je poraz težak, ali trener Staňo u izjavama za Šport nije odustao od uzvrata, naglašavajući da rezultat jest nepovoljan, ali da ga njegova momčad i dalje smatra igrivim. Uzvrat u Slovačkoj zato će imati dvostruku dimenziju: sportsko pitanje prolaska u drugo pretkolo i dodatni kontekst prvog susreta, koji je zbog slovačke reportaže izašao izvan okvira običnog rezultatskog izvještaja.
Uoči druge utakmice najvažnije će za Hajduk biti zadržati prednost, a za Žilinu brzo pronaći pogodak koji bi vratio neizvjesnost. No za Poljud i organizatore europskih utakmica ostaje šira poruka. Atmosfera koju stvaraju navijači može biti velika prednost i dio međunarodne privlačnosti kluba, ali europski standardi sve više traže da takav doživljaj prati jednako uvjerljiva infrastruktura, jasna sigurnosna pravila i profesionalni uvjeti za sve sudionike. Slovačke kritike zato ne mijenjaju Hajdukovu pobjedu, ali pokazuju da se dojam europske utakmice mjeri mnogo šire od semafora.
Izvori:
- Šport.sk – reportaža i izjave nakon utakmice Hajduk Split - MŠK Žilina, uključujući primjedbe na stadion, organizaciju i atmosferu (link)
- Šport.sk – izjava trenera Pavola Staňa nakon poraza Žiline u Splitu (link)
- UEFA – službena stranica utakmice Hajduk Split - Žilina u Europskoj ligi 2026./27. (link)
- Global Sports Archive – podaci o rezultatu, strijelcima, terminu i mjestu utakmice (link)
- HNK Hajduk Split – službeni opis stadiona Poljud, kapaciteta, godine izgradnje i arhitekta (link)
- UEFA – Safety and Security Regulations, članak 36 o distribuciji alkohola na stadionima (link)
- UEFA – Stadium Infrastructure Regulations, članak 29 o radnom prostoru za medije (link)
- Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske – odluka o financiranju projektne dokumentacije za obnovu stadiona Poljud (link)
- Portal.hr / Hina – izvještaj o dodjeli dva milijuna eura za sanaciju štete na stadionu Poljud nakon nevremena 2025. (link)