Sabalenka skratila konferenciju na Roland Garrosu u znak prosvjeda zbog raspodjele novca
Arina Sabalenka, prva tenisačica svijeta i jedna od najglasnijih predstavnica skupine vodećih igrača i igračica, skratila je 22. svibnja 2026. konferenciju za medije uoči Roland Garrosa na 15 minuta, pretvorivši uobičajeni susret s novinarima u javni znak prosvjeda zbog raspodjele prihoda na Grand Slam turnirima. Prema izvješću Sky Sportsa, Sabalenka je konferenciju završila ranije kao dio koordinirane akcije u kojoj dio vrhunskih tenisača i tenisačica ograničava medijske obveze kako bi upozorio na udio novca koji igrači dobivaju od najvećih turnira. Brojka od 15 minuta nije izabrana slučajno: prema navodima igrača i izvješćima britanskih medija, ona simbolizira približan postotak prihoda Grand Slam turnira koji završava u nagradnim fondovima. Bjeloruskinja je pritom naglasila da prosvjed nije usmjeren protiv novinara, nego protiv modela za koji dio igrača smatra da ne prati rast prihoda najvećih teniskih događaja. Njezin istup dodatno je zaoštrio raspravu koja se u tenisu vodi više od godinu dana i koja se, prema dostupnim informacijama, ne odnosi samo na iznose za pobjednike, nego i na položaj slabije rangiranih profesionalaca.
Poruka novinarima: “Nije riječ o vama”
Sabalenka je, prema Sky Sportsu, na konferenciji rekla da njezin istup nije osobni zahtjev, nego pokušaj da se izbori pravedniji odnos za igrače koji su niže na ljestvici i teže financiraju sezonu. “Nije riječ o meni. Riječ je o igračima niže na ljestvici koji pate”, poručila je, dodavši da kao svjetski broj jedan osjeća obvezu zauzeti se za njih. U nastavku je istaknula da igrači poštuju medije i da se prosvjed ne odnosi na novinare koji prate turnir, već na ono što sudionici akcije vide kao potrebu za “poštenim postotkom”. Sabalenka je poručila i da su igrači željeli pokazati stav na dostojanstven način te da je “15 minuta bolje nego nula”, čime je aludirala na mogućnost potpunog izbjegavanja medijskih aktivnosti. Nakon engleskog dijela konferencije zahvalila je prisutnima i nastavila na materinskom jeziku, čime je završila najvažniji dio istupa koji je obilježio medijski dan u Parizu.
Prema istom izvješću, sličan pristup zauzeli su i drugi istaknuti igrači, među njima Coco Gauff i Jannik Sinner. Gauff je također završila konferenciju nakon 15 minuta i rekla da je riječ o prvoj stvarnoj zajedničkoj akciji nakon brojnih razgovora, dok je Sinner ponovno govorio o poštovanju i čekanju na odgovor Grand Slam turnira. Takva koordinacija pokazuje da se nezadovoljstvo više ne izražava samo kroz pojedinačne komentare uoči turnira, nego kroz organizirani pritisak tijekom jednog od najvažnijih događaja sezone. Organizatori Roland Garrosa ranije su, prema Sky Sportsu, izrazili žaljenje zbog situacije i najavili spremnost na razgovore s igračima. Sastanci su posebno važni jer Grand Slam turniri imaju odvojenu upravljačku strukturu od ATP-a i WTA-a, pa se pitanja prihoda, nagradnih fondova i obveza igrača ne rješavaju isključivo kroz standardne teniske ture.
Što traže igrači
Spor oko nagradnih fondova nije nastao u Parizu, nego se razvijao kroz pisma i razgovore predstavnika igrača s čelnicima četiri Grand Slam turnira. Prema izvješću Associated Pressa koje je objavio Tennis.com, skupina vodećih ATP i WTA igrača u drugom je pismu tražila veći udio u prihodima, postupno povećanje udjela koji ide igračima na 22 posto do 2030. godine, doprinos za mirovinske, zdravstvene i rodiljne naknade te veći utjecaj kroz novo vijeće igrača. U tom se pismu, prema AP-u, navodilo da trenutačni udio iznosi oko 16 posto, a među potpisnicima su bili Arina Sabalenka, Iga Swiatek, Coco Gauff, Carlos Alcaraz, Jannik Sinner i Jack Draper. Tenisači i tenisačice tvrde da su upravo oni središnji nositelji vrijednosti turnira, dok organizatori ističu troškove održavanja, ulaganja u infrastrukturu, sigurnost, prijenose, rad s navijačima i širenje događaja. Rasprava je zato šira od pojedinačnih čekova za pobjednike i ulazi u pitanje upravljanja profesionalnim tenisom.
Prema Guardianu, planirani prosvjed na Roland Garrosu opisan je kao strategija “rada po pravilima”, odnosno svođenje izvanteniskih aktivnosti na minimum koji je potreban da igrači ispune ugovorne i turnirske obveze. Takav oblik prosvjeda zamišljen je tako da izbjegne izravne kazne, ali da ipak bude dovoljno vidljiv televizijskim partnerima, organizatorima i javnosti. Guardian navodi da igrači planiraju ograničavati konferencije za medije i dodatne intervjue s glavnim medijskim partnerima turnira, dok bi nakon mečeva i dalje obavljali osnovne obveze koje pravilnici zahtijevaju. Time se pritisak premješta na reputacijski i komercijalni teren: Grand Slam turniri ovise o zvijezdama u prijenosima, najavama i promotivnom sadržaju, a igrači žele pokazati koliko je njihova dostupnost izvan terena važna za vrijednost događaja. Istodobno, izbjegavanje potpunog bojkota medija pokazuje da se zasad nastoji izbjeći eskalacija koja bi izravno ugrozila odigravanje turnira.
Roland Garros povećao nagradni fond, ali nezadovoljstvo ostaje
Organizatori Roland Garrosa objavili su da ukupan nagradni fond za izdanje 2026. iznosi 61,723 milijuna eura, što je 9,53 posto više nego godinu ranije. Prema službenoj objavi turnira, posebno su povećani iznosi u kvalifikacijama, za 12,9 posto, jer organizatori navode da žele pomoći igračima koji najteže financiraju sezonu i zadržavanje profesionalnog tima. Nagradni fond glavnog ždrijeba porastao je 10,1 posto u odnosu na 2025., a najveći naglasak stavljen je na prva tri kola pojedinačne konkurencije, gdje povećanja iznose između 11,11 i 11,54 posto. Turnir je također objavio da je fond za natjecanja u invalidskim kolicima i quad konkurenciji povećan na 1.018.500 eura, odnosno 14,55 posto više nego prošle godine. Pobjednici pojedinačnih turnira u muškoj i ženskoj konkurenciji, prema podacima Roland Garrosa i AP-a, trebali bi dobiti po 2,8 milijuna eura.
Unatoč povećanju, igrači tvrde da nominalni rast ne rješava glavni problem, jer se njihova primjedba odnosi na udio u ukupnim prihodima, a ne samo na apsolutni iznos nagrada. Associated Press navodi da su vodeći igrači izrazili “duboko razočaranje” francuskim nagradnim fondom, uz tvrdnju da je udio prihoda koji se vraća igračima na Roland Garrosu pao s 15,5 posto u 2024. na projiciranih 14,9 posto u 2026. godini. To je ključ spora: organizatori mogu povećati nagradni fond, ali ako ukupni prihodi turnira rastu još brže, igrači smatraju da njihov stvarni udio u poslovnom uspjehu turnira opada. Prema Guardianu, prihod Roland Garrosa prošle je godine porastao brže od nagradnog fonda, što je dodatno pojačalo argumente igrača. Organizatori, s druge strane, u službenim objavama naglašavaju razvoj turnira, ulaganja u kvalifikacije i širenje podrške različitim kategorijama natjecanja.
Zašto je položaj slabije rangiranih igrača u središtu rasprave
Sabalenkina poruka posebno je usmjerena na igrače koji nisu među najvećim zvijezdama i koji, za razliku od vrha ljestvice, ne mogu računati na velike sponzorske ugovore, nastupe u završnicama turnira ili stalne prihode od egzibicija. Profesionalna teniska sezona financijski je zahtjevna: putovanja, smještaj, treneri, fizioterapeuti, oprema i pripreme većinu godine padaju na teret samih igrača, osobito u nižem dijelu poretka. Zato povećanja u prvim kolima i kvalifikacijama imaju praktično značenje, ali predstavnici igrača tvrde da se problem ne može riješiti samo jednokratnim korekcijama. Prema AP-u, zahtjevi iz pisma Grand Slam turnirima uključuju i zdravstvene, rodiljne i mirovinske doprinose, što pokazuje da se rasprava pomiče prema dugoročnoj sigurnosti profesionalaca, a ne samo prema nagradama za najbolje rezultate. Takav pristup ima posebnu težinu u sportu u kojem ozljede, troškovi putovanja i rani porazi mogu brzo ugroziti financijsku održivost karijere.
Sabalenka pritom govori s pozicije igračice koja je, prema službenom profilu WTA-a, završila 2025. kao svjetski broj jedan drugu godinu zaredom i postavila WTA rekord po zaradi u jednoj sezoni. Upravo zato njezina tvrdnja da se ne bori za vlastiti položaj ima političku i simboličku težinu unutar svlačionice. Najbolje rangirani igrači imaju najviše prostora za javni pritisak jer im je sportski i komercijalni status snažniji, dok su niže rangirani igrači izloženiji riziku kazni, gubitka prilika i narušavanja odnosa s organizatorima. U takvom odnosu snaga, istupi Sabalenke, Gauff, Sinnera i drugih služe kao zaštitni kišobran za širu skupinu profesionalaca. Istodobno, činjenica da se rasprava vodi tijekom Grand Slam turnira osigurava najveću moguću vidljivost, ali nosi i rizik da se sportski fokus pomakne s natjecanja na sukob oko novca.
Turnir počinje pod pritiskom
Prema vodiču Associated Pressa za Roland Garros 2026., glavni dio turnira počinje u nedjelju 24. svibnja u 11 sati po lokalnom vremenu u Parizu. Žensko finale predviđeno je za 6. lipnja, a muško za 7. lipnja, dok su branitelji naslova Coco Gauff i Carlos Alcaraz. AP navodi da je Sabalenka prva nositeljica u ženskoj konkurenciji, dok je Jannik Sinner prvi nositelj u muškom ždrijebu, jer se nositeljstva ravnaju prema WTA i ATP ljestvicama. Turnir se igra na zemljanim terenima kompleksa Roland Garros na jugozapadu Pariza, a ove godine uvodi i neke novosti, uključujući probnu uporabu odobrenih uređaja za praćenje biometrijskih podataka igrača. Takve promjene pokazuju da Grand Slam turniri nastoje razvijati proizvod i privući publiku novim sadržajima, no istodobno se suočavaju s pritiskom glavnih aktera na terenu.
Sportski kontekst dodatno pojačava zanimanje za Sabalenkin nastup. Prema Sky Sportsu, Bjeloruskinja je uoči turnira rekla da se fizički oporavila nakon problema na početku sezone na zemlji, kada se žalila na donji dio leđa i kukove, te da je spremna za borbu u Parizu. Isti izvor navodi da je na zemljanoj podlozi ove sezone odigrala tek šest mečeva i ostvarila četiri pobjede, što je slabiji učinak u odnosu na dominantan ulazak u godinu prije zemljanog dijela sezone. Ipak, Sabalenka je poručila da zna igrati na zemlji i da je najvažnije biti fizički i mentalno zdrav. Njezin sportski izazov tako se isprepliće s ulogom jedne od predvodnica prosvjeda, što joj donosi dodatnu medijsku pozornost prije prvog udarca na turniru.
Mogući učinak na Wimbledon i ostale Grand Slamove
Rasprava u Parizu ne završava s Roland Garrosom, jer se isti zahtjevi odnose na sva četiri najveća turnira: Australian Open, Roland Garros, Wimbledon i US Open. Guardian navodi da su predstavnici igrača u sporu s Grand Slamovima više od godinu dana te da se očekuju dodatni razgovori s predstavnicima Wimbledona i US Opena tijekom turnira u Parizu. Wimbledon je posebno važan jer se njegov nagradni fond tradicionalno objavljuje uoči ljeta, a svaka odluka All England Cluba bit će promatrana kroz prizmu aktualnog prosvjeda. Ako igrači zaključe da pomaka nema, moguć je nastavak ograničenih medijskih aktivnosti ili novi oblici pritiska tijekom sezone. Zasad, međutim, nema službene potvrde da će doći do potpunog bojkota turnira, iako su pojedini igrači ranije spominjali mogućnost oštrijih mjera ako se pregovori ne pomaknu.
U tenisu se zato otvara pitanje može li sadašnji model Grand Slamova ostati nepromijenjen u vremenu kada igrači sve otvorenije traže udio u rastu prihoda i veći glas u donošenju odluka. Organizatori imaju argument da turniri financiraju goleme operativne sustave, infrastrukturu, osoblje, sigurnost, razvoj publike i nacionalne teniske programe. Igrači, međutim, odgovaraju da bez njih nema prodaje ulaznica, televizijskih prava, sponzorskih ugovora i globalne pozornosti. Sabalenkin skraćeni istup u Parizu zato je više od neobično kratke konferencije za medije: on je signal da se vrh profesionalnog tenisa želi izboriti za promjenu odnosa snaga. Kako će Roland Garros i ostali Grand Slamovi odgovoriti na taj pritisak, moglo bi odrediti ton pregovora tijekom cijele sezone 2026.
Izvori:
- Sky Sports – izvješće o skraćenoj konferenciji Arine Sabalenke, izjavama igrača i kontekstu prosvjeda na Roland Garrosu (link)
- Roland-Garros / službena stranica turnira – službeni podaci o nagradnom fondu za 2026. i promjenama u raspodjeli nagrada (link)
- Associated Press – vodič za Roland Garros 2026., raspored turnira, nositelji i kontekst spora oko nagradnog fonda (link)
- Tennis.com / Associated Press – izvješće o pismu vodećih ATP i WTA igrača Grand Slam turnirima i zahtjevima za veći udio prihoda (link)
- The Guardian – izvješće o planu ograničavanja medijskih obveza igrača na Roland Garrosu i širem sporu s Grand Slam turnirima (link)
- WTA / službeni profil Arine Sabalenke – podaci o statusu, rezultatima i završetku sezone 2025. na prvom mjestu WTA ljestvice (link)