SuperSport HNL od sezone 2026./27. dobiva moderniji VAR prikaz zaleđa, ali ne i poluautomatsku tehnologiju
SuperSport Hrvatska nogometna liga u sezoni 2026./27. ulazi u novu fazu korištenja video tehnologije, ali promjena neće značiti potpunu tehnološku revoluciju kakva se viđa na najvećim svjetskim natjecanjima. Prema informacijama koje su objavile Sportske novosti i prenio tportal, utakmice najvišeg ranga hrvatskog klupskog nogometa trebale bi dobiti moderniju verziju VAR sustava, s naglaskom na jasniji televizijski prikaz zaleđa. Najvidljivija novost za gledatelje bit će 3D grafika koja će u prijenosima zornije prikazivati položaj napadača i posljednjeg relevantnog obrambenog igrača u spornim situacijama. Time se nastoji smanjiti prostor za nerazumijevanje odluka, osobito u trenucima kada je razlika između dozvoljene i nedozvoljene pozicije vrlo mala. Za suce, pomoćne video suce i tehničare, prema istim informacijama, svakodnevni rad u VAR sobi neće se bitno promijeniti jer će se i dalje koristiti postupak u kojem se određuju referentne točke, a sustav potom povlači virtualnu crtu zaleđa.
Promjena dolazi u sezoni koja, prema službenom rasporedu Hrvatskog nogometnog saveza, počinje 1. kolovoza 2026. i završava 22. svibnja 2027. Službena HNS-ova platforma za natjecanja navodi da u sezoni 2026./27. nastupa deset klubova: GNK Dinamo, HNK Gorica, HNK Hajduk, HNK Rijeka, NK Istra 1961, NK Lokomotiva, NK Osijek, NK Rudeš, NK Slaven Belupo i NK Varaždin. U takvom formatu svaka odluka povezana s golom, kaznenim udarcem ili zaleđem može imati znatan sportski i financijski učinak, jer se borba za naslov, europska mjesta i ostanak u ligi često odlučuje u malim razlikama. Upravo zato je način na koji se VAR odluke prikazuju javnosti postao gotovo jednako važan kao i sama tehnička provjera. Moderniji grafički prikaz ne uklanja sve dvojbe, ali može pomoći da gledatelji brže razumiju zašto je pogodak priznat ili poništen.
Što se konkretno mijenja u televizijskom prijenosu
Središnja promjena odnosi se na vizualizaciju zaleđa, a ne na potpuno novi model suđenja. Prema objavi Sportske novosti, SuperSport HNL već koristi EVS Xeebra VAR sustav, dok bi od 2026. trebala stići njegova novija softverska verzija. Razlika bi se najviše trebala vidjeti na ekranu: crta zaleđa trebala bi biti jasnija, grafički dorađenija i prikazana u formatu koji gledatelje podsjeća na rješenja poznata iz prijenosa Uefine Lige prvaka. Takav prikaz posebno je važan u situacijama u kojima statična dvodimenzionalna crta ne daje dovoljno intuitivan dojam o položaju tijela igrača. U praksi bi to značilo da gledatelj dobiva pregledniju sliku istog procesa provjere, a ne nužno automatski bržu ili radikalno drukčiju sudačku odluku.
EVS u opisu svojeg Xeebra sustava navodi da se tehnologija koristi za višekamerne video provjere, usporene snimke i virtualne crte zaleđa, uz strojno potpomognutu kalibraciju terena. Tvrtka ističe da sustav može generirati virtualnu crtu zaleđa u stvarnom vremenu i da je certificiran u okviru Fifina programa kvalitete za tehnologiju zaleđa. To je važno zato što se kod zaleđa ne procjenjuje samo položaj stopala, nego svaki dio tijela kojim igrač može regularno postići pogodak. U klasičnom VAR postupku tehničar i suci moraju odabrati točan trenutak odigravanja lopte, zatim odrediti relevantne točke na tijelima igrača i provjeriti jesu li linije pravilno postavljene. Modernija grafika može taj postupak učiniti razumljivijim za javnost, ali ne mijenja osnovno pravilo: konačnu odluku donosi sudac.
Zašto 3D prikaz nije isto što i poluautomatsko zaleđe
U javnim raspravama o VAR-u često se miješaju tri različita pojma: klasična virtualna crta zaleđa, 3D grafički prikaz i poluautomatska tehnologija zaleđa. Najavljena promjena u SuperSport HNL-u, prema dostupnim informacijama, odnosi se na moderniziranu grafiku i softverski napredniji prikaz, ali ne i na uvođenje poluautomatskog zaleđa. Fifin sustav poluautomatskog zaleđa funkcionira drukčije: podaci o položaju igrača i lopte automatski se obrađuju, video suci zatim potvrđuju predloženu odluku, a isti se podaci pretvaraju u 3D animaciju koja se prikazuje gledateljima. FIFA je za Svjetsko prvenstvo 2022. objavila da taj proces omogućuje brže i preciznije odluke, jer se automatski određeni trenutak dodavanja i linija zaleđa ručno provjeravaju prije nego što se informacija prenese sucu na terenu. U SuperSport HNL-u zasad se, prema informacijama Sportske novosti, ne uvodi takav sustav.
Razlika nije samo tehnička, nego i infrastrukturna. Poluautomatsko zaleđe zahtijeva velik broj kamera postavljenih na odgovarajućim pozicijama, stabilne konstrukcijske uvjete na stadionima, pouzdanu sinkronizaciju svih signala i često dodatnu tehnologiju u lopti. Sportske novosti navele su da je sustav koji se koristio na velikim međunarodnim natjecanjima zahtijevao posebne čipove u lopti i veći broj kamera, dok dio stadiona u Hrvatskoj trenutačno nema uvjete za takvu instalaciju. Prema istom izvoru, trošak bi iznosio oko 200.000 do 250.000 eura po stadionu za sezonu, što bi za cijelu ligu značilo višemilijunski izdatak. Zbog toga se najavljena modernizacija može opisati kao značajan korak za televizijsku jasnoću i transparentnost, ali ne kao prelazak na najnapredniji model automatizirane provjere zaleđa.
Goal-line tehnologija ostaje izvan plana
Druga tehnologija koja se često spominje u istom kontekstu jest goal-line tehnologija, sustav koji automatski utvrđuje je li lopta cijelim obujmom prešla gol-crtu. Prema informacijama Sportske novosti, ni taj sustav zasad nije planiran za SuperSport HNL. Razlog je ponovno kombinacija troška i infrastrukture, a navedena procjena za goal-line tehnologiju iznosi oko dva milijuna eura. Za ligu u kojoj se već godinama paralelno raspravlja o kvaliteti travnjaka, reflektorskim uvjetima, kapacitetu tribina i televizijskoj produkciji, takva odluka pokazuje da se modernizacija uvodi postupno, ondje gdje se može postići vidljiv učinak bez potpune rekonstrukcije stadionske i produkcijske mreže.
Goal-line tehnologija ima drukčiju funkciju od VAR-a jer se bavi samo binarnim pitanjem je li lopta prešla crtu. VAR može provjeravati golove, kaznene udarce, izravne crvene kartone i zamjenu identiteta, ali se kod situacija na gol-crti bez specijalizirane tehnologije i dalje oslanja na dostupne televizijske kutove i procjenu sudaca. IFAB-ov protokol propisuje da se VAR koristi samo u jasno definiranim situacijama i da konačnu odluku uvijek donosi sudac, bilo na temelju informacije iz VAR sobe ili nakon pregleda snimke uz teren. To znači da ni moderniji grafički prikaz zaleđa neće pretvoriti VAR u autonomni sustav odlučivanja. Njegova je zadaća ostati pomoćni mehanizam, dok odgovornost za odluku ostaje u sudačkoj hijerarhiji.
Širi kontekst: od uvođenja VAR-a do nove faze transparentnosti
Hrvatski nogometni savez počeo je pripreme za uvođenje VAR tehnologije još u razdoblju nakon Fifine odluke da se sustav koristi na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. godine. HNS je 2018. predstavio projekt kao dio strateškog programa, uz financiranje iz programa FIFA Forward i suradnju s nositeljima televizijskih prava te tehničkim partnerima. Savez je tada naglašavao da je VAR smislen samo kada se utakmice snimaju dovoljnim brojem kamera i kada su infrastruktura, tehnologija i educirani suci spremni za stroge protokole FIFA-e i IFAB-a. Početkom 2020. HNS je objavio da je dobio potrebnu dozvolu IFAB-a za početak korištenja VAR-a u hrvatskom nogometu, nakon opsežnih priprema i završne edukacije. Od tada je VAR postao standardan dio najvažnijih utakmica u nacionalnim natjecanjima, ali i stalna tema rasprava nakon spornih situacija.
Najveći izazov nije samo točnost odluke, nego povjerenje javnosti u proces. Kada se zaleđe dosudi zbog razlike od nekoliko centimetara, gledatelji traže vizualni dokaz koji mogu brzo razumjeti. Ako je prikaz nejasan, spor ili tehnički nedovoljno uvjerljiv, sama ispravnost odluke često ostaje u sjeni rasprave o načinu na koji je odluka donesena. Zato modernija grafika može imati važnu komunikacijsku ulogu, čak i ako ne mijenja sudački protokol. U nogometu je percepcija pravednosti često presudna za prihvaćanje tehnologije, a prikaz koji jasno pokazuje položaj tijela igrača može smanjiti broj situacija u kojima gledatelji ostaju bez razumljivog objašnjenja.
Što nova grafika može, a što ne može riješiti
Moderniji prikaz zaleđa može pomoći u situacijama u kojima je potrebno gledateljima objasniti geometriju odluke. Ako su linije jasnije, ako je perspektiva bolja i ako se položaji igrača prikazuju uvjerljivije, televizijski prijenos dobiva snažniji alat za tumačenje spornih trenutaka. To je osobito važno za međunarodnu publiku koja prati ligu izvan Hrvatske, za navijače koji utakmicu gledaju bez lokalnog konteksta i za medije koji naknadno analiziraju odluke. U tom smislu 3D grafika nije samo estetski dodatak, nego dio šireg procesa standardizacije sportskog prijenosa. Nogometna natjecanja sve više nastoje da odluke ne budu samo donesene, nego i prikazane na način koji je dovoljno jasan različitim publikama.
Ipak, nova grafika ne može ukloniti sve sporne točke. Kod zaleđa i dalje ostaje pitanje točnog trenutka odigravanja lopte, odabira relevantnog dijela tijela i kvalitete dostupnih kamera. Ako ključni trenutak nije dobro snimljen, ako kut kamere nije idealan ili ako je tijelo igrača zaklonjeno, ni najbolji prikaz ne može stvoriti podatak koji ne postoji u izvornoj snimci. FIFA u objašnjenjima tehnologije zaleđa ističe da automatski sustavi mogu ubrzati proces, ali i dalje postoje složene situacije koje zahtijevaju dodatnu provjeru i sudačku procjenu. SuperSport HNL će, prema dostupnim informacijama, ostati na sustavu u kojem se ključne točke označavaju u VAR sobi, što znači da će kvaliteta rada ljudi i dalje biti presudna. Moderniji softver može povećati jasnoću, ali ne može potpuno ukloniti potrebu za stručnim tumačenjem.
Za klubove i gledatelje promjena dolazi u osjetljivom trenutku
Sezona 2026./27. donosi novi natjecateljski ciklus u kojem će se, prema službenoj HNS-ovoj platformi, igrati od 1. kolovoza 2026. do 22. svibnja 2027. U kalendaru s 36 kola i deset klubova, svaki poništeni pogodak ili svaka potvrđena odluka nakon provjere može utjecati na konačni poredak. Klubovi koji se bore za europska natjecanja, za naslov prvaka ili za ostanak u ligi imat će dodatni interes da sustav bude ne samo funkcionalan, nego i transparentan. Zato će komunikacija prema javnosti biti posebno važna u prvim kolima u kojima se novi prikaz bude koristio. Ako gledatelji brzo shvate što nova grafika prikazuje, modernizacija bi mogla smanjiti dio rasprava koje nastaju zbog nejasnih kadrova i nedovoljno razumljivih linija.
S druge strane, očekivanja će trebati pažljivo postaviti. Moderniji VAR prikaz ne znači da će sve odluke biti brže, da više neće biti pogrešaka ili da će se ukinuti rasprave o sudačkim kriterijima. IFAB-ov VAR protokol jasno ograničava intervencije na situacije koje uključuju pogodak, kazneni udarac, izravni crveni karton ili pogrešan identitet, uz kriterij jasne i očite pogreške ili ozbiljno propuštenog incidenta. Zbog toga će dio spornih situacija i dalje ostati izvan dosega VAR intervencije. Tehnologija može pomoći u preciznosti, ali ne mijenja činjenicu da nogomet uključuje interpretaciju, kontakt, dinamiku i odluke koje se donose u kontekstu igre.
Postupna modernizacija umjesto skokovitog prelaska na najskuplje sustave
Najavljena modernizacija SuperSport HNL-a pokazuje model postupnog ulaganja. Umjesto uvođenja poluautomatskog zaleđa i goal-line tehnologije u punom opsegu, liga se zasad usmjerava prema rješenju koje najviše poboljšava televizijsku razumljivost. Takav pristup ima financijsku logiku jer ne traži odmah opremanje svih stadiona skupim instalacijama, ali istodobno donosi vidljiv pomak u načinu na koji se odluke predstavljaju javnosti. U europskom nogometu razlike među ligama nisu samo sportske, nego i infrastrukturne: dio natjecanja ima moderne stadione s krovnim konstrukcijama pogodnima za napredne kamere, dok druge lige moraju prilagođavati tehnološke ambicije postojećim uvjetima. SuperSport HNL se ovom promjenom približava višim produkcijskim standardima, ali i dalje ostaje na modelu koji je realističniji za trenutačnu stadionsku mrežu.
Za gledatelje će zato najvažnije biti razumjeti granice nove tehnologije. Od sezone 2026./27. mogu očekivati jasniji i atraktivniji prikaz zaleđa, ali ne i automatski sustav koji samostalno detektira svaku spornu poziciju. Mogu očekivati moderniju grafiku u prijenosu, ali ne i goal-line tehnologiju koja trenutačno nije u planu. Mogu očekivati bolju komunikaciju odluka, ali ne i kraj rasprava o suđenju. U takvom okviru novi VAR prikaz predstavlja važan, ali odmjeren korak: povećava transparentnost i podiže kvalitetu prijenosa, dok najskuplje tehnološke nadogradnje ostavlja za razdoblje u kojem će stadioni, financijski modeli i televizijska produkcija moći podržati širi iskorak.
Izvori:
- Sportske novosti – izvještaj o modernijoj verziji VAR-a u SuperSport HNL-u, 3D prikazu zaleđa, troškovima poluautomatskog zaleđa i goal-line tehnologije (link)
- tportal – sažetak najavljene promjene VAR sustava u SHNL-u od sezone 2026./27. i kontekst televizijskog prikaza zaleđa (link)
- Hrvatski nogometni savez, Semafor – službeni podaci o sezoni SuperSport Hrvatske nogometne lige 2026./27., klubovima i rasporedu natjecanja (link)
- Hrvatski nogometni savez – objašnjenje projekta uvođenja VAR tehnologije u hrvatski nogomet i financiranja kroz program FIFA Forward (link)
- Hrvatski nogometni savez – objava o dobivanju dozvole IFAB-a za početak korištenja VAR sustava u hrvatskom nogometu (link)
- IFAB – službeni VAR protokol i načela primjene video pomoćnih sudaca (link)
- FIFA – objašnjenje poluautomatske tehnologije zaleđa i načina pretvaranja podataka u 3D animaciju za stadione i televizijske prijenose (link)
- EVS – opis Xeebra višekamernog sustava za video asistenciju i virtualne crte zaleđa (link)