Zlatko Mateša podnio ostavku na čelu Hrvatskog olimpijskog odbora
Zlatko Mateša podnio je 21. svibnja 2026. ostavku na dužnost predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, čime je završilo jedno od najdužih razdoblja upravljanja u hrvatskom sportu. Prema priopćenju koje je objavio Hrvatski olimpijski odbor, Mateša je odluku obrazložio potrebom da se pozornost javnosti, institucija i sportske zajednice usmjeri na potpuno, odgovorno i transparentno rasvjetljavanje svih pitanja povezanih s funkcioniranjem sportskog sustava. U poruci upućenoj sportašicama, sportašima i sportskim djelatnicima naveo je da institucije moraju biti iznad svakog pojedinca te da ostavku podnosi kao čin moralne odgovornosti. Ostavka dolazi u trenutku pojačanog pritiska na HOO i više sportskih saveza zbog pitanja financijskog poslovanja, nadzora javnog novca i odgovornosti čelnih ljudi u sportu.
Mateša je u priopćenju naglasio da je s odlukom čekao do završetka postupaka unutar HOO-a u kojima je, prema navodima Odbora, utvrđeno da sredstva koja je Hrvatski skijaški savez primao od Hrvatskog olimpijskog odbora nisu korištena nezakonito. U istom je istupu naveo da se moguće nepravilnosti mogu odnositi isključivo na raspolaganje sredstvima iz drugih prihoda Hrvatskog skijaškog saveza. Takva formulacija važna je jer ostavku smješta u širi kontekst afera koje su posljednjih mjeseci otvorile pitanje nadzora nad financiranjem sporta, ali ne znači da je protiv Mateše osobno službeno potvrđena kaznena odgovornost. Prema dostupnim informacijama, postupci nadležnih tijela i provjere dokumentacije i dalje su u središtu javnog interesa.
Ostavka nakon pritiska na HOO i rasprava o odgovornosti
Prema objavljenom priopćenju, Mateša je poručio da hrvatski sport, sportaši i građani zaslužuju sustav u kojem povjerenje, odgovornost i jednakost vrijede za sve saveze, bez iznimke. U istom tekstu istaknuo je da smatra nužnim da institucije detaljno preispitaju poslovanje i djelovanje svih sastavnica sportskog sustava, počevši od najvećih saveza, neovisno o udjelu javnih sredstava u njihovim proračunima. Time je svoju ostavku povezao s institucionalnom obnovom povjerenja, a ne samo s pojedinačnim slučajem. Naglasio je i da je dužnost obnašao vodeći se interesom sporta, ali da u nastalim okolnostima vidi moralnu obvezu napraviti korak koji bi trebao omogućiti stabilizaciju sustava.
Odluka je uslijedila nakon niza javnih polemika o tome tko u HOO-u snosi političku, upravljačku i operativnu odgovornost za financijsko poslovanje. Mateša je početkom svibnja, prema navodima Indexa i Telegramova razgovora koji je prenesen u više medija, tvrdio da kao predsjednik ne potpisuje financijske dokumente i da se financijskim poslovanjem bavi glavni tajnik, a ne predsjednik HOO-a. Tada je rekao i da ne namjerava podnijeti ostavku, što današnju odluku čini politički i organizacijski važnim obratom. Prema tim navodima, Mateša je svoju ulogu opisivao kao volontersku i usmjerenu na odnose s međunarodnim sportskim institucijama, međunarodnim federacijama i državnim tijelima.
U priopćenju od 21. svibnja ton je drukčiji: Mateša više ne naglašava samo formalnu podjelu ovlasti, nego govori o moralnoj odgovornosti i potrebi da se sva pozornost usmjeri na procese koji trebaju donijeti jasnoću, povjerenje i stabilnost. Takav potez dolazi nakon višednevnog pritiska na vodstvo HOO-a i nakon što su mediji izvijestili da su istražitelji zatražili dokumentaciju povezanu s poslovanjem sportskih institucija. Prema navodima medija, u fokusu provjera našla su se pitanja korištenja službenih troškova, dnevnica, putnih karata, organizacije događanja i financiranja pojedinih saveza. Nadležna tijela u takvim slučajevima utvrđuju činjenice kroz postupke i izvide, pa je važno razlikovati sumnje, medijske navode i pravomoćno utvrđenu odgovornost.
Dugogodišnji predsjednik i mandat koji je trebao trajati do 2028.
Zlatko Mateša bio je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora od 2002. godine, prema službenom životopisu HOO-a. Na čelu krovne sportske organizacije proveo je više od dva desetljeća, a u listopadu 2024. ponovno je izabran za predsjednika u mandatnom razdoblju od 2024. do 2028. godine. Prema tadašnjoj objavi HOO-a, na izbornoj sjednici Skupštine proveden je izborni postupak za vodeća tijela organizacije, a Mateša je dobio novi četverogodišnji mandat. Njegova ostavka stoga ne dolazi na redovitom kraju mandata, nego usred razdoblja za koje je imao obnovljenu podršku Skupštine.
Matešina javna biografija povezuje političku, pravnu, poslovnu i sportsku karijeru. Prema službenim podacima Hrvatskog olimpijskog odbora, rođen je 17. lipnja 1949. u Zagrebu, diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, položio pravosudni ispit, magistrirao iz područja društvenih znanosti i doktorirao na Pekinškom sportskom sveučilištu. U političkom životu najpoznatiji je kao bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a u sportskom sustavu kao dugogodišnji čelnik HOO-a. Zbog duljine mandata i razgranatih institucionalnih veza, njegova ostavka ima težinu koja nadilazi personalnu promjenu na vrhu jedne organizacije.
Hrvatski olimpijski odbor krovna je sportska udruga u Republici Hrvatskoj i ključna institucija u odnosima nacionalnih sportskih saveza, olimpijskog pokreta, državnog financiranja sporta i međunarodnih sportskih tijela. Promjena na njegovu čelu otvara pitanje privremenog upravljanja, sazivanja tijela HOO-a i mogućeg raspisivanja postupaka za izbor novog vodstva, u skladu s aktima organizacije. Trenutačno nije službeno potvrđeno koje će tijelo i u kojem roku provesti sljedeće korake nakon ostavke predsjednika. U takvim okolnostima posebno je važno da HOO javno pojasni prijelazne procedure, jer se radi o instituciji kroz koju prolazi znatan dio javnih potreba u sportu na državnoj razini.
Skijaški savez, javni novac i zaključci Vijeća HOO-a
Neposredna pozadina ostavke povezana je s aferom Hrvatskog skijaškog saveza i širim provjerama financijskog poslovanja sportskih organizacija. Prema izvješćima medija, slučaj je u javnosti posebno snažno odjeknuo zbog sumnji u nezakonito izvlačenje velikih iznosa iz skijaškog saveza tijekom duljeg razdoblja. U javnim istupima i medijskim izvještajima spominjao se iznos od oko 30 milijuna eura, no za svaku konkretnu osobu i svaku konkretnu radnju odgovornost mogu utvrditi samo nadležna pravosudna tijela. Upravo zato u izvještavanju o takvim slučajevima treba jasno odvajati sumnje i navode od službeno utvrđenih činjenica.
Nakon tematske sjednice Vijeća HOO-a, održane nekoliko dana prije Matešine ostavke, objavljeno je da u korištenju sredstava koja je Hrvatski skijaški savez dobivao od HOO-a nisu utvrđene nepravilnosti. Prema zaključcima Vijeća koje su prenijeli HRT, Index i drugi mediji, stručne službe za kontrolu HOO-a provele su uvid u način trošenja i pravdanja sredstava osiguranih kroz Program javnih potreba u sportu na državnoj razini. U zaključcima je navedeno da su sredstva doznačena Hrvatskom skijaškom savezu korištena namjenski i u skladu s važećim pravilnicima i zakonskim okvirom Republike Hrvatske. Istodobno je istaknuta spremnost na preuzimanje odgovornosti ako nadležna tijela utvrde i dokažu nezakonite radnje.
Takvi zaključci nisu zaustavili javnu raspravu. Dio kritika odnosio se na pitanje jesu li interni nadzori dovoljni u situaciji u kojoj postoji narušeno povjerenje u sportski sustav. Drugi dio rasprave odnosio se na ulogu HOO-a kao institucije koja distribuira i nadzire sredstva, ali i na granice kontrole nad novcem koji savezi pribavljaju iz drugih izvora, poput sponzorstava, donacija ili vlastitih prihoda. Mateša je u ranijim istupima naglašavao upravo tu razliku, tvrdeći da HOO ne može kontrolirati sredstva koja ne dolaze kroz njegove programe. Kritičari takvog objašnjenja, međutim, postavljali su pitanje šire upravljačke odgovornosti i reputacijske štete za sport.
Kustićeva ostavka dodatno pojačala krizu
Kriza u vrhu HOO-a dodatno se produbila nakon što je Marijan Kustić, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, podnio ostavku na mjesto dopredsjednika i člana Vijeća HOO-a. Prema izvješću HRT-a, Kustić se povukao nezadovoljan načinom na koji je Odbor reagirao na afere koje posljednjih mjeseci potresaju hrvatski sport. Mediji su izvijestili da je njegova odluka uslijedila nakon višesatne sjednice Vijeća na kojoj se očekivalo konkretnije odlučivanje o odgovornosti unutar organizacije. Kustićevo povlačenje bilo je važno i zato što dolazi iz Hrvatskog nogometnog saveza, najutjecajnijeg i financijski najsnažnijeg sportskog saveza u zemlji.
Prema navodima sportskih i informativnih redakcija, dio članova sportskog sustava smatrao je da HOO mora reagirati odlučnije kako bi zaštitio vjerodostojnost institucije. Drugi su upozoravali da se odluke ne smiju donositi prije nego što nadležna tijela završe svoj posao i prije nego što se utvrde konkretne činjenice. Ta podjela odražava širu dilemu u upravljanju javnim institucijama i organizacijama koje koriste javna sredstva: kako istodobno poštovati presumpciju nevinosti i osigurati političku, etičku i upravljačku odgovornost. Matešina ostavka sada mijenja dinamiku te rasprave jer pokazuje da je pritisak na institucionalnu odgovornost postao presudan politički faktor u sportskom sustavu.
Kustićevo povlačenje i Matešina ostavka zajedno otvaraju pitanje odnosa među najvećim sportskim savezima, vodstvom HOO-a i Ministarstvom turizma i sporta. HOO je tradicionalno mjesto koordinacije olimpijskih i neolimpijskih saveza, ali i prostor u kojem se prelamaju interesi različitih sportova, financijskih modela i razvojnih prioriteta. Ako se kriza nastavi, moguće je da će najveći pritisak biti usmjeren prema sazivanju izvanrednih sjednica nadležnih tijela i jasnijem predstavljanju mehanizama nadzora. Za sportaše i trenere najvažnije je da institucionalna kriza ne ugrozi redovite programe, pripreme, natjecanja i financiranje razvojnih aktivnosti.
Nova pravila transparentnosti u sportu
Ostavka dolazi u trenutku kada Ministarstvo turizma i sporta najavljuje stroža pravila za upravljanje javnim novcem u sportu. Prema objavi Ministarstva, ministar Tonči Glavina predstavio je Pravilnik o programu javnih potreba u sportu na državnoj razini, kojim se uvode mjere za jačanje transparentnosti troškova, programa i kriterija te sustavna evidencija financijskog praćenja. Ministarstvo je priopćilo da se novim mjerama želi osigurati jasnija sljedivost sredstava i bolji uvid u trošenje javnog novca. Prema medijskim izvješćima, jedna od najvažnijih promjena odnosi se na vidljivost računa i detaljnije praćenje rashoda sportskih saveza.
Takve izmjene izravno su povezane s aferama koje su otvorile pitanje može li postojeći model nadzora pravodobno spriječiti zlouporabe ili barem brzo otkriti nepravilnosti. Program javnih potreba u sportu na državnoj razini važan je financijski okvir kroz koji se podupiru sportski programi, razvojni projekti, natjecanja, rad sportaša i trenera te aktivnosti nacionalnih saveza. Ako se uvedu jasniji kriteriji, obveza transparentnije dokumentacije i sustavno praćenje troškova, to bi moglo promijeniti način na koji savezi planiraju, pravdaju i javno prikazuju korištenje sredstava. U praksi će učinkovitost novih pravila ovisiti o provedbi, redovitosti kontrola i spremnosti institucija da na uočene nepravilnosti reagiraju brzo i javno razumljivo.
HOO je, prema izvješćima sa sjednice Vijeća, podržao novi pravilnik uz uvjerenje da će pridonijeti transparentnosti sustava i odgovornijem upravljanju javnim sredstvima. Ta podrška sada dobiva dodatnu važnost jer dolazi u razdoblju institucionalne promjene na vrhu Odbora. Novo ili privremeno vodstvo morat će pokazati može li HOO biti dio rješenja, a ne samo predmet nadzora i javnih kritika. Za obnovu povjerenja neće biti dovoljna samo formalna usklađenost s pravilima; bit će potrebna dostupna objašnjenja, jasne odluke i otvorena komunikacija prema sportašima, savezima i javnosti.
Što ostaje otvoreno nakon Matešina odlaska
Matešina ostavka ne zatvara pitanja koja su dovela do krize, nego ih premješta u novu fazu. Prvo otvoreno pitanje odnosi se na to kako će HOO organizirati prijelazno razdoblje i tko će voditi instituciju do izbora novog predsjednika ili predsjednice. Drugo se odnosi na nastavak provjera financijskog poslovanja, osobito u dijelovima koji se tiču odnosa HOO-a, nacionalnih saveza i sredstava iz javnih izvora. Treće pitanje tiče se političke i upravljačke odgovornosti drugih dužnosnika unutar sustava, uključujući one čije su funkcije povezane s operativnim financijskim poslovanjem. Četvrto pitanje odnosi se na to hoće li najavljene promjene pravilnika doista dovesti do veće transparentnosti ili će ostati na razini formalnih obveza.
U svojoj ostavci Mateša je poručio da institucije moraju biti iznad svakog pojedinca. Upravo će se ta rečenica sada mjeriti prema postupcima HOO-a, sportskih saveza i državnih tijela. Ako se pokaže da sustav može jasno utvrditi činjenice, zaštititi programe sportaša i istodobno sankcionirati eventualne nepravilnosti, ostavka bi mogla biti početak institucionalne obnove. Ako se, pak, odgovori svedu na odgodu, međusobno prebacivanje odgovornosti i zatvorene procedure, kriza povjerenja mogla bi se nastaviti i nakon odlaska čovjeka koji je HOO vodio od 2002. godine. Za hrvatski sport sada je ključno da se javno razjasni što se dogodilo, tko je za što bio odgovoran i kako će se ubuduće nadzirati svaki euro javnog novca namijenjen sportu.
Izvori:
- Dnevnik.hr – objava i dijelovi priopćenja o ostavci Zlatka Mateše na dužnost predsjednika HOO-a (link)
- Slobodna Dalmacija – tekst priopćenja HOO-a i kontekst ostavke Zlatka Mateše (link)
- Hrvatski olimpijski odbor – podaci o izboru Zlatka Mateše za mandatno razdoblje 2024. – 2028. (link)
- Hrvatski olimpijski odbor – službeni životopis Zlatka Mateše i podaci o dužnostima u sportu (link)
- Index.hr – raniji Matešini navodi o odgovornosti za financijsko poslovanje HOO-a i izvidima USKOK-a (link)
- HRT – izvješće o zaključcima Vijeća HOO-a i Kustićevoj ostavci u HOO-u (link)
- Ministarstvo turizma i sporta – najava mjera za jačanje transparentnosti trošenja sredstava u sportu (link)