Na događaju koji se održao 11. ožujka 2024. godine u prostorima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, javnosti su predstavljeni najnoviji nalazi istraživanja pod nazivom "Europska inicijativa za praćenje debljine među djecom, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)", pod vodstvom prof.dr.sc. Sanje Musić Milanović iz Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije. Prema tim nalazima, čak 36,1% djece u dobi od 8 do 8,9 godina suočava se s problemom prekomjerne težine ili debljine. Istraživanje ističe i postojanje znatnih razlika između spolova, gdje se veći udio debljine i prekomjerne težine bilježi kod dječaka (38,5%) u usporedbi s djevojčicama (33,7%). Uočava se i rastući trend prevalencije ovog značajnog zdravstvenog problema među djecom.
Izjava prof.dr.sc. Sanje Musić Milanović ukazuje na zabrinjavajući rast problema debljine kod djece u usporedbi s prethodnim istraživanjima iz 2015./2016. i 2018./2019., koji su pokazivali prevalenciju prekomjerne težine i debljine od 34,9% odnosno 35,0%. Ovi trendovi ukazuju na to da Hrvatska, kao i mnoge druge europske zemlje, nije na pravom putu prema ostvarivanju ciljeva suzbijanja porasta debljine među djecom. Profesorica naglašava kako problem prekomjerne težine i debljine kod svakog trećeg djeteta predstavlja veliki javnozdravstveni izazov, s potencijalom za povećanje rizika od kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi.
Analizirajući rezultate na regionalnoj razini, primjećuje se kako Grad Zagreb ima najmanji udio djece s prekomjernom težinom i debljinom (28,6%), dok Panonska regija bilježi najviši udio (38,9%). Napominje se i da u Panonskoj regiji 20,0% djece pati od debljine. Postoje i razlike u prevalenciji ovog zdravstvenog problema s obzirom na socioekonomski status obitelji, gdje obitelji nižeg socioekonomskog statusa pokazuju veću prevalenciju. Ističe se i problem neprepoznavanja prekomjerne težine i debljine od strane roditelja, što ukazuje na potrebu za većom sviješću o ovom problemu.
Istraživanje CroCOSI također nudi uvid u životne stilove, prehrambene navike i fizičku aktivnost djece, pokazujući da većina njih (81,1%) svakodnevno doručkuje, no samo mali postotak (3,1%) konzumira preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno. Konzumacija zaslađenih sokova, kao izvora skrivenih kalorija, izražena je među djecom, pri čemu svako četvrto dijete konzumira takve sokove četiri ili više puta tjedno. Iako pandemija COVID-19 nije značajno utjecala na prehrambene navike, promjene u rutini dovele su do smanjenja fizičke aktivnosti kod djece, posebno tijekom lockdowna.
Unatoč izazovima pandemije, većina djece (93,5%) uključena je u aktivnu igru umjerenog do visokog intenziteta u trajanju od jednog sata ili više dnevno. Međutim, pandemija je smanjila vrijeme provedeno u takvoj igri kod otprilike trećine djece. Dodatno, značajan udio djece (37,3%) provodi dva ili više sati dnevno pred ekranima, što je trend koji se povećao tijekom pandemije.
Prof. dr.sc. Sanja Musić Milanović ističe važnost preventivnih mjera protiv debljine od najranije dobi i potrebu za zajedničkim djelovanjem na svim razinama. Naglašava kako prevencija debljine zahtijeva sustavan pristup kroz provedbu sveobuhvatnih, multisektorskih intervencija, čime se ne samo promiče zdravlje budućih generacija već se i smanjuje teret za zdravstveni sustav, doprinoseći dugoročnoj održivosti i razvoju društva.
Hinweis für unsere Leser:
Das Portal Karlobag.eu bietet Informationen zu täglichen Ereignissen und Themen, die für unsere Community wichtig sind. Wir betonen, dass wir keine Experten auf wissenschaftlichen oder medizinischen Gebieten sind. Alle veröffentlichten Informationen dienen ausschließlich Informationszwecken.
Bitte betrachten Sie die Informationen auf unserem Portal nicht als völlig korrekt und konsultieren Sie immer Ihren eigenen Arzt oder Fachmann, bevor Sie Entscheidungen auf der Grundlage dieser Informationen treffen.
Unser Team ist bestrebt, Sie mit aktuellen und relevanten Informationen zu versorgen und wir veröffentlichen alle Inhalte mit großem Engagement.
Wir laden Sie ein, Ihre Geschichten aus Karlobag mit uns zu teilen!
Ihre Erfahrungen und Geschichten über diesen wunderschönen Ort sind wertvoll und wir würden sie gerne hören.
Sie können sie gerne senden an uns unter karlobag@karlobag.eu.
Ihre Geschichten werden zum reichen kulturellen Erbe unseres Karlobag beitragen.
Vielen Dank, dass Sie Ihre Erinnerungen mit uns teilen!