Čvrljak pokrenuo županijski program: autobusne stanice, plaže i javne površine dobivaju novo lice
Autobusna stajališta u Ninu i Sukošanu posljednjih su dana dobila ulogu koja nadilazi čekanje javnog prijevoza. Vizuali, slogani i poruke povezane s prirodnim obilježjima, kulturnom baštinom i lokalnom tradicijom pretvorili su čekaonice u male informativne točke i svojevrsne razglednice destinacija. Prema informacijama objavljenima 28. srpnja 2026., zahvati su dio šireg programa Turističke zajednice Zadarske županije usmjerenog na uređenje javne turističke infrastrukture od obale i otoka do zaleđa. Program obuhvaća i hortikulturne radove, opremanje plaža, obnovu turističke signalizacije te uređivanje prostora koje svakodnevno koriste stanovnici i posjetitelji. Riječ je o nizu manjih intervencija koje zajedno trebaju stvoriti uredniji, funkcionalniji i prepoznatljiviji javni prostor.
U Sukošanu je model suradnje već preciznije predstavljen javnosti. Hrvatski radio izvijestio je da je uređenje ondje pokrenula lokalna turistička zajednica, uz sufinanciranje Turističke zajednice Zadarske županije te suradnju Općine Sukošan i komunalnog poduzeća Zlatna luka. Čekaonice su vizualno obogaćene kako bi se bolje uklopile u identitet mjesta i istodobno učinile čekanje autobusa ugodnijim. Načelnik Općine Sukošan Andrija Vanjak poručio je da projekt pokazuje kako zajedničko djelovanje može unaprijediti javni prostor i ojačati prepoznatljivost destinacije. Takav primjer otkriva i operativni okvir cijelog programa: regionalna turistička zajednica osigurava potporu i koordinaciju, dok lokalne zajednice definiraju potrebe i sudjeluju u provedbi.
Od autobusnih stanica do plaža i putokaza
Prvi zahvati nisu ograničeni na dva priobalna mjesta. Prema objavljenim informacijama, u Bibinjama su provedeni hortikulturni radovi i uređene javne površine, dok su u Kukljici postavljene nove svlačionice za korisnike plaža. Turistička signalizacija obnavlja se na području Biograda na Moru, na otocima zadarskog arhipelaga i u zadarskom zaleđu. Time se program širi na različite tipove prostora: prometne točke, obalne zone, zelene površine i pravce kojima se posjetitelji kreću između naselja i atrakcija. Ukupna vrijednost programa, pojedinačni iznosi ulaganja i detaljan raspored završetka svih zahvata zasad nisu navedeni u javno dostupnim objavama, pa će puni opseg akcije biti jasniji kako radovi budu napredovali.
Uređenje autobusnih stajališta posebno je vidljiv potez zato što se takvi objekti nalaze na mjestima svakodnevnog susreta lokalnog stanovništva, sezonskih radnika i gostiju. Dobro osmišljen vizual može ponuditi osnovnu priču o mjestu, ali njegova vrijednost ovisi i o funkcionalnosti same čekaonice, čistoći, sjeni, sigurnosti i dostupnosti informacija o prijevozu. Slično vrijedi za svlačionice na plažama i turističke putokaze: riječ je o elementima koje korisnici često primijete tek kada nedostaju ili su nejasni. Zbog toga mala ulaganja mogu imati nerazmjerno velik utjecaj na doživljaj destinacije, osobito u manjim sredinama u kojima javna infrastruktura istodobno služi stanovnicima i velikom broju sezonskih posjetitelja. Uspjeh programa stoga se neće mjeriti samo izgledom, nego i trajnošću, održavanjem i stvarnom uporabnom vrijednošću.
Novi direktor naglašava vidljive rezultate na terenu
Program je jedan od prvih javno istaknutih poteza Vanje Čvrljka otkako je preuzeo dužnost direktora Turističke zajednice Zadarske županije. Turističko vijeće izabralo ga je 30. travnja 2026. na četverogodišnji mandat, nakon postupka u kojem ga je nadležno povjerenstvo jednoglasno predložilo, a Vijeće potom jednoglasno imenovalo. Čvrljak je prije toga radio u hotelskom sektoru i sustavu turističkih zajednica, među ostalim kao direktor Turističke zajednice grada Benkovca i Turističke zajednice područja Ravni kotari. Pri preuzimanju dužnosti najavio je snažniji naglasak na cjelogodišnjem turizmu te ekološkoj, ekonomskoj i društvenoj održivosti. Aktualni radovi pokazuju da se dio tog programa pokušava provesti kroz izravnu suradnju s gradovima, općinama i lokalnim turističkim zajednicama.
„Turizam se ne razvija samo kroz velike promotivne kampanje. Jednako su važni uređeni javni prostori, kvalitetna infrastruktura, jasna signalizacija i svaki detalj s kojim se gost susretne kada dođe u neko mjesto“, poručio je Čvrljak.
Prema njegovim riječima, cilj je da se djelovanje županijske turističke zajednice vidi na terenu i donosi korist i stanovnicima i posjetiteljima. Takav pristup pomiče dio fokusa s klasičnog oglašavanja prema upravljanju destinacijom, odnosno prema svakodnevnim uvjetima u kojima se turizam odvija. Lokalna razina pritom ostaje ključna jer gradovi, općine i njihove turističke zajednice najbolje poznaju probleme pojedinih lokacija, od nedostatka putokaza do potrebe za uređenjem plažnih sadržaja ili javnog zelenila. Regionalna institucija može povezati te potrebe, osigurati ujednačeniji standard i pomoći sredinama koje nemaju jednake financijske ili stručne kapacitete. Čvrljak je najavio nastavak ravnomjernih ulaganja na području cijele županije, no konkretni budući projekti i kriteriji raspodjele tek trebaju biti detaljnije predstavljeni.
Program se uklapa u novi model upravljanja destinacijama
Širi kontekst ovih ulaganja daje hrvatski Zakon o turizmu, koji je na snazi od 1. siječnja 2024. Ministarstvo turizma i sporta navodi da je zakon turističkim zajednicama dodijelio nove zadaće u upravljanju destinacijama i usmjerio njihovu transformaciju prema organizacijama koje ne provode samo promociju, nego koordiniraju razvoj, prate pokazatelje održivosti i upravljaju turističkim tokovima. Jedan od ključnih alata postali su planovi upravljanja destinacijom, koji trebaju povezati turističke ciljeve s prostornim planovima, kulturnom baštinom, komunalnom infrastrukturom i potrebama lokalnog stanovništva. U tom je smislu obnova stanica, signalizacije i plažne opreme više od estetske intervencije: ona pripada području konkretnih usluga koje oblikuju kvalitetu boravka i svakodnevni život u turističkim mjestima. Istodobno, novi okvir traži mjerljive rezultate, pa će važni biti podaci o korištenju, pristupačnosti, održavanju i zadovoljstvu korisnika.
Objavljeni Plan upravljanja destinacijom za područje Zadarske županije do 2029. godine izravno naglašava potrebu za povezivanjem obalnog, otočnog i kopnenog dijela u prepoznatljiv, ali uravnotežen turistički proizvod. Dokument, koji je za Turističku zajednicu Zadarske županije izradio Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, upozorava na prostornu i vremensku neujednačenost turizma, pritiske na okoliš, utjecaj klimatskih promjena, nedostatak radne snage te potrebu očuvanja kvalitete života stanovništva. Među strateškim prioritetima navodi se unapređivanje turističke infrastrukture, uređenje i opremanje plaža te poboljšanje signalizacije i drugih sadržaja potrebnih za posebne oblike turizma. Plan također ističe da se razvoj treba temeljiti na suradnji županije, jedinica lokalne samouprave, turističkih zajednica, privatnog sektora, udruga i stanovnika. Aktualni program javnih intervencija zato se može promatrati kao jedan od prvih praktičnih testova takvog koordiniranog modela.
Velik broj gostiju povećava važnost svakodnevne infrastrukture
Potrebu za sustavnim ulaganjem potvrđuje i opseg turističkog prometa. Statistička analiza Turističke zajednice Zadarske županije pokazuje da je tijekom 2025. zabilježeno 2.222.139 turističkih dolazaka, oko dva posto više nego godinu prije. Istodobno je ostvareno 15.526.914 noćenja, približno jedan posto više nego 2024. godine. Od ukupnog broja dolazaka više od 1,84 milijuna odnosilo se na strane goste, dok je u strukturi noćenja strani promet premašio 11,7 milijuna. Ti podaci ilustriraju koliko velik broj ljudi tijekom godine koristi prometne pravce, plaže, šetnice, javne površine i informacijske sustave diljem županije.
Službeni plan upravljanja navodi da je na području županije evidentirano 246 plaža, 91 pješačka staza, 139 biciklističkih staza te 293 informativne ploče i elementa turističke signalizacije. Takva razgranata mreža zahtijeva kontinuirano održavanje, usklađivanje oznaka i prilagodbu različitim skupinama korisnika. Poseban izazov predstavlja činjenica da se turistički promet ne koncentrira samo u Zadru i nekoliko velikih obalnih središta, nego obuhvaća otoke, manja priobalna naselja, Ravne kotare, područje Velebita i druga mjesta u zaleđu. Posjetitelj koji planira obilazak više lokacija često donosi odluke na temelju jasnoće putokaza, dostupnosti javnog prijevoza i osnovne infrastrukture na odredištu. Za putovanja koja uključuju dulji boravak u različitim dijelovima regije korisna može biti i pravodobna provjera ponude smještaja u Zadarskoj županiji, ali kvaliteta ukupnog iskustva uvelike će ovisiti upravo o javnim sadržajima koji su dostupni svima.
Manje sredine dobivaju priliku istaknuti vlastiti identitet
Jedan od važnijih elemenata programa jest najavljena ravnomjernija raspodjela ulaganja. Manje općine i otočne zajednice često raspolažu snažnim prirodnim i kulturnim resursima, ali nemaju jednake mogućnosti za oblikovanje vizualnog identiteta, obnovu signalizacije ili redovito opremanje javnih površina. Regionalna potpora može smanjiti te razlike ako se temelji na jasno utvrđenim potrebama i ako se projekti dogovaraju s lokalnim stanovništvom. U praksi to znači da vizual na autobusnoj stanici u Ninu ne bi trebao biti samo dekoracija, nego sažeta i prepoznatljiva interpretacija lokalne baštine, kao što bi signalizacija u zaleđu trebala voditi prema stvarnim sadržajima i biti razumljiva međunarodnim gostima. Autentičnost se pritom ne postiže ponavljanjem istih grafičkih rješenja, nego povezivanjem zajedničkog regionalnog identiteta s posebnostima svakog mjesta.
Čvrljak je poručio da svaki grad, općina i naselje imaju vlastitu priču, bilo da se temelji na moru i plažama, kulturnim spomenicima, gastronomiji, tradiciji, aktivnom odmoru ili prirodnim vrijednostima zaleđa. Zadatak regionalne turističke zajednice, prema njegovu objašnjenju, jest pomoći lokalnim sredinama da te vrijednosti predstave kvalitetno i prepoznatljivo te ih povežu u zajedničku turističku sliku županije. Takav pristup može biti osobito važan izvan glavne ljetne sezone, kada pojedina mjesta pokušavaju privući posjetitelje sadržajima vezanima uz kulturu, pješačenje, biciklizam, gastronomiju ili ruralni turizam. Ipak, prepoznatljivost neće ovisiti samo o dizajnu, nego i o tome jesu li sadržaji otvoreni, dobro označeni i povezani s prijevozom i informacijama. Javni prostor postaje uvjerljiva promocija tek kada obećanje s vizuala odgovara iskustvu na terenu.
Sljedeći izazov bit će održavanje i mjerenje učinka
Nova oprema i uređene površine najvidljivije su neposredno nakon završetka radova, ali dugoročna kvaliteta ovisi o održavanju. Vizuali na stajalištima izloženi su suncu, soli, vjetru i vandalizmu, plažne svlačionice zahtijevaju redovito čišćenje, a signalizacija mora ostati čitljiva i točna i nakon promjena prometnih pravaca ili turističke ponude. Zbog toga će biti važno jasno odrediti tko je zadužen za svaki objekt, koliko često se provodi nadzor i na koji se način prijavljuju oštećenja. Uključivanje komunalnih poduzeća, kao u Sukošanu, može biti važan dio tog sustava, ali odgovornosti se razlikuju od mjesta do mjesta. Bez stabilnog modela održavanja i najmanji projekt s vremenom može izgubiti funkciju koju je trebao ostvariti.
Učinak programa moći će se procijeniti tek kada budu dostupni potpuniji podaci o broju uređenih lokacija, utrošenim sredstvima, standardima pristupačnosti i zadovoljstvu korisnika. Plan upravljanja destinacijom do 2029. predviđa praćenje društvenih, okolišnih, ekonomskih i prostornih pokazatelja, uključujući turističku infrastrukturu, pristupačnost i zadovoljstvo stanovnika i gostiju. To otvara mogućnost da se buduća ulaganja ne biraju samo prema vidljivosti, nego prema dokazanim potrebama i učinku. Autobusne stanice u Ninu i Sukošanu, svlačionice u Kukljici, zelenije površine u Bibinjama i obnovljeni putokazi u Biogradu, na otocima i u zaleđu zasad su prvi vidljivi elementi šire akcije. Njihova će stvarna vrijednost biti potvrđena ako postanu dio trajno uređenog, čitljivog i funkcionalnog prostora koji jednako dobro služi ljudima koji ondje žive i onima koji dolaze u posjet.
Izvori:
- 023.hr – informacije o programu ulaganja, lokacijama zahvata i izjavama direktora Turističke zajednice Zadarske županije (link)
- Hrvatski radio, Radio Zadar – podaci o uređenju autobusnih stanica u Sukošanu i suradnji lokalnih partnera (link)
- Zadarski list – podaci o izboru Vanje Čvrljka, mandatu i profesionalnom iskustvu (link)
- Turistička zajednica Zadarske županije – Plan upravljanja destinacijom do 2029., analiza infrastrukture, ciljeva i razvojnih prioriteta (link)
- Turistička zajednica Zadarske županije – Statistička analiza turističkog prometa za 2025. godinu (link)
- Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske – zakonski okvir i alati za upravljanje razvojem turizma u destinacijama (link)