Na konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo: Hrana kao geopolitičko i strateško pitanje“, održanoj u Koprivnici, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na ključne gospodarske teme, s posebnim naglaskom na poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju. Događaj, koji su organizirali Večernji list i Podravka, okupio je mnoge stručnjake i poslovne lidere, uključujući Martinu Dalić, predsjednicu Uprave Podravke, koja je naglasila važnost sigurnosti hrane u kontekstu globalnih geopolitičkih promjena. Ovaj događaj je postavio fokus na to kako Hrvatska može iskoristiti svoj povoljan geografski položaj i resurse za jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje, te smanjivanje ovisnosti o uvozu hrane.

Premijer je naglasio kako je članstvo u Europskoj uniji omogućilo Hrvatskoj pristup značajnim financijskim sredstvima, što je dovelo do rekordnih investicija u različite sektore, uključujući poljoprivredu. Kroz različite programe, poput Zajedničke poljoprivredne politike EU, Hrvatska je dobila priliku razviti moderne poljoprivredne sustave i potaknuti konkurentnost na europskoj razini. Unatoč tome, Hrvatska se suočava s izazovima u postizanju samodostatnosti u proizvodnji određenih prehrambenih proizvoda, poput voća i povrća, što i dalje zahtijeva strateška ulaganja i prilagodbu globalnim klimatskim promjenama.

Poljoprivredni izazovi u kontekstu klimatskih promjena

Jedna od glavnih tema panela bila je promjena klime i njezin utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Mirko Ervačić, direktor Osatina grupe, naglasio je kako visoke temperature, koje često dosežu i preko 40 stupnjeva, postaju ozbiljna prepreka za tradicionalne metode uzgoja. To nameće potrebu za uvođenjem modernih tehnologija poput stakleničke proizvodnje i klimatizacijskih sustava, što će osigurati stabilnu proizvodnju hrane, čak i u nepovoljnim uvjetima. Osim klimatskih izazova, istaknuto je kako će uvođenje boljih sustava poticaja i potpore malim proizvođačima pomoći u povećanju konkurentnosti domaće poljoprivrede.

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, dodatno je naglasio važnost borbe protiv sive ekonomije u sektoru poljoprivrede, te je pozvao na jaču kontrolu tržišta kako bi se osigurala fer konkurencija i transparentnost u trgovini poljoprivrednim proizvodima. On je također istaknuo da, iako se Hrvatska trudi biti samodostatna, potpuna samodostatnost nije realno dostižna bez uvoza, zbog čega će međunarodna trgovina i dalje igrati ključnu ulogu u osiguravanju stabilnosti opskrbe hranom.

Vladine mjere i porezna reforma

Govoreći o vladinim mjerama za ublažavanje posljedica inflacije i rasta cijena, premijer Plenković je istaknuo kako su te mjere imale ključnu ulogu u očuvanju socijalne kohezije. Uz masivan državni intervencionizam, Vlada je subvencionirala troškove energenata, smanjivala PDV na osnovne životne potrepštine te ograničila cijene ključnih proizvoda, čime je zaštitila najosjetljivije skupine stanovništva. Premijer je također naglasio da će se Vladine mjere postupno popuštati, prilagođavajući ih promijenjenim okolnostima na tržištu.

Pored gospodarskih mjera, na konferenciji je naglašena i važnost porezne reforme koja će dodatno rasteretiti građane i gospodarstvo. Premijer je najavio uvođenje poreza na nekretnine, koji će biti usmjeren na priuštivo stanovanje i rasterećenje poreza na dohodak. Ova mjera, prema njegovim riječima, ima i demografski cilj – osigurati povoljnije uvjete za mlade obitelji koje traže stabilno i dugoročno rješenje za stambeno pitanje.

Sigurnost hrane kao geopolitičko pitanje

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, istaknula je važnost sigurnosti hrane u današnjem globalnom kontekstu. Ona je naglasila kako su ratni sukobi, poput onih u Ukrajini, značajno poremetili globalne tokove hrane, što je rezultiralo rastom cijena sirovina i hrane. Dalić je upozorila da klimatske promjene dodatno povećavaju neizvjesnost u poljoprivrednoj proizvodnji, posebno u zemljama južnijih geografskih širina, što će zahtijevati daljnja ulaganja u inovativne i održive tehnologije proizvodnje hrane.

Na konferenciji je zaključeno kako Hrvatska ima potencijal postati ključni igrač u regionalnom prehrambenom sektoru, no za to će biti potrebno dodatno ulaganje u poljoprivrednu infrastrukturu, jačanje kapaciteta za izvoz i bolja integracija u globalne tokove hrane. S obzirom na to da je Hrvatska i dalje neto uvoznik hrane, uspostavljanje stabilnijih domaćih sustava proizvodnje i distribucije ostaje jedan od glavnih prioriteta vlade i industrije.