World Tourism Network protiv opće zabrane ruskih turističkih viza dok Švedska traži stroži pristup EU-a
World Tourism Network (WTN) usprotivio se općem ograničavanju turističkih viza za ruske državljane u trenutku kada Švedska i skupina europskih država traže od Europske unije stroži pristup izdavanju schengenskih viza osobama koje iz Rusije putuju u Europu radi odmora, kupovine i luksuznih putovanja. Rasprava je ponovno otvorena na sastanku ministara unutarnjih poslova EU-a u Luxembourgu, održanom 4. lipnja 2026., gdje je švedski ministar za migracije Johan Forssell, prema izvješćima medija i agencija, poručio da se ne može nastaviti praksa u kojoj ruski državljani dolaze na “shopping vikende” i odmore dok Ukrajinci ginu na bojištu. Tema je politički osjetljiva jer se nalazi na sjecištu sigurnosne politike, sankcija protiv Rusije, prava na putovanje, schengenskih pravila i gospodarskih interesa turističkog sektora.
WTN, organizacija koja se predstavlja kao globalni zagovornik malih i srednjih poduzeća u turizmu, prema vlastitim podacima okuplja članove i promatrače u više od 130 zemalja. Njegovo protivljenje “blanket” pristupu, odnosno općim i neselektivnim ograničenjima, ne mijenja činjenicu da je EU već bitno pooštrio vizni režim za ruske državljane nakon ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, otvara raspravu o tome trebaju li nove mjere biti usmjerene isključivo na sigurnosne rizike, osobe povezane s režimom, propagandnim strukturama ili obavještajnim aktivnostima, ili bi se trebale primjenjivati široko na državljanstvo kao kriterij. U praksi bi takva odluka mogla utjecati i na turističke operatere, hotele, prijevoznike i odredišta koja još uvijek bilježe potražnju s ruskog tržišta.
Švedska traži prekid turističkih putovanja koja smatra politički neprihvatljivima
Prema izvješću Guardiana, koje se poziva na agencijske informacije sa sastanka u Luxembourgu, Forssell je 4. lipnja 2026. rekao da bi EU trebao odbijati vize ruskim državljanima koji putuju radi kupovine i luksuznih odmora. U istom je kontekstu istaknuo da je, po njegovu mišljenju, neprihvatljivo da se nastavljaju rekreativna putovanja u Europu dok se rat u Ukrajini nastavlja. Švedski ministar, prema Aftonbladetu, smatra da se mora zaustaviti praksa vikend-putovanja i luksuzne kupovine oko Mediterana u trenutku kada ukrajinski civili i vojnici trpe posljedice ruskih napada. Njegov je prijedlog predstavljen kao dio šireg nastojanja da se zatvore rupe u sustavu koje bi, prema švedskim argumentima, Rusija mogla koristiti za obavještajne aktivnosti, sabotažu ili zaobilaženje ograničenja.
U pismu koje su, prema dostupnim izvješćima, podržale Poljska, Norveška, baltičke države i niz drugih članica schengenskog prostora, upozorava se da su ruski turisti i dalje prisutni na europskim plažama i u odmaralištima dok ruski projektili i bespilotne letjelice pogađaju ukrajinske civile i infrastrukturu. U istim se izvješćima navodi da je tijekom 2025. izdano više od 470.000 turističkih schengenskih viza ruskim državljanima, iako su pravila već bila stroža nego prije rata. Aftonbladet je objavio brojku od 477.878 izdanih schengenskih viza ruskim državljanima u 2025., uz napomenu da Švedska želi da države članice mogu odbijati vize na temelju državljanstva kada to obrazlažu sigurnosnim razlozima. Takav pristup, međutim, zahtijevao bi pažljivo usklađivanje s europskim pravom i praksom pojedinačne procjene zahtjeva.
EU je već ukinuo olakšice i ograničio višekratne vize
Vizni režim za ruske državljane postupno se mijenja od 2022. godine. Vijeće EU-a u rujnu 2022. suspendiralo je sporazum o olakšanom izdavanju viza između EU-a i Rusije, nakon čega se na ruske podnositelje zahtjeva počeo primjenjivati opći Vizni kodeks. Time su ukinute ranije olakšice, a postupak je postao skuplji, sporiji i podložniji strožim provjerama. Europska komisija zatim je u studenome 2025. donijela provedbenu odluku kojom je znatno ograničila izdavanje viza za više ulazaka ruskim državljanima koji žive u Rusiji i podnose zahtjev u Rusiji. Prema objašnjenju Komisije, ruski državljani više ne mogu redovito dobivati višekratne vize, nego moraju podnositi novi zahtjev za svako planirano putovanje u EU, kako bi se omogućile češće i detaljnije sigurnosne provjere.
Ta odluka ne znači potpunu zabranu ulaska svim ruskim državljanima. Europska komisija predvidjela je ograničene iznimke za opravdane slučajeve, uključujući bliske članove obitelji građana EU-a ili ruskih državljana koji zakonito borave u Uniji, kao i za određene skupine čija se vjerodostojnost i integritet mogu posebno dokazati, poput neovisnih novinara, boraca za ljudska prava i osoba koje se protive režimu. Schengenska viza, prema pravilima EU-a, uobičajeno omogućuje kratkotrajni boravak do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana u schengenskom prostoru. Taj prostor danas obuhvaća 29 država, uključujući 25 članica EU-a te Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku, dok Irska ima vlastitu viznu politiku.
Turistički sektor upozorava na rizike neselektivnog pristupa
Stav World Tourism Networka uklapa se u širu raspravu unutar turističke industrije o tome kako uskladiti sigurnost i otvorenost putovanja. WTN je u svojim javnim opisima usmjeren na mala i srednja poduzeća u turizmu, koja su često najosjetljivija na nagle regulatorne promjene, prekide tržišta i pad međunarodne potražnje. Za takve subjekte, osobito u odredištima koja ovise o sezonskom prometu i potrošnji posjetitelja, opće zabrane mogu imati posljedice koje se ne zaustavljaju na velikim hotelskim grupacijama ili zračnim prijevoznicima. One se mogu preliti na lokalne vodiče, male agencije, restorane, prijevoznike, iznajmljivače i kulturne atrakcije.
Protivnici neselektivnih ograničenja obično upozoravaju da državljanstvo samo po sebi nije dokaz sigurnosnog rizika, političke odgovornosti ili potpore ratu. Taj je argument osobito važan kada je riječ o ruskim disidentima, neovisnim novinarima, aktivistima, članovima obitelji koji žive u različitim državama i osobama koje su napustile Rusiju zbog neslaganja s politikom Kremlja. S druge strane, države koje traže strože mjere tvrde da je rat promijenio sigurnosno okruženje i da se vizna politika ne može promatrati odvojeno od hibridnih prijetnji, sabotaža, obavještajnih aktivnosti i pokušaja zaobilaženja sankcija. Upravo je zato glavno pitanje može li EU oblikovati pravila koja će biti dovoljno stroga za sigurnosne ciljeve, a istodobno dovoljno precizna da ne kazne sve pojedince bez razlike.
Podaci o vizama pokazuju da putovanja nisu prestala
Europska komisija objavila je da su države EU-a i schengenske pridružene zemlje u 2025. zaprimile gotovo 12 milijuna zahtjeva za kratkotrajne vize, što je blagi porast u odnosu na 2024., ali i dalje znatno manje od 17 milijuna zahtjeva iz 2019., prije pandemije. U izvješću o stanju Schengena za 2026. Komisija navodi da je schengenski prostor i u 2025. ostao najposjećenije odredište na svijetu, s više od 790 milijuna putnika, te da je izdano oko 10 milijuna viza. Ti podaci pokazuju da se međunarodna mobilnost oporavila, ali i da se vizna politika sve više promatra kao sigurnosni instrument, a ne samo kao administrativni postupak za putnike.
Kada je riječ o ruskim državljanima, dostupna izvješća pokazuju da se broj zahtjeva i izdanih viza u 2025. povećao u odnosu na prethodnu godinu, iako je ostao daleko ispod razina zabilježenih prije 2022. godine. Upravo je taj rast izazvao političko nezadovoljstvo u državama koje se nalaze na istočnom i sjevernom krilu Europe, osobito u Poljskoj, baltičkim državama i nordijskim zemljama. Za te države pitanje turističkih viza nije samo simboličko, nego se povezuje s procjenom sigurnosnih rizika i iskustvom izravne izloženosti ruskim pritiscima. Za dio zapadnih i južnih članica EU-a, koje tradicionalno imaju veći turistički promet i snažnije komercijalne veze s putnicima iz Rusije, rasprava je složenija jer uključuje i gospodarske posljedice i pravne standarde pojedinačne procjene.
Rat u Ukrajini ostaje glavni politički okvir rasprave
Rasprava o ruskim turističkim vizama ne odvija se izolirano od šireg odgovora EU-a na rusku agresiju na Ukrajinu. Eurostatovi podaci pokazuju da je na kraju ožujka 2026. u EU-u bilo oko 4,33 milijuna osoba koje su pobjegle iz Ukrajine i imale status privremene zaštite. Najviše ih je bilo u Njemačkoj, Poljskoj i Češkoj, a privremena zaštita i dalje je jedan od najvažnijih instrumenata europskog odgovora na masovno raseljavanje izazvano ratom. Na istom sastanku u Luxembourgu, prema Guardianu, otvorena je i rasprava o budućem pravnom statusu raseljenih osoba iz Ukrajine, uključujući švedski prijedlog koji se odnosi na nove dolaske ukrajinskih muškaraca vojne dobi. Taj dio rasprave dodatno je naglasio koliko su migracijska, sigurnosna i vanjskopolitička pitanja međusobno povezana.
EU je u listopadu 2025. usvojio i 19. paket sankcija protiv Rusije, kojim su ciljane energetika, financije, vojno-industrijski kompleks i kretanje ruskih diplomata unutar Unije. Vijeće EU-a tada je navelo da su mjere usmjerene na sektore koji podupiru rusku invaziju na Ukrajinu, a Europska komisija istaknula je zabranu ruskog ukapljenog prirodnog plina od 2027. te dodatne mjere protiv takozvane flote u sjeni. Iako turističke vize nisu isto što i gospodarske sankcije, politički pritisak na njihovo dodatno ograničavanje proizlazi iz istog nastojanja da se smanji prostor za normalizaciju odnosa s Rusijom dok rat traje. Za zagovornike strožih mjera, dopuštanje odmora i luksuznih putovanja šalje pogrešan signal; za protivnike općih zabrana, neselektivne mjere mogu oslabiti vjerodostojnost europskog pristupa ljudskim pravima.
Ključno pitanje: zabrana, sigurnosna provjera ili selektivne iznimke
U praktičnom smislu, EU se nalazi između nekoliko mogućih pristupa. Prvi je dodatno pooštravanje pravila kroz gotovo potpunu obustavu turističkih viza ruskim državljanima, što bi zadovoljilo zahtjeve država koje smatraju da je svako rekreativno putovanje u EU politički i sigurnosno neprihvatljivo. Drugi je zadržavanje postojećeg sustava, ali uz dosljedniju primjenu provjera, kraće rokove valjanosti viza i uži krug opravdanih putovanja. Treći je ciljano odbijanje zahtjeva kada postoje indicije o povezanosti s ruskim državnim strukturama, propagandnim aparatom, sankcioniranim osobama ili sigurnosnim rizicima, uz očuvanje mogućnosti putovanja za humanitarne, obiteljske, profesionalne i opozicijske slučajeve.
Takva razlika nije samo tehnička. Ako se kriterij postavi preširoko, može pogoditi ljude koji nisu povezani s ruskom državnom politikom i koji ponekad upravo kroz putovanja održavaju veze s neovisnim medijima, obrazovanjem, obitelji ili sigurnijim prostorom za javno djelovanje. Ako se kriterij postavi preusko, države koje upozoravaju na hibridne prijetnje tvrdit će da EU ostavlja otvorene kanale koje Moskva može iskorištavati. Zato će svaka nova odluka morati balansirati između političke poruke, sigurnosne učinkovitosti, pravne održivosti i humanitarnih iznimaka. U tom okviru, protivljenje World Tourism Networka općim ograničenjima predstavlja glas dijela turističkog sektora koji traži precizniji pristup, dok Švedska i njezini saveznici inzistiraju da ratno stanje zahtijeva znatno oštriji odgovor.
Za putnike iz Rusije, ishod rasprave mogao bi značiti još duže postupke, više dokumentacije, strože provjere svrhe putovanja i manju vjerojatnost dobivanja turističkih viza, osobito za putovanja koja se ne mogu opravdati obiteljskim, humanitarnim, poslovnim ili drugim nužnim razlozima. Za europske države, odluka će pokazati koliko su spremne zajednički uskladiti viznu politiku u okolnostima u kojima nacionalne procjene sigurnosti i gospodarski interesi nisu uvijek isti. Za turističku industriju, rasprava potvrđuje da putovanja više nisu samo pitanje tržišta i potražnje, nego i dio šire europske politike prema ratu, sankcijama i sigurnosti schengenskog prostora.
Izvori:
- World Tourism Network – službeni opis organizacije, članstva i uloge u predstavljanju malih i srednjih turističkih poduzeća (link)
- The Guardian / agencijsko izvješće – navodi sa sastanka ministara u Luxembourgu, izjave Johana Forssella i podaci o prijedlogu strožih ograničenja za ruske turističke vize (link)
- Aftonbladet – švedsko izvješće o prijedlogu Johana Forssella, broju izdanih schengenskih viza i državama koje podupiru inicijativu (link)
- Europska komisija – pregled viznih mjera EU-a prema ruskim državljanima nakon invazije na Ukrajinu (link)
- Europska komisija, Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove – statistika o kratkotrajnim schengenskim vizama i zahtjevima za 2025. godinu (link)
- Vijeće Europske unije – dnevni red i teme sastanka ministara unutarnjih poslova 4. lipnja 2026. u okviru Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove (link)
- Eurostat – podaci o osobama koje su pobjegle iz Ukrajine i imaju privremenu zaštitu u EU-u do kraja ožujka 2026. (link)
- Vijeće Europske unije – informacije o 19. paketu sankcija protiv Rusije i dodatnim mjerama povezanima s ratom u Ukrajini (link)