Euroliga priprema Superkup kao novi uvod u sezonu i dio šire transformacije europske klupske košarke
Euroliga ulazi u novu fazu širenja komercijalnog i sportskog proizvoda, a jedan od projekata koji se priprema za sljedeće razdoblje jest novo predsezonsko natjecanje koje bi trebalo otvoriti sezonu. Izvršni direktor Euroleague Basketballa Jesus “Chus” Bueno u razgovoru za Eurohoops predstavio je Superkup kao novo natjecateljsko i medijsko sredstvo kojim bi se dodatno učvrstio položaj Euroligina sustava u europskoj klupskoj košarci. Prema informacijama koje je Eurohoops objavio nakon sastanka Euroleague Commercial Assetsa, uprava natjecanja raspravlja o predsezonskom kupu za četiri momčadi u dvodnevnom formatu, a moguće pokretanje spominje se za 2026. ili 2027. godinu. Domaćin, točan naziv, kriteriji sudjelovanja i konačni sportski format još nisu službeno potvrđeni, pa se projekt trenutačno može opisati kao plan u završnoj fazi razrade, a ne kao potpuno usvojeno natjecanje. Ipak, činjenica da je prijedlog predstavljen u sklopu šireg strateškog plana pokazuje da Euroliga nastoji sezonu otvoriti događajem koji bi bio prepoznatljiv, tržišno iskoristiv i dovoljno kratak da se uklopi u ionako opterećen košarkaški kalendar.
Superkup kao novi izlog Euroligina sustava
Prema opisu koji je prenio Eurohoops, novi predsezonski kup zamišljen je kao natjecanje s četiri momčadi i dvodnevnim rasporedom, što upućuje na kratki turnirski model. Takav koncept odgovara ambiciji da se prije početka regularne sezone stvori zaseban događaj s jasnim televizijskim i komercijalnim identitetom, bez prevelikog opterećenja za klubove. Eurohoops je u intervjuu s Buenom naveo da bi Superkup trebao označavati početak svake sezone, dok je kasnija objava o sastanku ECA-e govorila o nastavku pregovora s potencijalnim gradovima domaćinima.
Najvažnije nepoznanice ostaju kriteriji izbora sudionika. Iz izvornog teksta proizlazi da bi se natjecanje moglo oslanjati na najbolje klubove iz Euroligina sustava, no dostupne informacije ne potvrđuju hoće li u njemu igrati prvak Eurolige, osvajač Eurokupa, finalist Final Foura, najbolji klubovi regularne sezone ili momčadi odabrane prema marketinškim i domaćinskim kriterijima. Euroleague Basketball u objavama o planu zasad nije iznio konačan popis sudionika, niti je precizirao hoće li novi kup imati službeni status trofeja jednak drugim natjecanjima u njegovu portfelju. Zato je u ovoj fazi ključno razlikovati najavu projekta od konačne odluke o njegovim pravilima. Prema dostupnim informacijama, formalna revizija i odobrenje očekuju se na jednom od sljedećih sastanaka ECA-e.
Projekt dolazi nakon proširenja Eurolige na 20 klubova
Najava Superkupa ne dolazi izolirano, nego nakon sezone u kojoj je Euroliga promijenila svoju veličinu i ritam natjecanja. Euroleague Basketball je ranije objavio da je od sezone 2025./2026. natjecanje prošireno na 20 klubova, a regularni dio sezone povećan je s 34 na 38 kola. U službenoj objavi navedeno je da su među sudionicima bili i Dubai Basketball, Hapoel IBI Tel Aviv, Valencia Basket, Paris Basketball, Partizan, Crvena zvezda, Virtus Bologna i drugi klubovi, uz tradicionalne nositelje poput Real Madrida, Barcelone, Olympiacosa, Panathinaikosa, Fenerbahçea i Maccabija. Proširenje je donijelo veći broj utakmica, širi tržišni zahvat i snažniji pritisak na organizaciju kalendara, osobito zato što klubovi uz Euroligu nastupaju i u nacionalnim prvenstvima. U tom kontekstu kratko predsezonsko natjecanje može biti pokušaj da se sezoni doda novi komercijalni vrhunac bez uvođenja dugog formata.
Službeni kalendar za sezonu 2025./2026. počeo je 30. rujna 2025., a Euroleague Basketball je tada naglasio da će proširenje na 20 klubova donijeti više utakmica visoke razine. Istodobno su uvedene i prilagodbe povezane s reprezentativnim prozorima FIBA-e, pa su utakmice tijekom studenoga premještane na utorak i srijedu kako bi se olakšalo sudjelovanje igrača u nacionalnim selekcijama. To pokazuje koliko je europski košarkaški raspored osjetljiv i koliko svaki novi projekt mora biti pažljivo postavljen. Superkup bi, zbog planiranog kratkog trajanja, mogao biti organizacijski prihvatljiviji od dodatnog ligaškog ili kup-natjecanja s više kola. No upravo zbog zasićenog kalendara bit će važno vidjeti kako će klubovi, treneri i igrači reagirati na još jedan službeni događaj prije početka glavne sezone.
Bueno želi rast poslovanja, publike i vrijednosti klubova
Chus Bueno preuzeo je vodeću izvršnu funkciju u Euroleague Basketballu početkom 2026., nakon što je Euroleague Basketball objavio da će zamijeniti Pauliusa Motiejunasa. U službenoj objavi navedeno je da će Bueno voditi ukupnu strategiju organizacije s naglaskom na rast poslovanja, unapređenje utakmice i navijačkog iskustva te širenje na nova tržišta i publiku. Njegov profesionalni profil važan je za razumijevanje najave Superkupa: riječ je o bivšem košarkašu Barcelone i Valencije, nekadašnjem izvršnom direktoru Španjolskog košarkaškog saveza, bivšem potpredsjedniku NBA-a za Europu, Afriku i Bliski istok te menadžeru koji je radio u području sportskog poslovanja, digitalnih platformi i komercijalizacije sadržaja. Upravo zato nova ideja ne djeluje samo kao sportski dodatak, nego kao dio šireg pokušaja da se Euroliga snažnije pozicionira kao medijski i poslovni proizvod.
U razgovoru za Eurohoops Bueno je tvrdio da je u prvim mjesecima mandata pokrenut niz procesa, od promjena u raspodjeli prihoda do razvoja digitalne strategije izravne prema korisnicima. U istom razgovoru rekao je da je Superkup jedan od novih komercijalnih resursa koje je vodstvo stvorilo u kratkom razdoblju, što pokazuje da se na natjecanje gleda i kroz prizmu vrijednosti za sponzore, medijske partnere i klubove. Prema toj logici, Superkup bi mogao imati ulogu sličnu velikim predsezonskim sportskim događajima u drugim natjecanjima: ne bi zamijenio glavnu sezonu, ali bi povećao vidljivost lige u razdoblju kada klubovi predstavljaju nove sastave, trenere i ambicije. Ako bude organiziran u različitim gradovima, mogao bi postati i alat za testiranje novih tržišta. Ako ostane vezan uz stalnog domaćina, mogao bi se razvijati kao prepoznatljiv godišnji događaj.
Franchise model i širenje prema novim tržištima
Eurohoops je nakon sastanka ECA-e 9. lipnja 2026. prenio da je odbor ponovno potvrdio prijelaz postojećih desetogodišnjih nositelja licenci prema franšiznom modelu od sljedeće sezone. Prema istoj objavi, postupak za nove franšize i tržišta trebao bi formalno početi do 1. srpnja, a planirano je da širenje Eurolige od sezone 2027./2028. uključi veći broj momčadi ili gradova kroz dodjelu novih franšiza. U tekstu su kao primjeri interesa spomenuti Rim, London i Berlin, uz postojeće klubove, investicijske skupine i pojedinačne ulagače. To ne znači da će svi ti gradovi ući u natjecanje, ali pokazuje smjer u kojem Euroliga traži rast: prema većim tržištima, stabilnijim vlasničkim strukturama i većoj predvidljivosti za investitore.
U istom izvještaju navedeno je da su produžene licence LDLC ASVEL Villeurbanneu i Fenerbahçeu Beko, dok su razgovori s Real Madridom još bili u tijeku. Taj detalj važan je jer pokazuje da Euroliga istodobno želi učvrstiti postojeće nositelje natjecanja i otvoriti vrata novim projektima. Ako se Superkup uklopi u franšizni model, mogao bi postati dodatna vrijednost za klubove koji ulažu u dugoročnu prisutnost u sustavu. Za potencijalne nove članove, predsezonski kup mogao bi biti pozornica za predstavljanje tržišta i infrastrukture. Za postojeće klubove važno će biti da novi događaj ne naruši sportski balans niti stvori dojam da se kriteriji nastupa temelje ponajprije na komercijalnoj privlačnosti.
Eurokup se također širi i dobiva novi format
Superkup je samo jedan dio paketa promjena. Prema objavi koju je Eurohoops prenio nakon sastanka ECA-e, BKT EuroCup trebao bi se proširiti na 32 momčadi, podijeljene u četiri skupine po osam. Šesnaest klubova trebalo bi proći u doigravanje, a osmina finala, četvrtfinale, polufinale i finale igrali bi se na dvije pobjede. To je značajna promjena za drugo natjecanje u Euroliginu sustavu, jer povećava broj sudionika, širi geografsku bazu i daje više klubova priliku da se približe vrhu kontinentalne košarke.
Eurokup bi, prema predstavljenom modelu, trebao kombinirati dugoročne licence, pristup kroz poredak u odabranim domaćim ligama i jednogodišnje pozivnice. Takav hibridni model pokušava pomiriti stabilnost investitora i sportsku otvorenost, što je jedno od ključnih pitanja europske košarke već više od dva desetljeća. Ako domaći prvaci ili najbolje plasirani klubovi u nacionalnim ligama dobiju jasniji put prema Eurokupu, Euroligin sustav mogao bi smanjiti kritike da je previše zatvoren. S druge strane, dugoročne licence i franšize pokazuju da komercijalna predvidljivost ostaje glavni cilj. Superkup bi se u takvom okruženju mogao pretvoriti u završni promotivni element cijelog portfelja: Eurolige, Eurokupa i mlađih natjecanja koja Euroleague Basketball želi prikazivati kao jedinstveni ekosustav.
Pritisak NBA-a i FIBA-e mijenja europsku scenu
Europska klupska košarka trenutačno se mijenja i zbog pritiska izvana. NBA i FIBA službeno su objavili da istražuju mogućnost osnivanja nove profesionalne muške lige u Europi, a u kasnijoj objavi navedeno je da će se razgovori nastaviti s potencijalnim klubovima i vlasničkim skupinama. Prema priopćenjima NBA-a i FIBA-e, razmatrani model uključivao bi stalna mjesta, ali i godišnji put kvalifikacija temeljen na sportskim rezultatima kroz FIBA-ina natjecanja ili dodatni kvalifikacijski turnir. Za Euroligu je to strateški izazov, jer bi moguća NBA/FIBA liga otvorila borbu za klubove, gradove, investitore, medijska prava i navijačku pažnju. Upravo zato najave franšiza, širenja Eurokupa i Superkupa treba promatrati kao dio nastojanja da Euroleague Basketball učvrsti vlastiti položaj prije mogućeg preustroja kontinentalnog tržišta.
Prema informacijama koje je Eurohoops prenio nakon sastanka ECA-e, Bueno je predstavnike klubova izvijestio i o razgovorima s više dionika, uključujući domaće lige te NBA i FIBA-u, uoči sastanka u Ženevi 10. lipnja 2026. Ta rečenica pokazuje da Euroliga više ne djeluje samo unutar vlastitog sustava, nego mora pregovarati s organizacijama koje imaju globalni utjecaj i drukčiju viziju razvoja. U takvoj situaciji Superkup može djelovati kao manji projekt u odnosu na franšize ili širenje broja klubova, ali njegova simbolička vrijednost nije zanemariva. Natjecanje koje otvara sezonu može poslati poruku stabilnosti, kontinuiteta i samopouzdanja. Ono može biti i pokušaj da se prije početka glavnog dijela sezone zauzme medijski prostor koji bi inače mogao pripasti najavama konkurentskih projekata.
Sportska vrijednost ovisit će o pravilima i sudionicima
Za navijače i klubove ključno pitanje neće biti samo postoji li Superkup, nego što on sportski znači. Ako u njemu budu nastupali osvajači najvažnijih natjecanja ili najbolje plasirane momčadi prethodne sezone, turnir bi mogao dobiti jasnu sportsku težinu i status prestižnog uvoda u sezonu. Ako sudionici budu birani prema pozivnicama, tržištima ili domaćinskim interesima, Superkup bi mogao biti više promotivni događaj nego natjecanje s dubokim sportskim kriterijem. Oba modela imaju logiku, ali šalju različite poruke. Euroliga će zato morati objasniti hoće li novi trofej nagrađivati rezultate, širiti brand u odabranim gradovima ili pokušati spojiti te dvije funkcije.
Još jedno pitanje odnosi se na termin. Predsezona je razdoblje u kojem se momčadi često tek formiraju, reprezentativci se vraćaju s ljetnih natjecanja, novi treneri uvode sustave, a klubovi prilagođavaju opterećenje igrača. Pravi balans vjerojatno će ovisiti o nagradnom fondu, kriterijima sudjelovanja, televizijskim pravima, pravilima registracije igrača i načinu na koji će se pobjednik prikazivati u službenoj povijesti natjecanja. Upravo ti detalji zasad nisu javno potvrđeni.
Komercijalni potencijal i rizik dodatnog opterećenja
Iz poslovne perspektive, Superkup nudi nekoliko prednosti. Kratak format lakše je prodati televizijskim partnerima, može se organizirati u atraktivnom gradu, ne zahtijeva dugotrajnu logistiku i može se koristiti za promociju nove sezone. Ako u njemu nastupe najpoznatiji europski klubovi, događaj bi mogao privući publiku i prije početka regularnog dijela. Za sponzore bi to bila dodatna platforma, za domaćina mogućnost privlačenja sportskog turizma, a za Euroligu prilika da razvije još jedan proizvod izvan klasičnog ligaškog rasporeda. Bueno je u više navrata istaknuo poslovni rast i navijačko iskustvo kao prioritete, pa se Superkup uklapa u njegovu širu strategiju.
Rizik je, međutim, u tome što europski klubovi već igraju velik broj utakmica. Euroliga s 20 klubova ima 38 kola regularne sezone, zatim play-in, doigravanje i Final Four, a većina klubova paralelno nastupa u nacionalnim ligama i kupovima. Dodatni službeni događaj prije početka sezone može povećati putovanja, marketinške obveze i pritisak na igrače. Zbog toga će uspjeh Superkupa ovisiti o tome hoće li biti organiziran dovoljno rano, dovoljno kratko i dovoljno jasno da ga klubovi prihvate kao vrijednost, a ne kao teret. Ako se postavi kao elitni dvodnevni događaj s ograničenim brojem utakmica, mogao bi biti prihvatljiv kompromis. Ako se u budućnosti bude širio bez jasnog sportskog razloga, mogao bi pojačati već postojeće rasprave o pretrpanom kalendaru.
Sljedeće odluke trebale bi razjasniti format
Prema dostupnim informacijama od 10. lipnja 2026., Euroligin Superkup još nema službeno potvrđen konačni format, popis sudionika ni grad domaćin. Ipak, ideja je dovoljno konkretna da se spominje u javnim istupima izvršnog direktora i u izvještajima sa sastanaka upravljačkih tijela. Najrealniji okvir zasad je četveromomčadski turnir u dva dana, s mogućnošću pokretanja 2026. ili 2027. godine. Odluka o tome hoće li Superkup biti snažno natjecateljski ili primarno promotivni projekt odredit će njegovu dugoročnu vrijednost. U svakom slučaju, plan potvrđuje da Euroliga više ne razvija samo regularnu sezonu i Final Four, nego gradi širi kalendar događaja kojim želi povećati komercijalnu snagu, stabilnost klubova i vlastiti utjecaj u trenutku kada se cijela europska košarka priprema za moguće nove podjele i savezništva.
Izvori:
- Eurohoops – intervju s Chusom Buenom o razvoju Eurolige, Eurokupa, franšizama i planiranom Superkupu (link)
- Eurohoops – izvještaj o sastanku ECA-e 9. lipnja 2026., širenju Eurokupa, franšiznom modelu i novom predsezonskom kupu (link)
- Euroleague Basketball – službena objava o imenovanju Jesusa “Chusa” Buena za izvršnog direktora Euroleague Basketballa (link)
- Euroleague Basketball – službena potvrda klubova i kalendara za sezonu 2025./2026. te proširenja Eurolige na 20 klubova (link)
- NBA Communications – službena objava NBA-a i FIBA-e o istraživanju nove profesionalne muške lige u Europi (link)