Bilić slaže stožer za novu eru Hrvatske, a odluka Luke Modrića mogla bi biti presudna
Slaven Bilić ponovno se nalazi u središtu hrvatske nogometne tranzicije. Nakon što je Zlatko Dalić službeno završio izbornički mandat poslije Svjetskog prvenstva 2026., Hrvatski nogometni savez krenuo je u postupak odabira novog izbornika, a više hrvatskih medija navodi da je upravo Bilić najizglednije rješenje. Do 11. srpnja 2026. HNS nije objavio konačnu odluku o imenovanju, no prema dostupnim informacijama već se razrađuju obrisi budućeg stručnog stožera. U tom se procesu posebno važnim pokazuje pitanje kontinuiteta s Dalićevom erom, ali i mogućeg uključivanja Luke Modrića ako kapetan odluči završiti igračku karijeru. Takav rasplet otvorio bi jedno od najzanimljivijih kadrovskih pitanja hrvatskog nogometa: može li se prijenos autoriteta iz svlačionice u stručni stožer dogoditi odmah nakon kraja jednog velikog reprezentativnog poglavlja.
Prema neslužbenim najavama koje prate potragu za Dalićevim nasljednikom, Vedran Ćorluka i Danijel Subašić ne bi trebali ostati u reprezentativnom stožeru ako Bilić preuzme klupu. Njihov se odlazak tumači kao dio prirodnog razlaza s ekipom stručnjaka koja je godinama radila uz Dalića i s kojom je Hrvatska ostvarila najveće rezultate u svojoj reprezentativnoj povijesti. Javno dostupni izvještaji ranije su potvrđivali da su Ćorluka i Subašić bili dio Dalićeva stručnog okruženja, pri čemu je Subašić priključen radu s vratarima, a Ćorluka je imao ulogu pomoćnika. Ako se najavljeni odlazak obojice potvrdi, novi izbornik neće samo preuzeti momčad, nego će morati izgraditi novi unutarnji sustav rada, komunikacije i autoriteta. Upravo zato izbor pomoćnika neće biti tehničko pitanje, nego jedna od prvih poruka o smjeru u kojem bi reprezentacija mogla ići.
Dalićev odlazak otvorio je prostor za najvažniju odluku HNS-a nakon 2017.
Hrvatski nogometni savez objavio je 8. srpnja 2026. da je Zlatko Dalić na sastanku u sjedištu Saveza obavijestio predsjednika Marijana Kustića da sa Svjetskim prvenstvom 2026. zaključuje svoj put na klupi reprezentacije. Prema objavi HNS-a, Dalić je mandat završio kao najuspješniji i najdugovječniji izbornik u povijesti hrvatske reprezentacije, s osvojenim srebrom na Svjetskom prvenstvu 2018., broncom na Svjetskom prvenstvu 2022. i srebrnom medaljom u Uefinoj Ligi nacija 2023. godine. Isti izvor navodi da je izborio i nastupe na Europskim prvenstvima 2020. i 2024., kao i plasman na Svjetsko prvenstvo 2026. Time njegov odlazak nije uobičajena smjena na klupi, nego kraj razdoblja u kojem je Hrvatska, s manjom bazom igrača od najvećih nogometnih sila, ostala stalno prisutna u vrhu međunarodnog nogometa.
Dalićeva posljednja utakmica bila je poraz od Portugala 2:1 u šesnaestini finala Svjetskog prvenstva 2026. u Torontu. FIFA je u izvještaju s utakmice navela da je Ivan Perišić doveo Hrvatsku u vodstvo, dok su Cristiano Ronaldo i Gonçalo Ramos preokrenuli rezultat za Portugal. HNS-ov službeni semafor također bilježi taj poraz kao završni natjecateljski trenutak Dalićeva mandata. U oproštajnoj poruci, objavljenoj preko HNS-a, Dalić je naglasio da je odluku preispitao nakon podrške koju je dobio, ali da smatra kako je trenutak za kraj ere. Ta formulacija važna je jer pokazuje da odlazak nije predstavljen kao rez nakon jednog rezultata, nego kao svjesno zatvaranje dugog ciklusa.
Za Savez je sada ključno pitanje kako odabrati nasljednika koji može zadržati reprezentativni identitet, ali i pokrenuti obnovu nakon emocionalno i rezultatski iznimno gustog razdoblja. Prema pisanju tportala i Večernjeg lista, postupak izbora trebao bi uključiti Stručnu komisiju HNS-a, a prijedlog potom ide Izvršnom odboru. U istim se izvješćima navodi da bi Bilić trebao biti predložen kao glavni kandidat te da bi ugovor, ako bude potvrđen, mogao obuhvatiti ciklus do Europskog prvenstva 2028. HNS takve detalje do 11. srpnja nije službeno potvrdio, pa ih treba tretirati kao medijski najavljeni, ali još neformalizirani scenarij. No već i sama snaga tih najava pokazuje da se Savez ne kreće prema potpunom eksperimentu, nego prema čovjeku koji vrlo dobro poznaje reprezentativni sustav.
Bilićev povratak bio bi presedan u hrvatskoj reprezentaciji
Slaven Bilić već je vodio hrvatsku reprezentaciju od 2006. do 2012. godine, a prema podacima koje navode hrvatski mediji njegov prvi mandat uključivao je 65 utakmica, plasmane na Euro 2008. i Euro 2012., te neuspjeh u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. godine. Njegova prva izbornička era ostala je zapamćena po promociji generacije koja je uključivala Luku Modrića, Vedrana Ćorluku i Eduarda, ali i po prepoznatljivom napadačkom pristupu koji je u kvalifikacijama za Euro 2008. donio dvije pobjede nad Engleskom. Ako sada bude potvrđen, Bilić bi postao prvi čovjek koji je hrvatsku reprezentaciju vodio u dva odvojena mandata. To bi bilo simbolički snažno jer bi se na klupu vratio trener koji je sudjelovao u formiranju dijela generacije na kojoj je Dalić poslije izgradio najveće rezultate.
Povratak bivšeg izbornika nikada nije samo pitanje biografije. U takvim se situacijama uvijek otvara pitanje je li trener u stanju donijeti dovoljno novog, a istodobno iskoristiti iskustvo iz prvog mandata. Bilić je nakon odlaska s reprezentativne klupe radio u Rusiji, Turskoj, Engleskoj, Kini i Saudijskoj Arabiji, no reprezentativni nogomet ima drugačiju dinamiku: vrijeme za trening je kratko, a selekcija i komunikacija često su jednako važni kao taktička priprema. Zato će sastav njegova stožera biti posebno važan, jer pomoćnici, analitičari i treneri vratara nose velik dio operativnog tereta.
U tom kontekstu najave da Ćorluka i Subašić neće ostati uz novu klupu dodatno pojačavaju važnost prvih Bilićevih odluka. Ćorluka je godinama slovio kao jedna od veza između stručnog stožera i svlačionice, a Subašić je u stožer došao kao bivši reprezentativni vratar s iskustvom najvišeg pritiska na svjetskim turnirima. Njihovim odlaskom Bilić bi izgubio dio kontinuiteta s Dalićevim sustavom, ali bi dobio prostor za formiranje stožera po vlastitim kriterijima. To može biti prednost ako želi jasno označiti novu fazu, no može biti i rizik ako promjene budu prebrze u momčadi koja je navikla na stabilnu hijerarhiju. Za reprezentaciju koja u rujnu 2026. prema HNS-ovu kalendaru treba krenuti u Ligu nacija protiv Češke, vrijeme za uhodavanje neće biti neograničeno.
Modrić kao mogući član stožera: ideja koja ovisi o igračkoj odluci
Najveće ime u mogućim kadrovskim kombinacijama ostaje Luka Modrić. Prema dostupnim informacijama, Bilić bi ga rado vidio u budućem stručnom timu ako kapetan odluči završiti igračku karijeru. Takav potez imao bi snažnu simboličku i praktičnu težinu. Modrić je jedan od najvažnijih igrača u povijesti hrvatske reprezentacije, čovjek koji je kao kapetan obilježio razdoblje svjetskog srebra, svjetske bronce i finala Lige nacija. Njegovo prisustvo u stožeru moglo bi pomoći u prijenosu standarda na mlađe igrače, ali i u očuvanju kontinuiteta svlačionice u trenutku kada odlaze Dalić i dio njegovih najbližih suradnika.
Problem je, međutim, u tome što Modrić do 11. srpnja 2026. nije javno potvrdio konačnu odluku o nastavku karijere. AC Milan je u službenoj objavi iz srpnja 2025. naveo da je Modrić potpisao ugovor do 30. lipnja 2026., s mogućnošću produljenja do 30. lipnja 2027. U proteklim tjednima strani mediji iznosili su različite tvrdnje o njegovim opcijama, od mogućeg umirovljenja nakon Svjetskog prvenstva do nastavka igranja u Milanu, ali nijedna konačna odluka nije potvrđena službenim kanalima igrača ili kluba. Zbog toga je svaka priča o Modriću kao Bilićevu suradniku uvjetna. On može biti idealno rješenje za reprezentativni most između generacija, ali samo ako sam odluči da je završio igračko poglavlje.
Uloga koju bi Modrić mogao imati također bi morala biti pažljivo definirana. Veliki igrači ne postaju automatski uspješni treneri, a ulazak u stožer odmah nakon igračke karijere zahtijeva jasnu podjelu odgovornosti. Modrić bi, ako prihvati takvu ulogu, mogao najviše pridonijeti radu s veznim igračima, prijenosu profesionalnih standarda i svakodnevnom razumijevanju mentaliteta reprezentacije. Istodobno, Bilić bi morao paziti da njegov autoritet kao izbornika ostane jasno postavljen, jer bi Modrićeva reputacija prirodno privlačila golemu pažnju javnosti i medija. Upravo bi zato eventualni dogovor dvojice ljudi koji se dobro poznaju mogao biti ključan: Bilić je Modrića vodio u ranoj reprezentativnoj fazi, dok je Modrić poslije postao simbol najuspješnije ere hrvatskog nogometa.
Stožer kao poruka o stilu i hijerarhiji
Stručni stožer u reprezentativnom nogometu nije samo popis suradnika, nego produžetak izbornikove ideje. Ako Bilić preuzme Hrvatsku, od njega će se očekivati da vrlo brzo pokaže kakav model igre želi razvijati nakon Dalića. Tijekom Dalićeva mandata reprezentacija je često gradila igru oko tehnički snažne sredine terena, iskustva senatora i sposobnosti da u velikim utakmicama emocionalnu stabilnost pretvori u rezultat. No nakon Svjetskog prvenstva 2026. nameće se pitanje koliko će se taj model morati promijeniti, osobito ako Modrić, Perišić i drugi stariji igrači postupno zaključe reprezentativne ili igračke karijere. Novi stožer morat će zato balansirati između poštovanja prema naslijeđu i razvoja drukčijih rješenja.
Bilićev izbor suradnika mogao bi otkriti hoće li naglasak biti na bivšim reprezentativcima, trenerima s jasnim klupskim iskustvom ili kombinaciji obaju profila. Bivši igrači mogu donijeti autoritet svlačionice i razumijevanje reprezentativnog identiteta, ali stručni stožer mora imati i taktičku, analitičku, kondicijsku i medicinsku dubinu. Moderni međunarodni nogomet sve se više oslanja na pripremu detalja: analizu protivnika, standardne situacije, opterećenje igrača i brzu prilagodbu nakon kratkih okupljanja. Ako Ćorluka i Subašić doista odu s Dalićem, Bilić će morati pronaći ljude koji mogu odmah preuzeti te funkcije.
U svemu tome Modrić bi bio poseban slučaj. On ne bi bio samo još jedan pomoćnik, nego figura oko koje bi javnost čitala širi smjer reprezentacije. Njegovo uključivanje moglo bi se tumačiti kao nastavak pobjedničke kulture iz Dalićeve ere, ali i kao priprema za dugoročniju trenersku budućnost. S druge strane, ako odluči nastaviti igrati, Bilić će morati pronaći druga rješenja i pritom jasno pokazati da novi projekt ne ovisi o jednoj osobi, koliko god ona bila važna. To je temeljna dilema svakog prijelaza nakon velike generacije: legenda može pomoći tranziciji, ali sustav mora biti dovoljno snažan i bez nje.
Euro 2028 kao prvi veliki cilj
Ako Bilić bude potvrđen, njegov prvi veliki natjecateljski horizont bit će Europsko prvenstvo 2028. UEFA je objavila da će kvalifikacijska skupina za Euro 2028. početi u ožujku 2027. i završiti u studenome iste godine, dok su dodatne utakmice doigravanja predviđene za ožujak 2028. To znači da novi izbornik neće imati dugu pripremnu fazu prije utakmica koje odlučuju o plasmanu na veliko natjecanje. Liga nacija u jesen 2026. mogla bi zato poslužiti kao prvi test novih odnosa, taktičkih rješenja i unutarnje hijerarhije. Upravo u tom razdoblju bit će vidljivo koliko je uspješno izveden prijenos s Dalićeva sustava na novi model.
Hrvatska pritom ne kreće iz praznog prostora. Dalić je u oproštajnoj poruci naglasio da su uz starije igrače u reprezentaciju uključivani i mlađi nogometaši koji već preuzimaju važne uloge. To je jedna od ključnih točaka za Bilića: momčad mora zadržati kompetitivnost, ali istodobno proširiti bazu igrača koji mogu nositi utakmice visokog intenziteta. Uspjeh novog stožera mjerit će se zato ne samo rezultatima, nego i sposobnošću da jasno definira sljedeći red lidera. U reprezentacijama s jakom tradicijom veliki prijelazi često su najosjetljiviji baš zato što se ne događaju odjednom; oni se grade kroz nekoliko okupljanja, nekoliko teških odluka i nekoliko utakmica u kojima se vidi tko preuzima odgovornost.
Bilićev mogući povratak dodatno je zanimljiv jer je njegov prvi mandat započeo upravo hrabrim oslanjanjem na mlade igrače koji su poslije postali okosnica hrvatskog nogometa. Ako se povijest djelomično ponovi, od njega se neće tražiti kopija starog modela, nego sposobnost da prepozna novu skupinu igrača i oko nje izgradi funkcionalan plan. U tome će mu trebati stožer koji razumije i pritisak javnosti i međunarodne trendove. Dalić je ostavio visoku rezultatsku ljestvicu, ali i vrlo specifičnu kulturu zajedništva; novi izbornik morat će odlučiti što iz te kulture zadržati, a što prilagoditi vremenu koje dolazi.
Odluke koje se ne smiju svesti samo na velika imena
Najave o Modriću, Ćorluki i Subašiću privlače najveću pažnju jer se radi o imenima snažno vezanima uz uspjehe reprezentacije. Ipak, odluka o stručnom stožeru ne može se svesti samo na emotivnu povezanost s prošlim rezultatima. U profesionalnom smislu, Bilić mora sastaviti tim koji može raditi brzo, jasno i bez unutarnjih nejasnoća. U reprezentaciji je svaki dan okupljanja važan, a svaki nesporazum oko uloga može se brzo pretvoriti u problem. Zato će se u narednim danima i tjednima, neovisno o formalnom trenutku potvrde izbornika, pomno pratiti ne samo tko ulazi u stožer, nego i kakvu će zadaću dobiti.
Za HNS je pak važno da postupak imenovanja ostane jasan i uvjerljiv. Dalićev odlazak bio je službeno predstavljen kao dostojanstven kraj najuspješnije ere, pa bi i izbor nasljednika trebao biti proveden bez nepotrebne konfuzije. Ako je Bilić doista prvi kandidat, potvrda bi trebala što prije otvoriti prostor za rad, a ne za produljeno razdoblje nagađanja. U ovom trenutku najizgledniji scenarij ostaje Bilićev povratak i stvaranje novog stožera bez dijela ljudi koji su obilježili Dalićev mandat. Modrićeva odluka o nastavku igranja mogla bi odrediti hoće li taj stožer dobiti najjači mogući simbol kontinuiteta ili će Bilić morati graditi drukčiji oblik autoriteta.
Dok službene potvrde ne budu objavljene, sve kadrovske kombinacije treba promatrati kao otvorene. No jedno je već jasno: hrvatska reprezentacija nakon 11. srpnja 2026. više nije pred običnom promjenom izbornika, nego pred preuređenjem cijelog sustava koji mora dokazati da može preživjeti kraj svoje najuspješnije ere.
Izvori:
- Hrvatski nogometni savez – službena objava o odlasku Zlatka Dalića, njegovoj poruci i rezultatima ostvarenima tijekom mandata (link)
- FIFA – izvještaj s utakmice Portugal – Hrvatska na Svjetskom prvenstvu 2026. (link)
- tportal – izvještaj o postupku izbora novog izbornika i Biliću kao najizglednijem kandidatu (link)
- Večernji list – podaci o Bilićevu prvom mandatu i proceduri potvrde novog izbornika (link)
- HRT – ranija objava o priključenju Danijela Subašića Dalićevu stručnom stožeru (link)
- AC Milan – službena objava o ugovoru Luke Modrića s klubom do 30. lipnja 2026. uz opciju produljenja (link)
- UEFA – službene informacije o formatu i rasporedu kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2028. (link)