Letnja škola grobničkoga govora ponovno okuplja najmlađe čuvare domaće besede
Od 24. do 28. kolovoza 2026. u Kaštelu u Gradu Grobniku održavat će se Letnja škola grobničkoga govora, petodnevni program namijenjen djeci osnovnoškolske dobi koji učenje zavičajnoga idioma povezuje s igrom, stvaralaštvom i druženjem. Radionice će se održavati svakoga dana od 10 do 12 sati, a završetak programa bit će obilježen priredbom u subotu, 29. kolovoza, u kasnim poslijepodnevnim satima. Prema najavi organizatora, djeca će tada roditeljima, članovima obitelji i drugim posjetiteljima predstaviti ono što su tijekom tjedna naučila i pripremila. Sudjelovanje je besplatno, no prijava je obavezna, a roditelji djecu dovode u Kaštel u Gradu Grobniku. Program tako spaja praktično upoznavanje grobničkoga govora s idejom da se jezična baština najbolje održava kada se aktivno koristi i prenosi novim generacijama.
Školu organiziraju Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine i Klub studenata kroatistike, uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Općine Čavle. Prema objavljenoj najavi, ovogodišnji program vodit će studentice kroatistike Laura Lukanić i Matea Škalamera, koje su aktivnosti osmislile tako da djeca ne budu samo pasivni slušatelji. Naglasak je na učenju kroz razgovor, igru, kreativne zadatke i zajednički rad, odnosno na situacijama u kojima se riječi i oblici zavičajnoga govora mogu odmah upotrijebiti. Takav pristup posebno je važan kod nematerijalne baštine, čija se vrijednost ne čuva samo dokumentiranjem nego i stvarnom uporabom u zajednici. Upravo zato završna priredba nije tek svečani dodatak programu, nego prilika da se ono što je naučeno prenese iz radionice pred obitelj i širu publiku.
Pet dana učenja kroz igru i stvaralaštvo
Tijekom pet dana polaznici će upoznavati posebnosti grobničkoga govora i načine na koje se taj govor može koristiti u svakodnevnom izražavanju. Organizatori pritom žele pokazati da zavičajni govor nije samo ostatak prošlosti ili predmet stručnoga proučavanja, nego živ komunikacijski oblik koji može biti zanimljiv i djeci koja odrastaju u potpuno drukčijem medijskom i obrazovnom okruženju od generacija prije njih. Učenje kroz igru i kreativne aktivnosti omogućuje da se jezične osobitosti povežu s konkretnim iskustvom, a ne samo s popisom riječi ili gramatičkih pravila. Takav program istodobno otvara prostor za razgovor o tome zašto različiti lokalni govori postoje, kako se mijenjaju i što se događa kada ih mlađi govornici sve rjeđe koriste. Završna priredba 29. kolovoza trebala bi pokazati upravo tu praktičnu dimenziju škole – jezik koji se izgovara, prenosi i dijeli s drugima.
Ministarstvo kulture i medija u svojim smjernicama za nematerijalnu kulturnu baštinu među njezina područja ubraja usmenu predaju, izričaje i govore, a kao važne oblike zaštite navodi prenošenje znanja, radionice, formalno i neformalno obrazovanje te predstavljanje kulturnoga dobra u zajednici i javnosti. U tom se okviru Letnja škola može promatrati kao konkretan primjer prenošenja baštine na generaciju koja će odlučivati hoće li se pojedini lokalni izrazi nastaviti koristiti u svakodnevnom životu. Ministarstvo u programima zaštite posebno naglašava suradnju nositelja baštine sa stručnim, kulturnim i obrazovnim ustanovama, kao i dokumentiranje i prezentaciju nematerijalnih dobara. Grobnički program pritom povezuje kulturnu udrugu s budućim stručnjacima za hrvatski jezik, lokalnom samoupravom i državnim kulturnim institucijama. Time škola dobiva širi značaj od jednokratne ljetne radionice.
Grobnički govor kao zaštićena baština
Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine navodi da je zaštita, čuvanje i promicanje grobničkoga govora jedan od temeljnih ciljeva njezina djelovanja. Udruga je tijekom desetljeća taj cilj povezivala s izdavaštvom, znanstvenim skupovima, glazbenim i scenskim programima te radom s djecom i mladima. Posebno mjesto u dokumentiranju idioma zauzima knjiga Grobnički govor XX. stoljeća – gramatika i rječnik, koju su napisale Iva Lukežić i Sanja Zubčić, a Katedra objavila 2007. godine. Djelo sustavno opisuje jezični sustav koji su u 20. stoljeću rabili stanovnici Grobnišćine te obuhvaća gramatički opis i rječničku građu. Katedra ističe da je upravo dugogodišnji stručni rad na dokumentiranju grobničke čakavštine imao važnu ulogu u stvaranju podloge za njezinu zaštitu kao nematerijalnoga kulturnog dobra Republike Hrvatske.
Znanstvena istraživanja pokazuju i da se grobnički govor, kao i svaki živi idiom, mijenja. U radu o jezičnim mijenama u grobničkom govoru Sanja Zubčić i Darja Šupljika analizirale su promjene na fonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini uspoređujući suvremeniji korpus sa stanjem opisanim za 20. stoljeće. Autori pritom naglašavaju da su promjene osobito vidljive na leksičkoj razini, koja je najotvorenija utjecajima i unošenju novih elemenata. Takvi nalazi daju dodatni kontekst programima usmjerenima na djecu: cilj očuvanja ne znači zamrznuti govor u jednom povijesnom obliku, nego povećati mogućnost da ostane prisutan u stvarnoj komunikaciji. Radionice zato imaju smisla upravo kao mjesto na kojem se dokumentirana jezična građa vraća među govornike i potencijalne nove govornike.
Katedra više od tri desetljeća povezuje Kaštel i baštinu
Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine osnovana je 28. srpnja 1992. godine, a prema podacima same Katedre u njezinu su osnivanju sudjelovali predstavnici riječkoga Sveučilišta, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske, Čakavskoga sabora i tadašnje lokalne vlasti. Sjedište joj je u grobničkom Kaštelu, kojim upravlja od travnja 1994. na temelju ugovora s Općinom Čavle. Među svojim glavnim djelatnostima Katedra navodi brigu o Kaštelu kao zaštićenoj materijalnoj baštini, istraživanje i promicanje grobničke kulturne baštine te posebno očuvanje grobničkoga govora. Tijekom desetljeća u Kaštelu su razvijeni muzejski, galerijski, izdavački, glazbeni i edukativni sadržaji. Letnja škola tako se uklapa u širi model u kojem isti povijesni prostor služi i za čuvanje materijalne baštine i za prijenos nematerijalne kulture.
Rad s mladima nije nov element toga pristupa. Katedra na svojim mrežnim stranicama bilježi različite projekte u kojima su djeca sudjelovala u glazbenim, scenskim i jezičnim sadržajima, kao i natječaje za učeničke literarne radove na čakavskim govorima. U srpnju 2026. u Kaštelu je održan i završni program ljetnog kampa Čuvari kulture, koji je djeci povezivao dramu, ples, debatu, glagoljicu i upoznavanje kulturne baštine. Takvi programi pokazuju kontinuitet ideje da se baština najuspješnije prenosi kada se mladima ne predstavlja samo kao nešto što treba poštovati, nego kao materijal s kojim mogu raditi, stvarati i komunicirati. Letnja škola grobničkoga govora tu ideju dodatno sužava na jezik, ali je istodobno povezuje s identitetom, obiteljskim iskustvom i lokalnim kulturnim pamćenjem.
Kaštel kao učionica izvan klasične škole
Mjesto održavanja programu daje dodatnu simboliku. Turistička zajednica Čavle opisuje Kaštel Grada Grobnika kao povijesnu utvrdu na strateški važnom položaju iznad Grobničkoga polja, čiji danas vidljivi dijelovi uglavnom potječu iz razdoblja između 15. i 17. stoljeća. Kaštel je tijekom povijesti imao obrambenu i stambenu funkciju, dok danas u njemu djeluju kulturni i interpretacijski sadržaji, uključujući galeriju, zavičajni muzej i Interpretacijski centar Putovima Frankopana. Prostor se tijekom godine koristi za izložbe, koncerte, predstavljanja, radionice i druge manifestacije. U takvom okruženju radionica jezika dobiva neposrednu vezu s mjestom u kojem se isti kulturni identitet stvarao i prenosio stoljećima.
Grad Grobnik nalazi se na brežuljku iznad Grobničkoga polja, u zaleđu sjevernoga Jadrana i u blizini Rijeke. Povijesni Kaštel jedan je od prepoznatljivih lokalnih kulturnih punktova, a njegova današnja funkcija nadilazi klasično razgledavanje povijesne građevine. Za polaznike škole on postaje privremena učionica u kojoj se govor može povezati s konkretnim prostorom, pričama, nazivima mjesta i lokalnom poviješću. Za obitelji koje u Grad Grobnik dolaze iz drugih mjesta, praktične informacije o programu zato su jednako važne kao i kulturni sadržaj: radionice počinju u 10 sati i završavaju u podne, a roditelji su zaduženi za dolazak i odlazak djece. Posjetitelji koji zbog programa planiraju dulji boravak u okolici mogu pregledati ponude smještaja u okolici Grobnika.
Zašto je prijenos govora djeci važan
Zaštita govora ne završava njegovim upisom u službene registre, objavljivanjem rječnika ili snimanjem arhivske građe. Ministarstvo kulture i medija u objašnjenju postupaka zaštite nematerijalne baštine naglašava da ta baština obuhvaća znanja, izvedbe, izričaje, vještine i umijeća koje zajednice prepoznaju kao dio vlastite kulture. To znači da je nositelj baštine prije svega zajednica koja je koristi i prenosi. Ako se određeni govor povuče iz obitelji, igre, svakodnevnih razgovora i javnih događanja, njegova dokumentacija može ostati iznimno vrijedna za znanost, ali se smanjuje njegova funkcija živoga sredstva komunikacije. Upravo na toj razlici između dokumentiranog i aktivno korištenog jezika počiva važnost rada s djecom.
Katedra je posljednjih godina očuvanje grobničke čakavštine povezivala i s digitalizacijom te prikupljanjem toponimijske građe. U veljači 2026. predstavljen je nastavak rada na Toponomastičkom atlasu Grobnišćine, projektu prikupljanja i opisivanja tradicijskih naziva mjesta, predjela, polja, putova, izvora i drugih lokaliteta. Prema riječima voditelja programskih djelatnosti Katedre Ive Bogovića, koje je prenio Novi list, cilj takvih projekata jest zabilježiti ugroženi leksik i sačuvati ga za buduće generacije i istraživače. Letnja škola djeluje na drugoj, ali povezanoj razini: umjesto da se riječi samo zabilježe, djeca ih susreću u govornoj situaciji i uče što znače. Dokumentiranje i neposredno prenošenje tako postaju dva dijela iste strategije očuvanja.
Besplatne radionice uz obaveznu prijavu
Letnja škola grobničkoga govora održavat će se od ponedjeljka, 24. kolovoza, do petka, 28. kolovoza 2026., svakoga dana od 10 do 12 sati u Kaštelu u Gradu Grobniku. Program je namijenjen djeci osnovnoškolske dobi, a sudjelovanje se ne naplaćuje. Prijava je obavezna, a organizatori su za prijave objavili dvije adrese elektroničke pošte: laura.lukanic@gmail.com i matea.skalamera@gmail.com. Roditelji su odgovorni za dovođenje djece u Kaštel i njihov odlazak nakon radionica. Završna priredba održat će se u subotu, 29. kolovoza, u kasnim poslijepodnevnim satima, a točno vrijeme u dostupnoj najavi nije navedeno.
Letnja škola grobničkoga govora
- 24. – 28. kolovoza 2026.
- svakoga dana od 10:00 do 12:00
- Kaštel u Gradu Grobniku
- za djecu osnovnoškolske dobi
- sudjelovanje je besplatno, prijava je obavezna
- završna priredba: 29. kolovoza 2026. u kasnim poslijepodnevnim satima
- prijave: laura.lukanic@gmail.com ili matea.skalamera@gmail.com
Program u Gradu Grobniku tako neposredno povezuje tri razine očuvanja baštine: stručnu dokumentaciju, rad kulturnih institucija i svakodnevno učenje novih generacija. Grobnički govor već je sustavno opisan u znanstvenim i leksikografskim radovima, a Katedra ga desetljećima uključuje u svoje kulturne aktivnosti. Ipak, dugoročna održivost svakoga lokalnog govora ovisi o tome hoće li ga netko nastaviti razumjeti, izgovarati i prenositi. Pet dana ljetnih radionica ne mogu sami riješiti pitanje jezičnih promjena, ali mogu djeci omogućiti neposredan susret s govorom koji pripada povijesti prostora u kojem odrastaju ili s kojim su obiteljski povezani. Upravo u tom praktičnom prijenosu, od riječi iz rječnika do riječi izgovorene u Kaštelu, nalazi se središnja ideja ovogodišnje Letnje škole.
Izvori:
- Regionalni.hr – najava Letnje škole grobničkoga govora 2026., termini, organizatori, voditeljice, prijave i završna priredba (link)
- Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine – podaci o očuvanju grobničkoga govora, izdavačkoj i kulturnoj djelatnosti te knjizi Grobnički govor XX. stoljeća (link)
- Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine – povijest Katedre, osnivanje, sjedište i djelatnosti u grobničkom Kaštelu (link)
- Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske – definicija nematerijalne kulturne baštine i postupak upisa u Registar kulturnih dobara (link)
- Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske – smjernice za očuvanje, prenošenje, prezentaciju i radionice povezane s nematerijalnim kulturnim dobrima (link)
- Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet – podaci o znanstvenom radu Jezične mijene u grobničkom govoru Sanje Zubčić i Darje Šupljike (link)
- Turistička zajednica Čavle, Grobnik – povijest Kaštela Grada Grobnika i njegova današnja kulturna funkcija (link)
- Novi list – podaci o projektu Toponomastičkog atlasa Grobnišćine i digitalizaciji grobničke čakavštine (link)