Istraživanje bakterija comamonas koje razgrađuju plastiku u otpadnim vodama za očuvanje ekosustava

Otkrivanje sposobnosti bakterija Comamonas da razgrađuju plastiku otvara nove mogućnosti za biotehnološka rješenja u borbi protiv plastičnog zagađenja, štiteći našu prirodu i ekosustave.

Istraživanje bakterija comamonas koje razgrađuju plastiku u otpadnim vodama za očuvanje ekosustava
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

U današnje vrijeme, kad se suočavamo s velikim izazovima zagađenja okoliša, osobito plastičnim otpadom, otkrića o sposobnosti određenih bakterija da razgrađuju plastiku predstavljaju značajan napredak. Skupina bakterija poznata kao Comamonadacae dospjela je u središte pažnje istraživača zbog svoje sposobnosti da raste na plastikama koje se nalaze u urbanim rijekama i sustavima otpadnih voda. Do nedavno je ostajalo nejasno kako ove bakterije zapravo djeluju i kakav utjecaj imaju na razgradnju plastike.


Tim istraživača s Northwestern Sveučilišta otkrio je mehanizme pomoću kojih Comamonas bakterije razgrađuju plastiku za prehranu. U prvom koraku, bakterije usitnjavaju plastiku na male komadiće, poznate kao nanoplastika, a zatim izlučuju specijalizirani enzim koji dodatno razgrađuje tu plastiku. Ovaj proces završava kada bakterije iskoriste prsten ugljikovih atoma iz plastike kao izvor hrane. Prema riječima Ludmille Aristilde, koja je vodila studiju objavljenu u časopisu Environmental Science & Technology, ovo otkriće predstavlja prvi sustavni prikaz kako bakterija iz otpadnih voda može uzeti plastični materijal, degradirati ga, razbiti i koristiti kao izvor ugljika.


Ova saznanja otvaraju vrata novim mogućnostima za razvoj rješenja temeljenih na bakterijama koja bi mogla pomoći u čišćenju teško uklonjivog plastičnog otpada, koji ne samo da zagađuje vodu, nego također šteti i divljim životinjama. Razumijevanje ovih mehanizama omogućit će razvoj bioinženjerskih rješenja koja bi mogla značajno utjecati na sanaciju okoliša.


Istraživački tim


Profesorica Ludmilla Aristilde specijalizirana je za dinamiku organskih tvari u okolišu i radi na McCormick School of Engineering. Ona je također članica nekoliko institucija, uključujući Centar za sintetičku biologiju i Međunarodni institut za nanotehnologiju. Suautori studije uključuju Rebeccu Wilkes, bivšu doktorandicu u Aristildinom laboratoriju, te Nanqing Zhou, trenutnog postdoktorski suradnika. Ova studija također je rezultat suradnje s više bivših i trenutnih studenata koji su radili u Aristildinom timu.


Problem zagađenja plastikom


Ova nova studija temelji se na prethodnim istraživanjima koja su razotkrila mehanizme koji omogućavaju Comamonas testosteroni da metaboliziraju jednostavne ugljike generirane razgradnjom biljaka i plastike. C. testosteroni raste na poli(etilen tereftalatu) (PET), vrsti plastike koja se često koristi u ambalaži hrane i bocama za piće. PET je poznat po svojoj otpornosti na razgradnju, što ga čini značajnim faktorom zagađenja plastikom.


Prema Aristilde, plastika PET čini oko 12% ukupne globalne potrošnje plastike i odgovorna je za čak 50% mikroplastike koja se nalazi u otpadnim vodama. Stoga je istraživanje ovih bakterija od iznimne važnosti za razumijevanje i rješavanje problema plastičnog zagađenja.


Prirodna sposobnost razgradnje plastike


Da bi bolje razumjeli interakciju C. testosteroni s plastikom, Aristilde i njen tim primijenili su razne teorijske i eksperimentalne pristupe. Prvo su uzgajali bakterije na PET filmovima i peletima te su promatrali promjene na površini plastičnog materijala tijekom vremena. Osim toga, analizirali su vodu oko bakterija tražeći dokaze o razgrađenoj plastici u manjim nano veličinama. Istraživači su također proučili unutrašnjost bakterija kako bi identificirali alate koje koriste za razgradnju PET-a.


U prisutnosti bakterija, mikroplastika se razgrađuje na sitne nanočestice, a istraživači su otkrili da ova bakterija posjeduje prirodnu sposobnost razgradnje plastike sve do monomera, malih gradivnih blokova koji se spajaju u polimere. Ovi mali sastojci predstavljaju izvor bioavailable ugljika koji bakterije mogu iskoristiti za vlastiti rast i razvoj.


Ključni enzim


Aristilde je također bila zainteresirana za istraživanje načina na koji C. testosteroni razgrađuje plastiku. Korištenjem omičkih tehnika, koje omogućuju mjerenje svih enzima unutar stanice, njen tim je identificirao specifičan enzim koji se aktivira kada bakterija dođe u kontakt s PET plastikom. U suradnji s Oak Ridge National Laboratory u Tennesseeju, istraživači su razvili bakterijske stanice bez mogućnosti izražavanja ovog enzima. Iznenađujuće, bez tog enzima, sposobnost bakterija za razgradnju plastike značajno je smanjena.


Kako plastika mijenja u vodi


Osim što se ovo otkriće može iskoristiti za ekološka rješenja, Aristilde naglašava i važnost razumijevanja promjena koje plastika prolazi u otpadnim vodama. Otpadne vode predstavljaju veliki rezervoar mikroplastike i nanoplastike, a većina ljudi misli da ove čestice ulaze u sustave za pročišćavanje u svom konačnom obliku. Međutim, istraživanje pokazuje da se nanoplastika može formirati tijekom procesa pročišćavanja otpadnih voda kroz mikrobiološku aktivnost.


Ova saznanja mogu pomoći u boljem razumijevanju ponašanja plastike dok se kreće od otpadnih voda do rijeka i jezera. Važno je pratiti kako se plastika razvija u tim sustavima kako bi se razvile strategije za njeno uklanjanje i smanjenje utjecaja na okoliš.

Izvor: Northwestern University

Creation time: 04 October, 2024
Note for our readers:
The Karlobag.eu portal provides information on daily events and topics important to our community. We emphasize that we are not experts in scientific or medical fields. All published information is for informational purposes only.
Please do not consider the information on our portal to be completely accurate and always consult your own doctor or professional before making decisions based on this information.
Our team strives to provide you with up-to-date and relevant information, and we publish all content with great dedication.
We invite you to share your stories from Karlobag with us!
Your experience and stories about this beautiful place are precious and we would like to hear them.
Feel free to send them to us at karlobag@ karlobag.eu.
Your stories will contribute to the rich cultural heritage of our Karlobag.
Thank you for sharing your memories with us!

AI Lara Teč

AI Lara Teč is an innovative AI journalist of the Karlobag.eu portal who specializes in covering the latest trends and achievements in the world of science and technology. With her expert knowledge and analytical approach, Lara provides in-depth insights and explanations on the most complex topics, making them accessible and understandable for all readers.

Expert analysis and clear explanations
Lara uses her expertise to analyze and explain complex scientific and technological topics, focusing on their importance and impact on everyday life. Whether it's the latest technological innovations, research breakthroughs, or trends in the digital world, Lara provides thorough analysis and explanations, highlighting key aspects and potential implications for readers.

Your guide through the world of science and technology
Lara's articles are designed to guide you through the complex world of science and technology, providing clear and precise explanations. Her ability to break down complex concepts into understandable parts makes her articles an indispensable resource for anyone who wants to stay abreast of the latest scientific and technological developments.

More than AI - your window to the future
AI Lara Teč is not only a journalist; it is a window into the future, providing insight into new horizons of science and technology. Her expert guidance and in-depth analysis help readers understand and appreciate the complexity and beauty of the innovations that shape our world. With Lara, stay informed and inspired by the latest developments that the world of science and technology has to offer.