Američke prognoze Hrvatsku guraju među autsajdere uoči Svjetskog prvenstva, ali skupina L nudi brzu provjeru
Američke prognoze uoči Svjetskog prvenstva 2026. nisu bile osobito blage prema Hrvatskoj. Prema objavljenom modelu Goldman Sachsa, najveći favorit za naslov je Španjolska, dok ESPN-ov pregled kladioničarskih izgleda Hrvatsku smješta među daleko slabije tržišne kandidate za osvajanje turnira. Takav poredak izaziva pozornost jer dolazi nakon dva uzastopna hrvatska plasmana među tri najbolje reprezentacije svijeta: finala 2018. i trećeg mjesta 2022. godine. Uoči turnira koji se od 11. lipnja do 19. srpnja igra u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku, Dalićeva momčad ponovno ulazi u natjecanje s reputacijom reprezentacije koja često premaši vanjska očekivanja. Prva prilika za provjeru američkih procjena stiže već u skupini L, u kojoj Hrvatsku čekaju Engleska, Panama i Gana.
Goldman Sachs najviše vjeruje Španjolskoj
Prema izvještaju koji se poziva na analizu Goldman Sachsa, statistički model te financijske institucije Španjolskoj daje 26 posto izgleda za osvajanje Svjetskog prvenstva. Iza nje su Francuska s 19 posto, Argentina s 14 posto i Brazil s 8 posto, dok su Engleska i Nizozemska u tom modelu približno na pet posto. Goldman Sachs navodi da se analiza oslanja na povijesne podatke o utakmicama, ljestvice reprezentacija, procjenu napadačkog potencijala i geografske čimbenike, pri čemu važnu ulogu imaju Elo ocjene. Takav pristup pokušava brojčano opisati snagu reprezentacija, ali i sam okvir modela podrazumijeva ograničenja jer zdravstveno stanje igrača, forma u danu utakmice, taktičke prilagodbe i psihološki pritisak ne mogu biti potpuno obuhvaćeni jednom formulom. Stoga Goldmanov poredak treba čitati kao statističku procjenu, a ne kao prognozu koja unaprijed određuje tijek turnira.
Španjolska u takvoj slici nije iznenađujući favorit jer je u posljednjem razdoblju izgradila momčad s jasnim identitetom, visokim tehničkim standardom i mladim igračima koji već imaju važne uloge u najvećim europskim klubovima. Prema istom izvještaju, model dodatno vrednuje španjolski napadački potencijal i kontinuitet rezultata, a u obzir uzima i činjenicu da se svjetski naslov nakon argentinskog trijumfa 2022. ponovno, statistički gledano, često vraća europskim reprezentacijama. Ipak, povijest Svjetskih prvenstava pokazuje da se logika favorita često mijenja čim počne eliminacijska faza. Jedna ozljeda, crveni karton, produžetak ili raspucavanje mogu srušiti i najbolje izračunate izglede. Upravo je zato zanimljivo usporediti hladne projekcije s turnirskim iskustvom reprezentacija koje se na velikim natjecanjima znaju prilagoditi drukčijem ritmu od onoga koji sugeriraju modeli.
ESPN-ove kvote Hrvatsku stavljaju daleko od vrha
ESPN-ov pregled tržišnih izgleda, objavljen krajem svibnja, navodi Španjolsku kao prvog favorita s kvotom +475, ispred Francuske na +500 i Engleske na +650. Hrvatska je u istom pregledu navedena na 80-1 za osvajanje naslova, što je svrstava u skupinu reprezentacija koje kladioničko tržište ne vidi kao glavne pretendente na trofej. ESPN pritom bilježi i da su se hrvatski izgledi nakon formiranja ždrijeba skratili s 90-1 na 80-1, što znači da tržište Hrvatsku nije potpuno zanemarilo, ali je i dalje drži znatno ispod glavnih favorita. U istoj tablici Hrvatska ima +340 za osvajanje skupine L i -500 za prolazak iz skupine, što upućuje na razliku između procjene ukupnog puta do naslova i procjene osnovnog cilja u prvoj fazi natjecanja. Drugim riječima, tržište smatra da bi Hrvatska trebala proći skupinu, ali joj ne daje visoke izglede za završni trijumf.
Takve kvote nisu isto što i redakcijska prognoza niti predstavljaju sportski sud o kvaliteti momčadi. One prije svega odražavaju odnos rizika, očekivanja i uplata na tržištu, zbog čega mogu biti pod utjecajem popularnosti pojedinih reprezentacija, javne percepcije i navika kladitelja. Američko tržište posebno je osjetljivo na poznate globalne brendove i reprezentacije s velikim brojem zvijezda u najpraćenijim ligama, pa se momčadi poput Španjolske, Francuske, Engleske, Brazila i Argentine redovito nalaze u prvom planu. Hrvatska je, s druge strane, reprezentacija čija se snaga često bolje vidi kroz strukturu igre, iskustvo sredine terena, turnirsku disciplinu i sposobnost preživljavanja teških utakmica nego kroz pojedinačnu tržišnu vrijednost ili globalnu medijsku izloženost. Zbog toga razlika između kladioničkog poretka i hrvatskog turnirskog renomea nije nužno proturječna, ali otvara prostor za raspravu o tome koliko se iskustvo velikih utakmica može kvantificirati.
Rezultati iz 2018. i 2022. razlog su za oprez s podcjenjivanjem
Prema FIFA-inom profilu Hrvatskog nogometnog saveza, najbolji hrvatski rezultat na Svjetskom prvenstvu ostaje drugo mjesto iz 2018., dok je posljednji nastup 2022. završen osvajanjem trećeg mjesta. To su podaci koji američke procjene čine posebno zanimljivima jer Hrvatska ne dolazi na turnir kao reprezentacija bez dokaza na najvećoj pozornici. U Rusiji 2018. stigla je do finala, a četiri godine poslije u Kataru je ponovno došla do same završnice i osvojila broncu pobjedom nad Marokom u utakmici za treće mjesto. Takav kontinuitet nije slučajan, osobito kada se uzme u obzir da je riječ o reprezentaciji koja je često morala prolaziti kroz produžetke, penale i izrazito zahtjevne utakmice protiv favoriziranih suparnika. Upravo zato etiketa autsajdera u ukupnim projekcijama ne znači da Hrvatska nema alate za dubok turnirski rezultat.
Istodobno, postoje i razlozi zbog kojih modeli i tržišta Hrvatsku ne guraju u prvi red favorita. Momčad Zlatka Dalića prolazi kroz prijelazno razdoblje u kojem se iskusna jezgra oslanja na novu generaciju, a veliki turniri često nemilosrdno kažnjavaju nedostatak svježine, širine ili učinkovite završnice. U odnosu na reprezentacije koje imaju više napadača iz samog vrha europskog nogometa, Hrvatska se češće oslanja na kolektivnu ravnotežu, kontrolu ritma i iskustvo igrača koji znaju upravljati utakmicama visokog pritiska. To može biti prednost u nokaut-fazi, ali može biti i rizik ako skupina krene loše ili ako rana utakmica otvori probleme u realizaciji. Zato je najpreciznije reći da Hrvatska nije među glavnim favoritima prema aktualnim američkim procjenama, ali ni tipičan autsajder bez ozbiljnog rezultatskog temelja.
Skupina L odmah donosi utakmicu protiv Engleske
Prema službenom rasporedu turnira, Hrvatska otvara nastup 17. lipnja protiv Engleske na stadionu u Dallasu, odnosno Arlingtonu. Druga utakmica slijedi 23. lipnja protiv Paname u Torontu, a treća 27. lipnja protiv Gane u Philadelphiji. Skupina L zbog toga ima nekoliko slojeva: Engleska je prema tržišnim kvotama i većini vanjskih procjena favorit za prvo mjesto, Hrvatska je najbliži izazivač, dok Gana i Panama ulaze s ambicijom da iskoriste prošireni format natjecanja. FIFA je za izdanje 2026. potvrdila format s 48 reprezentacija, 12 skupina po četiri momčadi i 104 utakmice, pri čemu u šesnaestinu finala prolaze dvije najbolje reprezentacije iz svake skupine te osam najboljih trećeplasiranih. To znači da i treće mjesto može biti dovoljno za nastavak natjecanja, ali za reprezentacije s hrvatskim ambicijama cilj ostaje siguran prolaz i što povoljnija pozicija u ždrijebu nokaut-faze.
Utakmica s Engleskom posebno je važna jer može odmah promijeniti ton cijelog hrvatskog turnira. Engleska uoči natjecanja dolazi s visokim očekivanjima, snažnim pojedincima i statusom jedne od najpraćenijih reprezentacija na svijetu, ali Hrvatska protiv nje nosi i vlastitu povijest velikih utakmica. Najpoznatiji primjer je polufinale Svjetskog prvenstva 2018., kada je Hrvatska nakon produžetaka pobijedila Englesku i izborila finale protiv Francuske. Taj rezultat sam po sebi ne jamči ništa za 2026., no pokazuje da hrvatska reprezentacija zna igrati utakmice u kojima nije favorit prema većini vanjskih prognoza. Ako Dalićeva momčad u prvom susretu osvoji bodove ili čak nametne ravnopravan ritam protiv Engleske, američke procjene vrlo brzo mogle bi se početi čitati drukčije.
Dalićev popis spaja prepoznatljivu jezgru i mlađe opcije
Hrvatski nogometni savez naveo je da je posljednja nadopuna popisa za Svjetsko prvenstvo objavljena 1. lipnja 2026., a FIFA je Dalićev izbor opisala kao spoj iskustva i novih snaga. U fokusu su ponovno Luka Modrić i Ivan Perišić, igrači koji su obilježili najuspješnije razdoblje hrvatske reprezentacije, ali i mlađi nogometaši koji bi trebali preuzeti veći teret u novom ciklusu. Među važnim imenima obrane ističu se Joško Gvardiol, Josip Šutalo i Josip Stanišić, dok sredina terena i dalje ima prepoznatljivu kvalitetu kroz Modrića, Matea Kovačića, Marija Pašalića, Luku Sučića, Martina Baturinu, Petra Sučića i druge opcije. U napadu su među glavnim imenima Andrej Kramarić, Ante Budimir, Ivan Perišić, Petar Musa, Marco Pašalić i Igor Matanović. Takav sastav potvrđuje da Hrvatska više nije samo momčad jedne generacije, nego pokušava produžiti kontinuitet rezultata uz postupnu promjenu uloga.
Za Dalića je ključni izazov pronaći ravnotežu između iskustva i energije. Iskusni igrači donose mirnoću, autoritet i razumijevanje turnirskih detalja, ali prošireni format i putovanja po Sjevernoj Americi traže i dobru fizičku raspodjelu. Mlađi igrači mogu donijeti agresivniji pritisak, bržu tranziciju i veću dinamiku, no na velikom natjecanju često je jednako važno donošenje odluka u trenucima kada utakmica izmakne planu. Hrvatska je u prijašnjim turnirskim uspjesima najčešće pobjeđivala upravo kombinacijom kontrole, strpljenja i mentalne izdržljivosti. Ako te elemente uspije spojiti s učinkovitijom završnicom, prostor između kladioničkog autsajdera i stvarnog turnirskog suparnika može se pokazati znatno širim nego što sugerira brojka 80-1.
Prošireni format može povećati neizvjesnost
Svjetsko prvenstvo 2026. prvo je izdanje s 48 reprezentacija, što mijenja logiku turnira u odnosu na raniji format s 32 momčadi. FIFA navodi da novi sustav donosi 12 skupina, dodatnu nokaut-rundu i ukupno 104 utakmice, pa će put do naslova biti dulji i zahtjevniji. To pogoduje reprezentacijama s većom širinom kadra, ali može otvoriti i više prostora za nepredvidive ishode jer se u ranoj fazi igra više utakmica, a u nokaut-fazi sudjeluje 32 reprezentacije. Za Hrvatsku to znači da skupina više nije isključivo borba za prvo ili drugo mjesto, ali i da eventualni prolaz s treće pozicije može donijeti znatno teži put. U takvom sustavu svaka utakmica ima dvostruku vrijednost: donosi bodove, ali oblikuje i poziciju u velikoj eliminacijskoj mreži.
Zbog toga američke prognoze treba promatrati kao polazište, a ne kao konačnu ocjenu hrvatskih mogućnosti. Goldman Sachs i ESPN nude dvije različite vrste signala: jedan dolazi iz statističkog modela, drugi iz kladioničkog tržišta. Oba signala Hrvatsku stavljaju izvan najužeg kruga kandidata za naslov, ali nijedan ne može u potpunosti izmjeriti iskustvo momčadi koja je u posljednja dva svjetska ciklusa igrala finale i utakmicu za treće mjesto. Hrvatska će u skupini s Engleskom, Panamom i Ganom vrlo brzo dobiti priliku pokazati jesu li vanjske procjene realne ili preoprezne. Prvi odgovor stiže 17. lipnja, kada će se protiv Engleske vidjeti može li Dalićeva momčad ponovno pretvoriti status podcijenjenog izazivača u prednost na terenu.
Izvori:
- Business Standard / Bloomberg – izvještaj o modelu Goldman Sachsa i procjenama izgleda za osvajanje Svjetskog prvenstva 2026. (link)
- ESPN – pregled kladioničarskih izgleda za svih 48 reprezentacija na Svjetskom prvenstvu 2026. (link)
- FIFA – objašnjenje formata Svjetskog prvenstva 2026. s 48 reprezentacija i pravilima prolaska u nokaut-fazu (link)
- FIFA – službeni raspored utakmica, stadioni i termini Svjetskog prvenstva 2026. (link)
- Hrvatski nogometni savez – stranica hrvatske reprezentacije i posljednja nadopuna popisa za Svjetsko prvenstvo 2026. (link)
- Inside FIFA – profil Hrvatskog nogometnog saveza i službeni podaci o najboljim nastupima Hrvatske na svjetskim prvenstvima (link)