Hervis se povlači iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke te poslovanje usmjerava na Austriju
Austrijski lanac trgovina sportskom opremom Hervis povlači se s više stranih tržišta, uključujući Hrvatsku, Sloveniju i Njemačku, te će se u sljedećoj fazi poslovanja usmjeriti na Austriju. Odluka je donesena nakon promjene vlasništva, pregleda poslovanja i procjene tržišnih uvjeta, a zahvaća društva kroz koja je Hervis poslovao izvan austrijskog matičnog tržišta. Prema objavi koju su prenijeli hrvatski i regionalni poslovni mediji, novi vlasnik je nakon analize promijenjenih kupovnih navika i budućih tržišnih okolnosti odlučio postupno zatvarati odnosno izdvojiti poslovanje na navedenim tržištima. Time završava jedno od vidljivijih razdoblja prisutnosti Hervisa u hrvatskoj maloprodaji sportske opreme, koja je počela sredinom 2000-ih i obuhvatila trgovine u više većih gradova.
Za kupce, zaposlenike i dobavljače najvažniji dio odluke odnosi se na najavljeni postupni tijek izlaska s tržišta. Iz kompanije je, prema objavama poslovnih medija, poručeno da bi planirano zatvaranje trebalo omogućiti ispunjenje obveza prema kupcima, dobavljačima i zaposlenicima. To znači da se proces ne bi trebao odvijati kao trenutačno gašenje, nego kao kontrolirano povlačenje u kojem se rješavaju postojeći ugovorni, radnopravni i potrošački odnosi. Precizni rokovi zatvaranja pojedinih hrvatskih trgovina nisu javno potvrđeni za svaku lokaciju, pa se kupcima za pitanja o reklamacijama, jamstvima, narudžbama i eventualnim poklon karticama preporučuje provjera izravno u poslovnicama ili putem službenih kanala trgovca.
Odluka slijedi nakon prodaje Hervisa novim vlasnicima
Ključni preokret dogodio se početkom 2026. godine, kada je austrijska SPAR Österreichische Warenhandels-AG prodala lanac Hervis. Prema službenoj objavi SPAR-a od 26. siječnja 2026., novi vlasnici postali su Sven Voth, osnivač lanca Snipes, i Udo Schloemer, osnivač Factory Berlina. U istoj objavi navedeno je da su preuzete sve Hervisove lokacije u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Bavarskoj, kao i zaposlenici, te da je cilj novih vlasnika zadržati brend Hervis i ponovno ga pozicionirati kao sportskog trgovca. Financijski detalji transakcije nisu objavljeni.
Samo nekoliko mjeseci nakon te objave uslijedila je odluka o povlačenju s inozemnih tržišta koja su ostala izvan Austrije. Prema informacijama koje su objavili Poslovni dnevnik, Tportal, SeeNews i drugi mediji, novi vlasnici odlučili su fokus prebaciti na osnovno poslovanje u Austriji. U priopćenju koje prenose mediji navodi se da je odluka donesena nakon detaljnog pregleda poslovanja, procjene budućih tržišnih uvjeta i analize promijenjenih kupovnih navika. Takva formulacija upućuje na strateško restrukturiranje, a ne samo na zatvaranje pojedinih neprofitabilnih trgovina.
Promjena vlasništva ujedno je označila kraj dugog razdoblja u kojem je Hervis bio dio austrijske SPAR grupe. Prema službenim podacima SPAR-a, Hervis je krajem 2025. upravljao s 91 trgovinom u Austriji i još 43 lokacije u Sloveniji, Hrvatskoj i Bavarskoj, a u 2025. ostvario je prodajni promet od 314 milijuna eura. Ti podaci pokazuju da je riječ o lancu koji je i nakon prethodnih restrukturiranja ostao važan akter u srednjoeuropskoj maloprodaji sportske opreme, ali i da je poslovanje izvan Austrije predstavljalo manji, no organizacijski zahtjevan dio sustava.
Hrvatsko poslovanje opterećeno gubicima
U Hrvatskoj je Hervis posljednjih godina poslovao u zahtjevnom okruženju obilježenom snažnom konkurencijom, rastom internetske trgovine i pritiskom na marže u segmentu sportske odjeće, obuće i opreme. Prema podacima servisa Fina Info.BIZ za društvo HERVIS d.o.o., ukupni prihodi u 2025. iznosili su 27,07 milijuna eura, što je smanjenje od 10,98 posto u odnosu na prethodnu godinu. Isti izvor navodi da je društvo u 2025. iskazalo neto gubitak od 5,60 milijuna eura te da je broj zaposlenih prema satima rada iznosio 137, što je pad od 16,97 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Dostupni poslovni podaci upućuju na to da problemi nisu nastali iznenada. Poslovni mediji navodili su da je Hervis u Hrvatskoj i prethodnih godina bilježio gubitke, uključujući 2023. i 2024., unatoč prihodima koji su se kretali oko nekoliko desetaka milijuna eura. Takva kombinacija relativno visokog prometa i negativnog rezultata tipična je za maloprodajne lance koji imaju znatne troškove najma, logistike, zaposlenih, zaliha i marketinških aktivnosti, osobito ako istodobno moraju konkurirati velikim međunarodnim lancima, specijaliziranim trgovinama i internetskim platformama.
Za poslovanje u Hrvatskoj dodatni je izazov bila promjena kupovnih navika. Kupci sve češće uspoređuju cijene putem interneta, naručuju robu iz više država i kombiniraju fizičku trgovinu s digitalnim kanalima prodaje. U takvom okruženju klasične maloprodajne poslovnice moraju opravdati troškove širinom ponude, uslugom, dostupnošću proizvoda i povoljnim cijenama. Ako lanac ne uspije postići dovoljno velik promet po trgovini ili zadržati dovoljno visoku maržu, poslovanje može ostati neodrživo čak i kada je brend prepoznatljiv.
Širi regionalni zaokret počeo je prije odluke o Hrvatskoj
Povlačenje iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke nije izoliran potez, nego nastavak promjena koje su u Hervisu započele ranije. U studenome 2025. Hervis je objavio dogovor o prodaji poslovanja u Mađarskoj i Rumunjskoj britanskoj Frasers Groupi. Prema tadašnjoj objavi Hervisa, dogovor je obuhvaćao 29 trgovina u Mađarskoj i 49 u Rumunjskoj, uz napomenu da lokacije i zaposlenici u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj tada nisu bili obuhvaćeni tom transakcijom. Time je već krajem 2025. postalo jasno da se međunarodna struktura lanca mijenja i da se dio poslovanja izvan Austrije izdvaja iz sustava.
Nakon promjene vlasništva početkom 2026. fokus se dodatno suzio. Prema objavama austrijskih i regionalnih medija, novi vlasnici sada žele poslovanje usmjeriti na austrijsko tržište, dok se za preostale inozemne jedinice traže drukčija rješenja, uključujući zatvaranje ili prodaju. U slučaju Hrvatske najavljena je postupna obustava poslovanja, dok su za Sloveniju i Bavarsku također objavljene informacije o izlasku iz dosadašnjeg modela poslovanja. Hrvatski mediji navode da Hervis u Hrvatskoj ima 18 trgovina, a slovenski mediji za Sloveniju spominju 21 trgovinu, što ukupno čini znatan dio preostalih inozemnih lokacija nakon prodaje mađarskog i rumunjskog poslovanja.
Takav slijed događaja pokazuje da Hervis prolazi kroz duboko restrukturiranje cijelog poslovnog modela. Umjesto širenja na više tržišta, novi vlasnici očito procjenjuju da je u sadašnjim uvjetima racionalnije zadržati i razvijati tržište na kojem brend ima najjaču poziciju i operativnu bazu. Austrija ostaje središnje tržište, s mrežom trgovina, prepoznatljivošću brenda i logističkom infrastrukturom koje mogu biti temelj za novo pozicioniranje.
Što zatvaranje znači za kupce
Za kupce u Hrvatskoj odlazak Hervisa znači smanjenje izbora u segmentu fizičkih trgovina sportske opreme, osobito u trgovačkim centrima u kojima je lanac godinama bio prisutan. Ipak, tržište neće ostati bez konkurencije jer u Hrvatskoj posluju i drugi međunarodni i domaći trgovci sportskom opremom, modom i obućom, kao i brojni internetski trgovci. Promjena će se najviše osjetiti ondje gdje je Hervis bio jedna od rijetkih većih specijaliziranih trgovina sportskom opremom u određenom trgovačkom centru ili gradu.
U prijelaznom razdoblju osobito su važna pitanja jamstava, reklamacija, povrata robe, neiskorištenih vaučera, kartica vjernosti i internetskih narudžbi. Prema dostupnim informacijama, Hervis je najavio da će obveze prema kupcima biti ispunjene, ali detalji provedbe ovise o konkretnom proizvodu, načinu kupnje, datumu transakcije i pravilima koja će vrijediti tijekom zatvaranja. Potrošači bi trebali čuvati račune i svu dokumentaciju povezanu s kupnjom, osobito za skuplju sportsku opremu, bicikle, električne bicikle, skije, fitness opremu i proizvode s duljim jamstvenim rokovima.
U slučaju nejasnoća, relevantan okvir predstavljaju hrvatska i europska pravila o zaštiti potrošača, prema kojima se prava kupaca ne gube samim time što trgovac mijenja poslovni model ili zatvara poslovnice. Međutim, praktična provedba može biti složenija ako se trgovine zatvaraju postupno, ako se roba rasprodaje ili ako se dio komunikacije preusmjeri na druge kanale. Zato će za kupce biti važno pratiti službene obavijesti trgovca, rokove i eventualne promjene uvjeta tijekom završne faze poslovanja u Hrvatskoj.
Posljedice za zaposlenike i dobavljače
Odlazak lanca s tržišta najizravnije pogađa zaposlenike. Prema ranijim medijskim objavama, Hervis je u Hrvatskoj imao 18 trgovina i oko 165 zaposlenih, dok Fina Info.BIZ za 2025. navodi 137 zaposlenih prema satima rada. Razlika u brojkama može proizlaziti iz različitih metodologija i vremenskih presjeka, no obje upućuju na to da se odluka odnosi na znatan broj radnih mjesta u maloprodaji, logistici, administraciji i upravljanju trgovinama.
Kompanija je, prema objavljenom priopćenju, najavila ispunjenje obveza prema zaposlenicima. U praksi to može uključivati poštovanje otkaznih rokova, isplatu plaća, naknada i drugih prava koja proizlaze iz ugovora o radu i važećih propisa. Budući da detalji nisu javno objavljeni za svaku skupinu radnika, nije moguće pouzdano navesti hoće li biti ponuđeni premještaji, sporazumni raskidi ili drugi modeli zbrinjavanja. Ono što je jasno jest da zatvaranje većeg maloprodajnog lanca stvara pritisak na lokalno tržište rada, ali i otvara mogućnost da dio zaposlenika prijeđe konkurentima koji nastavljaju širiti prodajnu mrežu ili internetsko poslovanje.
Dobavljači su druga skupina za koju je postupnost procesa posebno važna. Sportska maloprodaja ovisi o sezonskim kolekcijama, narudžbama unaprijed, skladišnim zalihama i ugovorima s brendovima. Ako se lanac povlači s tržišta, potrebno je urediti isporuke, povrate, plaćanja, marketinške obveze i status zaliha. Najava da će obveze prema dobavljačima biti ispunjene važna je upravo zato što nagli prekid poslovanja može izazvati poremećaje u lancu opskrbe, osobito kod proizvoda koji se nabavljaju sezonski i u većim količinama.
Promjene u sportskoj maloprodaji
Hervisov odlazak uklapa se u širu promjenu europske sportske maloprodaje. Nakon godina rasta, potaknutog popularnošću rekreativnog sporta, outdoor aktivnosti i athleisure mode, sektor se suočava s drukčijim uvjetima. Inflacija je promijenila potrošačke prioritete, troškovi poslovanja ostali su visoki, a online konkurencija dodatno je snizila prag za usporedbu cijena. Veliki trgovci moraju ulagati u digitalne kanale, logistiku, korisničke programe i brzu dostupnost robe, dok istodobno održavaju skupe mreže fizičkih trgovina.
U takvom okruženju jasno profiliranje postaje presudno. Trgovci koji se oslanjaju samo na široku ponudu i povremene popuste sve teže održavaju razliku u odnosu na konkurenciju. Uspješniji modeli često kombiniraju specijaliziranu stručnost, snažan online kanal, jasnu cjenovnu strategiju i iskustvo kupnje koje se ne može lako zamijeniti internetskom narudžbom. Novi vlasnici Hervisa u početku su najavljivali repozicioniranje brenda, a odluka o koncentraciji na Austriju pokazuje da taj proces žele provoditi na manjem i operativno kontroliranijem tržištu.
Za hrvatsko tržište to znači nastavak konsolidacije. Dio kupaca preusmjerit će se konkurentskim fizičkim trgovinama, dio će pojačati kupnju putem interneta, a dio će tražiti specijalizirane prodavače za pojedine kategorije, poput biciklizma, trčanja, planinarenja ili zimskih sportova. Dugoročno, odlazak jednog prepoznatljivog lanca ne mora nužno smanjiti ukupnu ponudu, ali mijenja raspored tržišnih udjela i povećava pritisak na preostale trgovce da popune prostor koji Hervis ostavlja.
Kraj jednog razdoblja, ali ne i kraj tržišnog natjecanja
Hervis je u Hrvatskoj godinama bio prepoznatljiv kao lanac koji objedinjuje sportsku odjeću, obuću, opremu za rekreaciju, biciklizam, skijanje, fitness i outdoor aktivnosti. Njegovo povlačenje stoga ima i simboličnu dimenziju: riječ je o odlasku brenda koji je bio dio vala širenja srednjoeuropskih trgovačkih lanaca u hrvatske trgovačke centre nakon ulaska velikih maloprodajnih formata na tržište. No ekonomska pozadina odluke pokazuje da prepoznatljivost brenda sama po sebi nije dovoljna ako poslovni rezultat ne prati troškove i investicije potrebne za održavanje mreže trgovina.
Prema dostupnim informacijama, Hervis će završiti poslovanje u Hrvatskoj kao dio šireg restrukturiranja grupacije nakon promjene vlasništva. Odluka se temelji na procjeni tržišnih uvjeta, promjeni kupovnih navika i financijskim rezultatima koji su posljednjih godina bili negativni. Austrijsko tržište ostaje temelj budućeg poslovanja, dok se hrvatske trgovine zatvaraju postupno. Za kupce, zaposlenike i dobavljače sada je ključno da prijelazno razdoblje bude jasno komunicirano i provedeno u skladu s najavljenim ispunjenjem svih obveza.
Izvori:
- Izvorni tekst korisnika – osnovne informacije o povlačenju Hervisa s tržišta Hrvatske, Slovenije i Njemačke te najavi ispunjenja obveza prema kupcima, zaposlenicima i dobavljačima
- SPAR Österreichische Warenhandels-AG – službena objava o prodaji Hervisa novim vlasnicima i podacima o mreži trgovina krajem 2025. (link)
- Hervis Österreich – službena objava o prodaji poslovanja u Mađarskoj i Rumunjskoj Frasers Groupi (link)
- Poslovni dnevnik – izvještaj o odluci novih vlasnika i postupnom zatvaranju poslovanja Hervisa u Hrvatskoj i Sloveniji (link)
- Tportal – izvještaj o zatvaranju Hervisovih trgovina u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj te citatima iz priopćenja kompanije (link)
- SeeNews – regionalna poslovna vijest o izlasku Hervisa iz Hrvatske i Slovenije i fokusu na Austriju (link)
- Fina Info.BIZ – poslovni pokazatelji za HERVIS d.o.o., uključujući prihode, neto gubitak i broj zaposlenih za 2025. (link)