UCI ponovno u najvišoj skupini ASOIF-ove ocjene upravljanja međunarodnim sportom
Union Cycliste Internationale (UCI), svjetsko upravno tijelo za biciklizam sa sjedištem u Aigleu u Švicarskoj, ponovno je uvršten u skupinu A1, najviši razred u šestom pregledu upravljanja međunarodnim federacijama koji je provela Association of Summer Olympic International Federations (ASOIF). Prema objavi UCI-ja od 12. lipnja 2026., riječ je o ocjeni za razdoblje 2025.–2026., u kojoj je biciklistička federacija ostvarila 225 od mogućih 240 bodova. Time je poboljšala rezultat iz prethodnog ciklusa, kada je imala 218 bodova, i treći put zaredom ostala među tri najviše ocijenjene međunarodne federacije obuhvaćene ASOIF-ovim pregledom.
ASOIF je rezultate šestog pregleda objavio 10. lipnja 2026., navodeći da izvješće pokazuje nastavak napretka ljetnih olimpijskih međunarodnih federacija u područjima kao što su rodna ravnopravnost, zaštita sudionika, pravila izbornih kampanja, postupci za prijavu nepravilnosti i otvorena nabava. Pregled je važan jer se ne bavi sportskim rezultatima, brojem natjecanja ili komercijalnom snagom pojedine federacije, nego načinom na koji su organizacije uređene, koliko su transparentne i koliko su otporne na rizike koji prate globalni sport. UCI-jev rezultat zato ima šire značenje od interne administrativne ocjene: on potvrđuje položaj biciklizma među najbolje rangiranim sportskim sustavima po kriterijima institucionalnog upravljanja.
Što znači skupina A1
Skupina A1 u ASOIF-ovu pregledu označava najvišu razinu ocjene upravljanja. Prema UCI-ju, za ulazak u taj razred u šestom pregledu bilo je potrebno najmanje 210 bodova od mogućih 240. ASOIF-ov pregled za 2025.–2026. obuhvatio je 36 međunarodnih federacija, a u skupinu A1 ušlo ih je 14. U tom su razredu, uz biciklizam, međunarodne federacije za atletiku, vodene sportove, veslanje, badminton, bejzbol i softball, košarku, konjički sport, nogomet, ragbi, tenis, stolni tenis, triatlon i odbojku.
ASOIF-ovo izvješće pokazuje da su sve federacije koje su u prethodnom ciklusu bile u skupini A1 zadržale taj status, dok im se pridružilo sedam dodatnih federacija. To upućuje na širenje najviših upravljačkih standarda među ljetnim olimpijskim sportovima, ali i na sve veću konkurenciju među organizacijama koje žele dokazati da imaju jasna pravila odlučivanja, nadzora i odgovornosti. UCI je, prema vlastitoj objavi, ne samo ostao u najvišem razredu nego je i povećao ukupan broj bodova, što ga drži u samom vrhu ljestvice. Prema objavi World Athleticsa, najviši javno istaknuti rezultat u šestom pregledu iznosio je 228 od 240 bodova, pa UCI-jevih 225 bodova pokazuje koliko je mali razmak između vodećih federacija u najvišem razredu.
Za čitatelje izvan sportskih administracija ovakva klasifikacija može djelovati tehnički, ali njezin učinak je praktičan. Međunarodne federacije upravljaju pravilima natjecanja, kalendarima, etičkim normama, sustavima razvoja, anti-dopinškim okruženjem, odnosima s nacionalnim savezima i velikim dijelom institucionalnog života pojedinog sporta. Kada takve organizacije imaju snažne mehanizme upravljanja, manji je prostor za netransparentne odluke, sukobe interesa i neujednačenu primjenu pravila. Zato se ASOIF-ov pregled u olimpijskom pokretu koristi kao jedan od relevantnih alata za usporedbu i poticanje reformi.
Ocjena kroz 60 pokazatelja
Šesti pregled upravljanja proveo je ASOIF-ov Governance Task Force, a prema dostupnim objavama i stručnom osvrtu I Trust Sporta, proces je uključivao neovisnu potporu i moderiranje odgovora. Sustav se temelji na upitniku samoprocjene, ali odgovori ne ostaju samo na razini tvrdnji federacija: analiziraju se i neovisno provjeravaju kako bi se došlo do konačne ocjene. U šestom ciklusu korišteno je 60 pokazatelja, a područja ocjenjivanja bila su transparentnost, integritet, demokracija, razvoj i održivost te kontrolni mehanizmi.
Takav okvir zahvaća širok raspon pitanja. U praksi se ocjenjuje objavljuju li federacije ključne dokumente, kako uređuju izborna pravila, imaju li jasne politike za etičke prijave, na koji način sprječavaju sukob interesa, koliko su dostupni financijski i strateški podaci te postoje li učinkoviti mehanizmi nadzora. Uključivanje razvoja i održivosti posebno je važno za sportove koji djeluju na svim kontinentima jer upravljanje nije ograničeno na središnji ured federacije, nego se proteže na odnos prema nacionalnim i kontinentalnim članicama, sportašima, organizatorima i zajednicama u kojima se natjecanja održavaju.
UCI je u najnovijoj objavi naveo da je pregled posebno istaknuo napredak federacije u nekoliko ključnih područja. Prema UCI-ju, federacija je ostvarila maksimalnu ocjenu u transparentnosti, a napredak je zabilježen i u integritetu, demokraciji, razvoju i održivosti te kontrolnim mehanizmima. To su upravo ona područja u kojima se od globalnih sportskih organizacija očekuje najveća otpornost, osobito u vrijeme kada se međunarodni sport suočava s pritiscima oko financiranja, kalendara natjecanja, sigurnosti sportaša, održivosti događaja i zaštite neovisnosti sportskih odluka.
Stalan rast UCI-ja kroz šest pregleda
UCI-jev rezultat u šestom pregledu dio je duljeg trenda poboljšanja. Prema podacima koje je objavio UCI, federacija je 2017. imala 126 bodova u sustavu s 50 pokazatelja, 2018. godine 152 boda, 2020. godine 170 bodova, a 2022. godine 185 bodova. Nakon proširenja sustava na 60 pokazatelja, UCI je 2024. ostvario 218 bodova, a 2026. godine 225 bodova. Takav niz pokazuje da se ne radi o jednokratnom skoku nego o postupnom jačanju institucionalnih standarda kroz više ciklusa.
Rast je važan i zato što su se kriteriji pregleda s vremenom razvijali. ASOIF-ov Governance Task Force u najnovijem je izvješću naveo da je nakon povećanja broja bodovanih pokazatelja s 50 na 60 u petom pregledu odlučio zadržati 60 pokazatelja za ciklus 2025.–2026., uz manje izmjene. To znači da usporedba između ciklusa nije samo mehaničko praćenje istog testa, nego odražava prilagodbu federacija sve zahtjevnijem okviru. UCI-jev napredak unutar takvog sustava zato pokazuje sposobnost prilagodbe, a ne samo zadržavanja ranije stečenog položaja.
U biciklizmu je ta dimenzija posebno važna jer UCI upravlja velikim i razgranatim sportskim sustavom. Pod njegovim su okriljem discipline s različitim natjecateljskim modelima, od cestovnog biciklizma i piste do brdskog biciklizma, BMX-a, ciklokrosa, paraciklizma i dvoranskih disciplina. Takva raznolikost povećava složenost upravljanja: pravila moraju biti usklađena, ali dovoljno prilagodljiva da obuhvate profesionalne serije, olimpijske discipline, razvojne programe, rekreativne inicijative i različite razine nacionalnih sustava. Visoka ocjena u upravljanju upućuje na to da je UCI, prema ASOIF-ovim kriterijima, u stanju održavati takvu strukturu uz relativno snažan institucionalni nadzor.
Agenda 2030 kao okvir promjena
UCI je najnoviji rezultat povezao s vlastitom Agendom 2030, strateškim okvirom koji federacija opisuje kao plan za razvoj globalnog biciklizma. Prema UCI-jevoj objavi, Agenda 2030 temelji se na prioritetima integriteta, održivosti, solidarnosti, inovacija i razvoja. Federacija navodi da je napredak u ASOIF-ovu pregledu potvrda učinka tog dugoročnog plana, osobito u dijelovima koji se odnose na jačanje upravljačkih standarda i institucionalne odgovornosti.
Takav strateški okvir važan je jer povezuje administrativne reforme s konkretnim izazovima sporta. Održivost se u međunarodnom sportu više ne promatra samo kao okolišno pitanje, nego i kao pitanje načina organizacije događaja, putovanja, odnosa s domaćinima i dugoročnih učinaka natjecanja. Integritet se ne odnosi samo na borbu protiv dopinga, nego i na etičko ponašanje dužnosnika, zaštitu prijavitelja nepravilnosti, sprječavanje manipulacije natjecanjima i transparentno odlučivanje. Solidarnost i razvoj, pak, odnose se na širenje mogućnosti za sportaše i federacije iz različitih dijelova svijeta, što je osobito važno u globalnom sportu s velikim razlikama u resursima.
Glavna direktorica UCI-ja Amina Lanaya u objavi federacije istaknula je da šesto izdanje ASOIF-ova pregleda ponovno potvrđuje položaj UCI-ja među vodećim sportskim organizacijama u području upravljanja. Prema njezinoj izjavi, poboljšanje rezultata uz zadržavanje mjesta među najvišim federacijama pokazuje relevantnost rada provedenog u okviru Agende 2030. Takva poruka istodobno je institucionalna potvrda i obveza, jer visoka ocjena ne zatvara proces reformi nego povećava očekivanja za sljedeće cikluse.
Širi kontekst za olimpijski pokret
ASOIF je u olimpijskom sustavu krovna organizacija ljetnih olimpijskih međunarodnih federacija. Prema profilu Međunarodnog olimpijskog odbora, ASOIF je osnovan 1983. kako bi koordinirao i branio zajedničke interese svojih članica te osigurao suradnju s drugim dijelovima olimpijskog pokreta, uz očuvanje autoriteta, neovisnosti i autonomije međunarodnih federacija. To objašnjava zašto se pitanje dobrog upravljanja u izvješću ne promatra samo kao interna procedura, nego kao temelj povjerenja u način na koji sport samostalno uređuje vlastita pravila.
Predsjednik ASOIF-a Ingmar De Vos u UCI-jevoj je objavi naglasio da su visoki standardi upravljanja međunarodnih federacija važan element ASOIF-ove strategije za razdoblje 2026.–2032. i bitni za obranu autonomije federacija. Ta poruka dolazi u trenutku kada međunarodni sport sve češće mora balansirati između komercijalnih interesa, očekivanja javnosti, zahtjeva sportaša, političkih pritisaka i potrebe da zadrži vjerodostojnost svojih odluka. U takvom okruženju organizacije koje mogu pokazati jasne procedure, odgovornost i transparentnost imaju jaču osnovu za samostalno odlučivanje.
ASOIF je u objavi rezultata naveo da je svih 31 federacija koje su sudjelovale u prethodnom ciklusu ponovno premašilo cilj od 150 bodova od mogućih 240. Među pet novih pridruženih članica koje su prvi put sudjelovale, četiri su premašile cilj od 135 bodova. Ti podaci pokazuju da se napredak ne odnosi samo na nekoliko najvećih ili financijski najjačih federacija, nego da se kultura upravljanja postupno širi kroz veći dio sustava ljetnih olimpijskih sportova. Istodobno, razlike među skupinama A1, A2 i B pokazuju da prostor za poboljšanje i dalje postoji.
Zašto je ocjena važna za biciklizam
Za biciklizam, ostanak UCI-ja u skupini A1 ima reputacijski i operativni učinak. Reputacijski, federacija se pozicionira među organizacijama koje ASOIF smatra najuspješnijima u upravljanju, što je važno u odnosima s nacionalnim savezima, organizatorima, sponzorima, sportašima i olimpijskim institucijama. Operativno, visoka ocjena potvrđuje da postoje sustavi koji bi trebali omogućiti predvidljivije odluke, jasnije procedure i bolji nadzor nad provedbom pravila. To je posebno važno u sportu koji ima gust međunarodni kalendar, različite discipline i velik broj dionika.
Međunarodni biciklizam posljednjih godina sve više ovisi o sposobnosti usklađivanja sportskih, komercijalnih i društvenih interesa. Velike cestovne utrke, olimpijske discipline, razvoj ženskog biciklizma, paraciklistička natjecanja, sigurnosna pitanja, tehnološke inovacije i održivost događaja zahtijevaju stabilne institucije. Visoka ocjena u ASOIF-ovu pregledu ne znači da je svako pitanje riješeno, ali pokazuje da UCI prema vanjskim kriterijima ima jedan od snažnijih upravljačkih okvira među ljetnim olimpijskim federacijama.
Važno je i to da ASOIF-ov pregled ne nagrađuje samo formalno postojanje pravila, nego sve više promatra kako su standardi pretočeni u praksu. Ako federacija objavljuje dokumente, ima jasne mehanizme nadzora, razvijene etičke politike i transparentne procese odlučivanja, tada je lakše pratiti njezinu odgovornost prema sportašima i članicama. U tom smislu, UCI-jev rezultat od 225 bodova nije samo administrativna brojka, nego pokazatelj razine institucionalne zrelosti koju je federacija uspjela dokazati u međunarodnoj usporedbi.
Nastavak pritiska na reforme
Unatoč visokom plasmanu, ASOIF-ov pregled ne predstavlja završnu potvrdu da su izazovi upravljanja riješeni. Sama organizacija u izvješću ističe da su ovakvi pregledi sredstvo za kontinuirano poboljšanje, a ne jednokratna rang-lista. UCI će, kao i druge federacije u najvišem razredu, u sljedećim ciklusima morati održati visoke standarde i dokazivati da se sustav može prilagoditi novim zahtjevima. To može uključivati dodatnu transparentnost, jačanje zaštitnih mehanizama, preciznija pravila izbora i kampanja, kao i daljnje povezivanje razvoja sporta s održivošću.
Za globalni sport taj je proces sve važniji. Povjerenje javnosti u međunarodne sportske organizacije ne gradi se samo velikim natjecanjima, nego i time kako se donose odluke, kako se troši novac, kako se štite sudionici i kako se rješavaju prijave nepravilnosti. ASOIF-ov šesti pregled pokazuje da se među ljetnim olimpijskim federacijama povećava broj organizacija koje ispunjavaju najviše standarde, a UCI je među onima koje su taj status zadržale uz dodatno poboljšanje rezultata. U sljedećem razdoblju za biciklizam će ključno biti pretvoriti tu institucionalnu ocjenu u nastavak povjerenja sportaša, članica i javnosti u način na koji se sport vodi na globalnoj razini.
Izvori:
- Union Cycliste Internationale (UCI) – objava o UCI-jevu rezultatu u šestom ASOIF-ovu pregledu upravljanja (link)
- Association of Summer Olympic International Federations (ASOIF) – objava rezultata šestog pregleda upravljanja međunarodnim federacijama (link)
- ASOIF Governance Task Force – Sixth Review of International Federation Governance, izvješće za 2025.–2026. (link)
- Međunarodni olimpijski odbor (IOC) – profil ASOIF-a i opis njegove uloge u olimpijskom pokretu (link)
- I Trust Sport – stručna objava o neovisnoj potpori šestom ASOIF-ovu pregledu upravljanja (link)
- World Athletics – objava o najvišem rezultatu u šestom ASOIF-ovu pregledu (link)