Glazbena prava sve češće završavaju na tržištu obveznica: KBRA od 2020. ocijenila 12,9 milijardi dolara izdanja
Glazbeni katalozi, nekoć ponajprije predmet pregovora diskografskih kuća, izdavača i autora, sve se snažnije pretvaraju u financijsku imovinu koja se koristi kao podloga za izdavanje obveznica. Kreditna agencija KBRA objavila je 14. svibnja 2026. da je od 2020. dodijelila 81 rejting vrijednosnim papirima osiguranima glazbenim tantijemama, u ukupnoj vrijednosti od približno 12,9 milijardi dolara. Riječ je o segmentu tržišta poznatom kao music royalty ABS, odnosno asset-backed securities, u kojem se budući prihodi od glazbenih prava koriste kao kolateral za zaduživanje.
Prema izvješću KBRA-e, izdanja glazbenih ABS instrumenata koja je ta agencija ocijenila premašila su 3,3 milijarde dolara i 2024. i 2025. godine. Ipak, KBRA za 2026. očekuje pad izdanja od približno 25 posto, na nešto više od 2,5 milijardi dolara. Kao glavni razlog navodi se nastavak konsolidacije među vlasnicima i upraviteljima glazbenih kataloga, što bi moglo smanjiti broj samostalnih transakcija, ali istodobno ojačati veće platforme koje upravljaju širim portfeljima prava.
Model nije nov. David Bowie je još 1997. privukao pozornost tržišta kada je buduće prihode od svojega kataloga iskoristio za izdanje obveznica vrijedno 55 milijuna dolara. Tada je takva struktura bila neuobičajena i smatrala se financijskom zanimljivošću, no gotovo tri desetljeća poslije glazbena prava sve se više promatraju kao predvidljiv izvor prihoda, osobito u okruženju u kojem streaming, licenciranje i globalna potrošnja glazbe stvaraju redovite novčane tokove.
Kako funkcioniraju obveznice osigurane glazbenim tantijemama
Kod glazbenih ABS transakcija investitori ne kupuju nužno sama autorska ili srodna prava, nego vrijednosne papire čija se otplata oslanja na prihode koje ta prava ostvaruju. Ti prihodi mogu dolaziti od streaminga, fizičke prodaje, digitalnih preuzimanja, radijskog i televizijskog emitiranja, javnog izvođenja, sinkronizacije u filmovima, serijama, reklamama i videoigrama te drugih oblika komercijalnog korištenja glazbe. U praksi, katalog pjesama ili snimki postaje izvor gotovinskog toka iz kojega se servisira dug prema ulagateljima.
KBRA je u ranijem izvješću o ovoj klasi imovine naglasila da glazbeni royalty ABS zahtijeva složenu infrastrukturu. Potrebno je pratiti i štititi intelektualno vlasništvo, prikupljati tantijeme iz više teritorija i kanala, održavati interes za kataloge te pravilno raspodjeljivati prihode nositeljima prava. Za razliku od homogenijih vrsta kolaterala, glazbena intelektualna imovina ne može se procjenjivati jedinstvenom formulom jer se vrijednost pojedinog kataloga mijenja ovisno o popularnosti djela, starosti repertoara, ugovorima, tržištima na kojima se ostvaruju prihodi i vrsti prava koja su uključena u transakciju.
Takva struktura privlačna je vlasnicima kataloga jer omogućuje prikupljanje kapitala bez nužne prodaje cijele imovine. Vlasnik prava može unaprijed monetizirati dio očekivanih budućih prihoda, a istodobno zadržati kontrolu nad katalogom ili dijelom poslovanja. Za investitore je privlačnost u tome što se prihodi od poznatih glazbenih djela mogu ponašati drukčije od tradicionalnih korporativnih prihoda, tržišta nekretnina ili potrošačkih kredita. Upravo zato KBRA u najnovijem izvješću ističe potražnju za ponavljajućim novčanim tokovima i institucionalizaciju glazbenih prava kao jedan od razloga širenja sektora.
Tržište je raslo, ali 2026. donosi oprezniju prognozu
Prema podacima KBRA-e, broj izdavatelja u ovom segmentu povećao se s devet u 2023. na 18 jedinstvenih izdavatelja u 2026. godini. Agencija ocjenjuje da šira baza izdavatelja daje stabilniju osnovu za dugoročni razvoj tržišta jer sektor više ne ovisi samo o malom broju ponovljenih transakcija. Istodobno, godišnji opseg izdanja ostaje promjenjiv, što je očekivano za relativno mlad i specijaliziran dio strukturiranih financija.
KBRA navodi da su omjeri pokrića servisiranja duga, poznati kao DSCR, u transakcijama koje prati uglavnom ostali stabilni, iako postoje slabije točke povezane s pojedinim katalozima i strukturama. Agencija očekuje nastavak stabilnosti rejtinga u sektoru, ali upozorava da se prosječni DSCR smanjuje ponajprije zbog uvjeta refinanciranja i nižih početnih omjera kod nekih novijih izdanja. Drugim riječima, tržište se širi, no ulagači sve više moraju razlikovati kvalitetu samih kataloga, pravnu strukturu i sposobnost upravitelja da održava prihode.
Najavljena kontrakcija izdanja u 2026. ne znači nužno pad vrijednosti glazbenih prava. KBRA je izričito povezala očekivano smanjenje s konsolidacijom izdavatelja. Ako veći vlasnici preuzmu manje platforme ili ako se katalog preseli pod investicijski snažniju korporativnu strukturu, potreba za izdavanjem zasebnih ABS instrumenata može se smanjiti. S druge strane, veći portfelji mogu donijeti bolju diverzifikaciju, učinkovitiju naplatu i profesionalnije upravljanje pravima, što može biti pozitivno za kreditni profil takvih transakcija.
Konsolidacija mijenja vlasničku kartu glazbenih prava
Music Business Worldwide, pozivajući se na izvješće KBRA-e i javno dostupne objave, navodi nekoliko transakcija koje ilustriraju širi val konsolidacije. BMG i Concord potvrdili su 28. travnja 2026. spajanje, pri čemu Bertelsmann ostaje većinski vlasnik kombinirane kompanije. Concord je u srpnju 2025. zatvorio ABS transakciju vrijednu 1,765 milijardi dolara, opisanu kao najveću i najduže strukturiranu sekuritizaciju glazbenih prava do tada.
U istom kontekstu spominje se i Primary Wave Music, koji je u ožujku 2026. objavio konačni sporazum o preuzimanju Kobalta od Francisco Partnersa, uz očekivano zatvaranje transakcije u trećem tromjesečju 2026. Kobalt je 2024. proveo svoju prvu ABS transakciju, vrijednu 266,5 milijuna dolara, osiguranu izdavačkim katalogom s više od 5000 djela. Takvi primjeri pokazuju kako se katalogi koji su ranije mogli biti temelj samostalnog zaduživanja sve češće uključuju u veće platforme.
Posebnu pozornost izazvala je i objava da je Sony Music Publishing 11. svibnja 2026. potvrdio dogovor o preuzimanju cjelokupnog kataloga Recognition Music Groupa, ranije povezanog s Hipgnosisom, od Blackstonea. Prema izvještaju Music Business Worldwidea, Bloomberg je vrijednost transakcije procjenjivao između 3,5 i 4 milijarde dolara. Blackstone je prethodno proveo dvije ABS transakcije ukupne vrijednosti 1,842 milijarde dolara vezane uz tu imovinu, a prelazak kataloga pod Sony mogao bi značiti da se takva izdanja više neće pojavljivati na tržištu kao zasebni glazbeni ABS proizvodi.
KBRA navodi da su od početka 2025. četiri transakcije koje je ocjenjivala uključivale akvizicije izdavatelja, promjene upravitelja ili javno objavljene moguće akvizicije. Agencija taj stupanj aktivnosti opisuje kao najviši otkako se ova klasa imovine ponovno snažnije pojavila 2020. godine. To upućuje na tržište u kojem financijski instrumenti i vlasničke transakcije više nisu odvojeni procesi, nego se međusobno izravno oblikuju.
Streaming je ključna podloga za predvidljivost prihoda
Rast interesa za glazbene ABS instrumente ne može se razumjeti bez promjene načina na koji glazbena industrija zarađuje. Prema podacima IFPI-ja iz Global Music Reporta 2026., globalni prihodi od snimljene glazbe porasli su 6,4 posto u 2025. i dosegnuli 31,7 milijardi dolara, što je jedanaesta uzastopna godina rasta. IFPI navodi da je streaming i dalje glavni pokretač tržišta: ukupni prihodi od streaminga premašili su 22 milijarde dolara i činili 69,6 posto globalnih prihoda od snimljene glazbe.
Plaćeni streaming posebno je važan za financijske modele jer donosi redovitije i predvidljivije prihode od nekadašnjih ciklusa prodaje fizičkih nosača zvuka. IFPI je objavio da je u svijetu 2025. bilo 837 milijuna korisnika plaćenih streaming pretplata te da su prihodi od plaćenog pretplatničkog streaminga porasli 8,8 posto. Za ulagače u obveznice osigurane glazbenim tantijemama takvi podaci pomažu u procjeni budućih novčanih tokova, iako ne uklanjaju rizike povezane s promjenama potrošačkih navika, algoritmima platformi, ugovorima o licenciranju i potencijalnim manipulacijama streamingom.
Američko tržište dodatno pokazuje razmjere promjene. Prema RIAA-i, prihodi od snimljene glazbe u SAD-u dosegnuli su rekordnih 11,5 milijardi dolara u 2025., a streaming je činio 82 posto ukupnih prihoda petu godinu zaredom. RIAA navodi da je broj plaćenih streaming računa u SAD-u dosegnuo 106,5 milijuna, s pripadajućim prihodima od 6,4 milijarde dolara. Budući da je SAD najveće pojedinačno glazbeno tržište i važan izvor prihoda za mnoge kataloge, ti su pokazatelji bitni za procjene kreditne kvalitete u ABS transakcijama.
Rizici ostaju skriveni u detaljima kataloga
Iako se glazbena prava često opisuju kao stabilna imovina, prihod pojedinog kataloga može znatno odstupati od prosjeka tržišta. Katalog s velikim udjelom evergreen pjesama, širokom međunarodnom potrošnjom i raznolikim izvorima prihoda drukčije se ponaša od kataloga koji ovisi o malom broju novijih hitova ili o jednom izvođaču. Starost repertoara, žanr, teritorijalna raspodjela, udio prihoda od streaminga, sinkronizacije i izvedbenih prava te ugovorna ograničenja mogu bitno utjecati na iznos i stabilnost tantijema.
KBRA je već u ranijim analizama upozorila da su procjene vrijednosti i pravne provjere u glazbenom sektoru specifične za svaku transakciju. To znači da nije dovoljno promatrati samo ukupnu vrijednost kataloga ili poznatost izvođača. Važno je utvrditi tko stvarno posjeduje koja prava, postoje li zalozi ili ograničenja, kako se prihodi prikupljaju, koje organizacije kolektivno ostvaruju prava te koliko su podaci o povijesnim prihodima pouzdani.
Dodatni izazov proizlazi iz promjena u samoj glazbenoj industriji. IFPI upozorava na rastuću prijetnju streaming prijevara, pri čemu umjetno generirana slušanja mogu preusmjeravati prihode od legitimnih autora i nositelja prava. Ujedno se razvijaju nova pitanja povezana s umjetnom inteligencijom, licenciranjem sadržaja i korištenjem zaštićene glazbe u treniranju ili radu novih alata. Za ABS investitore to nisu samo kulturna ili autorskopravna pitanja, nego i čimbenici koji mogu utjecati na dugoročne prihode od kolaterala.
Što rast glazbenih ABS izdanja znači za autore i industriju
Financijalizacija glazbenih prava može donijeti kapital izdavačima, diskografskim kućama, fondovima i drugim vlasnicima kataloga, ali istodobno mijenja način na koji se vrijednost glazbe procjenjuje i raspodjeljuje. Kada se katalog koristi kao kolateral, njegovo upravljanje postaje usmjereno ne samo prema kulturnoj relevantnosti i dugoročnom razvoju autora, nego i prema stabilnosti prihoda, predvidljivosti naplate i zaštiti kreditnog profila. To može potaknuti profesionalnije upravljanje pravima, ali i pojačati pritisak da se katalogi koriste na komercijalno učinkovitiji način.
Za autore i izvođače učinci ovise o ugovorima i vlasničkoj strukturi. Ako autor zadrži udio u pravima ili sudjeluje u prihodima, bolje upravljanje katalogom može povećati isplate. Ako su prava već prodana ili prenesena, promjene vlasnika i financijske strukture mogu imati ograničen izravan učinak na autora, ali mogu utjecati na način licenciranja, promocije i plasmana glazbe. Zato su transparentnost ugovora, jasna pravila naplate i precizno evidentiranje prava sve važniji dio glazbene ekonomije.
Za šire tržište, podaci KBRA-e pokazuju da glazbeni ABS više nije marginalna pojava. Ukupno 12,9 milijardi dolara ocijenjenih izdanja od 2020. upućuje na to da su investitori prihvatili glazbene tantijeme kao relevantan oblik kolaterala. Ipak, najava pada izdanja u 2026. pokazuje da tržište ulazi u zreliju fazu, u kojoj rast neće ovisiti samo o sve većem broju transakcija, nego o kvaliteti kataloga, vlasničkoj konsolidaciji, stabilnosti streaminga i sposobnosti industrije da zaštiti prihode od pravnih, tehnoloških i tržišnih poremećaja.
Izvori:
- KBRA – izvješće “Playback: Issuance, Industry, and Performance Trends in Music ABS” s podacima o 12,9 milijardi dolara izdanja, 81 rejtingu i prognozi za 2026. (link)
- Music Business Worldwide – analiza konsolidacije i transakcija povezanih s glazbenim ABS tržištem (link)
- IFPI – Global Music Report 2026, podaci o globalnim prihodima od snimljene glazbe i streamingu u 2025. (link)
- RIAA – izvješće o prihodima američke industrije snimljene glazbe u 2025. (link)
- Business Wire / KBRA – ranije izvješće “Music Royalty ABS: The Beat Goes On” o strukturi, rizicima i kreditnim obilježjima glazbenih royalty ABS transakcija (link)