Britanska putopisna novinarka Yvette Cook upoznala Zadarsku županiju kroz kulturu, gastronomiju i zaštićenu prirodu
Turistička zajednica Zadarske županije, u suradnji s lokalnim turističkim zajednicama, organizirala je studijsko putovanje za Yvette Cook, višestruko nagrađivanu putopisnu novinarku i kreatoricu sadržaja iz Londona, koja je u regiji boravila od 5. do 9. svibnja 2026. godine. Prema informacijama organizatora, riječ je o promotivnom posjetu namijenjenom predstavljanju dijela turističke ponude Zadarske županije novinarki kojoj je to bio prvi dolazak u Hrvatsku. Program je obuhvatio Zadar, Pag i Nin, otok Ugljan, Nacionalni park Paklenica, Velebit i kanjon rijeke Zrmanje. Poseban naglasak stavljen je na spoj kulturne baštine, lokalne gastronomije, otočnog života, prirodnih atrakcija i susreta s domaćinima. Takav pristup uklapa se u profil novinarke koja, prema vlastitoj profesionalnoj biografiji i medijima za koje piše, posebnu pozornost posvećuje odgovornom turizmu, kulturnim korijenima hrane, održivim putovanjima i manje poznatim pričama iz destinacija.
Promocija regije kroz autentične priče
Studijska putovanja za novinare i autore putopisnog sadržaja važan su dio međunarodne promocije turističkih destinacija jer omogućuju da se regije predstave kroz reportaže, osobna iskustva i tematski usmjerene priče, a ne samo kroz klasične promotivne poruke. U slučaju Zadarske županije, program za Yvette Cook bio je koncipiran tako da obuhvati različite slojeve destinacije: obalni i otočni prostor, povijesne gradove, ruralne i planinske krajolike, lokalnu hranu, vinarstvo, maslinarstvo i zaštićenu prirodu. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice za britansko tržište, Ujedinjeno Kraljevstvo nalazi se među važnijim inozemnim emitivnim tržištima za Hrvatsku, a promocija u britanskim medijima zato ima širi tržišni značaj. Dodatnu težinu posjetu daje činjenica da Cook surađuje s medijima koji dosežu publiku zainteresiranu za putovanja s kulturnim, gastronomskim i održivim predznakom. Za čitatelje koji nakon ovakvih reportaža planiraju dolazak u regiju, korisne mogu biti i ponude smještaja u Zadarskoj županiji, osobito ako žele povezati obilazak Zadra, otoka i zaleđa u jednom putovanju.
Pag kao uvod u otočnu gastronomiju i baštinu
Program boravka započeo je na otoku Pagu, jednoj od najprepoznatljivijih otočnih destinacija zadarskog područja, gdje se prirodni krajolik, sol, sir, čipka i janjetina često ističu kao simboli lokalnog identiteta. Novinarka je, prema izvornim informacijama organizatora, razgledala grad Pag i posjetila Pašku Siranu, gdje se upoznala s proizvodnjom Paškog sira te ga imala priliku kušati. Paški sir jedan je od najpoznatijih hrvatskih otočnih prehrambenih proizvoda, a njegova prepoznatljivost povezana je s lokalnom ovčarskom tradicijom, paškim kamenjarom, aromatičnim biljem i specifičnim klimatskim uvjetima. Uz sir, u programu je bila i paška janjetina, drugi snažan gastronomski znak otoka koji se često povezuje s paškim pašnjacima i tradicionalnim načinom prehrane ovaca. Time je posjet Pagu bio usmjeren ne samo na kušanje lokalne hrane nego i na razumijevanje prostora iz kojega ona nastaje.
Na Pagu je organiziran i posjet Solani Pag, čime je program povezao suvremenu turističku prezentaciju s dugom tradicijom proizvodnje soli. Sol je kroz povijest bila jedna od ključnih gospodarskih vrijednosti Paga, a današnja interpretacija solanske baštine važna je za razumijevanje razvoja grada i otoka. U programu su bile i benediktinke samostana sv. Margarite te prezentacija izrade paške čipke, čime je naglašen kulturni i sakralni sloj otoka. Prema podacima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te stranice posvećene paškoj čipki, umijeće njezine izrade uvršteno je 2009. godine na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, u okviru hrvatskog čipkarstva. Ta činjenica Pagu daje međunarodno prepoznatljiv kulturni element, a novinarski posjet takvoj baštini može pridonijeti vidljivosti tema koje nadilaze uobičajenu predodžbu o otoku kao ljetnoj destinaciji.
Nin i zadarsko zaleđe kao nastavak povijesne i vinske priče
Nakon Paga, program je uključio Nin, povijesni grad u kojemu je Yvette Cook uz stručno vodstvo obišla staru gradsku jezgru i Muzej ninskih starina. Nin se u turističkoj interpretaciji često predstavlja kao prostor iznimno slojevite prošlosti, od antičkih ostataka do srednjovjekovne hrvatske povijesti, a posjet muzeju omogućuje da se ta baština čitateljima približi kroz arheološke i kulturno-povijesne predmete. U novinarskom smislu, takvi sadržaji važni su jer destinaciju predstavljaju kao prostor kontinuiteta, a ne samo kao mjesto kratkotrajnog odmora. U istom danu program je nastavljen degustacijom vina u Kraljevskim vinogradima na povratku prema Zadru. Vinska priča dodatno širi sliku zadarskog područja jer povezuje obalu, Ravne kotare, otoke i zaleđe kroz proizvodnju koja sve snažnije sudjeluje u turističkoj ponudi regije.
Enogastronomija je jedan od elemenata na kojima Zadarska županija posljednjih godina gradi prepoznatljivost, što potvrđuju i javno dostupni programi Turističke zajednice Zadarske županije u kojima se naglašavaju razvoj posebnih interesa, kvaliteta ponude i vidljivost regionalnog brenda. U tom kontekstu, obilazak sirane, solane, vinograda, maslinika i lokalnih domaćinstava nije bio niz nepovezanih degustacija, nego promišljena ruta koja pokazuje kako se turizam može osloniti na lokalnu proizvodnju i priče ljudi koji u destinaciji žive. Za autore poput Cook, koja se bavi kulturnim korijenima hrane, takav pristup pruža materijal za reportaže u kojima hrana postaje polazište za širu priču o povijesti, krajoliku i zajednici. Upravo takve teme sve su važnije za putnike koji pri odabiru odredišta traže sadržaj, autentičnost i jasniji odnos prema lokalnom prostoru. U tome Zadarska županija ima prednost jer na relativno malom području povezuje otoke, povijesne gradove, plodna polja, planine i rijeke.
Ugljan, Kali i gostoprimstvo u svakodnevnom ambijentu
Sljedećeg dana putovanje je nastavljeno na otoku Ugljanu, gdje je novinarka obišla Tvrđavu sv. Mihovila, lokalni maslinik i kušala maslinovo ulje. Tvrđava sv. Mihovila jedna je od najistaknutijih vidikovaca na zadarskom arhipelagu, a pogled s tog položaja povezuje Zadar, otoke i okolni morski prostor u jedinstvenu vizuru. U programu je maslinarstvo predstavljeno kao dio otočnog identiteta, ali i kao suvremeni turistički sadržaj koji posjetiteljima omogućuje izravan susret s poljoprivrednom tradicijom. Degustacija maslinova ulja pritom nije samo gastronomski dodatak, nego način da se objasni povezanost otočnog krajolika, rada i prehrambene kulture. Takav sadržaj dobro se uklapa u trendove sporijeg i iskustvenog putovanja, u kojemu se destinacija upoznaje kroz ljude, okuse i svakodnevne prostore.
Poseban dojam, prema informacijama iz programa, ostavilo je tradicionalno jelo pripremljeno ispod peke koje su za novinarku u svom domu pripremili mještani Kali. Taj dio posjeta istaknut je kao primjer gostoprimstva stanovnika Zadarske županije, ali i kao važan element autentičnog predstavljanja destinacije. Obrok u privatnom ili lokalnom ambijentu često je za putopisne autore snažniji materijal od formalnih prezentacija jer pokazuje način života, ritam mjesta i osobni odnos domaćina prema posjetiteljima. Kali su poznate kao ribarsko mjesto na Ugljanu, a uključivanje lokalne zajednice u program dodatno naglašava da turistička promocija ne počiva samo na atrakcijama, nego i na ljudima koji destinaciji daju karakter. Za putnike koji žele istražiti zadarske otoke izvan najprometnijih ljetnih termina, korisno je unaprijed provjeriti smještaj blizu trajektnih veza i otočnih mjesta, posebno ako planiraju obilazak Ugljana, Pašmana i Zadra u istom boravku.
Paklenica, Velebit i Zrmanja kao prirodni kontrapunkt obali
Jedan od najvažnijih dijelova studijskog putovanja bio je obilazak Nacionalnog parka Paklenica, vožnja terenskim vozilom obroncima Velebita i fotografiranje kanjona rijeke Zrmanje. Prema službenim informacijama Nacionalnog parka Paklenica, park obuhvaća područje prepoznatljivih kanjona Velike i Male Paklenice, okomito urezanih u južne padine Velebita. Parkovi Hrvatske navode da je Paklenica dio UNESCO-ove mreže rezervata biosfere, a prostor je poznat po dubokim kanjonima, krškim oblicima, visokim liticama i bogatoj bioraznolikosti. Uvrštavanje Paklenice u program bilo je važno jer Zadarsku županiju predstavlja i kao destinaciju aktivnog boravka u prirodi, planinarenja, fotografiranja i istraživanja zaštićenih prostora. Time se slika regije širi izvan obale i gradskih kulturnih znamenitosti prema planinskom zaleđu koje je od Zadra udaljeno relativno kratkom vožnjom.
Velebit i Zrmanja dodatno naglašavaju raznolikost prostora u kojemu se u istom itineraru mogu povezati more, otoci, krš, planina i rijeka. Kanjon Zrmanje jedno je od najprepoznatljivijih prirodnih mjesta u zadarskom zaleđu, često povezano s izletima, fotografijom, aktivnim turizmom i doživljajem netaknute prirode. Iako izvorni tekst ne navodi detalje o konkretnim lokacijama snimanja ili eventualnim dodatnim aktivnostima na rijeci, jasno je da je posjet bio usmjeren na vizualno snažne krajolike koji mogu biti važni za buduće putopisne reportaže. Takva kombinacija sadržaja korisna je za promociju predsezone i posezone, kada planinarske, kulturne i gastronomske aktivnosti mogu imati veću ulogu od klasičnog ljetnog odmora. Prema dostupnim informacijama, upravo su prirodne ljepote, kulturna baština i gostoljubivost domaćina ostavili snažan dojam na britansku novinarku.
Zadar kao završna točka kulturnog itinerara
Prije povratka u London, Yvette Cook sudjelovala je u proširenom razgledu Zadra, koji je uključivao Muzej antičkog stakla, Stalnu izložbu crkvene umjetnosti, crkvu sv. Donata te Kneževu i Providurovu palaču. Zadar je u tom dijelu programa predstavljen kao urbano i kulturno središte županije, s baštinom koja povezuje antičko, ranosrednjovjekovno, sakralno i suvremeno kulturno nasljeđe. Prema podacima Muzeja antičkog stakla u Zadru, riječ je o specijaliziranom arheološkom muzeju osnovanom 2006. godine, a turistička stranica grada Zadra navodi da zbirka obuhvaća više od 5.000 staklenih predmeta iz razdoblja antike, od prvog stoljeća prije Krista do petog stoljeća. Takav muzej osobito je važan za putopisnu interpretaciju jer nudi specifičnu temu po kojoj se Zadar može izdvojiti među mediteranskim gradovima. Posjet crkvi sv. Donata dodatno je naglasio prepoznatljivost zadarske povijesne jezgre i njezina ranosrednjovjekovnog sloja.
Stalna izložba crkvene umjetnosti, poznata i kao Zlato i srebro Zadra, prema podacima Zadarske nadbiskupije i Muzejskog dokumentacijskog centra, predstavlja jednu od najvrjednijih izložbi sakralne umjetnosti u Hrvatskoj. Smještena je u sklopu samostanskog kompleksa benediktinki sv. Marije, a njezin postav čuva važan dio zadarske i hrvatske crkvene baštine. Kneževa i Providurova palača, kao dio suvremenog kulturnog života grada, zaokružile su program koji je spojio muzeje, sakralne prostore i obnovljene palače. Takav završetak putovanja omogućio je da se Zadar predstavi ne samo kao ulazna točka za otoke i zaleđe nego i kao samostalna kulturna destinacija. Za posjetitelje koji žele slijediti sličan itinerar, smještaj u Zadru i okolici može biti praktična baza za obilaske Paga, Nina, Ugljana, Paklenice i Zrmanje.
Zašto je britansko medijsko tržište važno za ovakvu promociju
Yvette Cook surađuje s nizom uglednih medija, među kojima se u izvornim informacijama navode The Independent, Adventure.com, iPaper, New Zealand Herald i BBC Sky at Night Magazine. Njezina autorska stranica i profil na Adventure.com potvrđuju da je riječ o londonskoj putopisnoj novinarki čiji se rad bavi pozitivnim utjecajem putovanja, ženama u turizmu, manje poznatim destinacijama, kulturnim korijenima hrane i održivim putovanjima, osobito vlakom. Takav profil važan je za Zadarsku županiju jer se program koji joj je predstavljen oslanjao upravo na teme koje nadilaze masovni turizam: lokalnu gastronomiju, kulturnu baštinu, zaštićenu prirodu i osobne susrete. Prema informacijama The Independenta, Cook je nagrađivana putopisna novinarka iz Londona, a njezin rad tematski se podudara s oblikom promocije u kojemu se destinacija prikazuje kroz odgovornije i sadržajnije putovanje. To povećava mogućnost da buduće reportaže regiju predstave publici koja ne traži samo prepoznatljive razglednice, nego razloge za dulji i promišljeniji boravak.
Britansko tržište za Hrvatsku je važno i zbog prometne povezanosti, interesa za mediteranske destinacije i rastuće potražnje za iskustvima koja kombiniraju odmor, kulturu i gastronomiju. Prema profilu tržišta Hrvatske turističke zajednice, Hrvatska je dobro pozicionirana među britanskim putnicima, a Ujedinjeno Kraljevstvo ubraja se među značajna inozemna tržišta po noćenjima. U tom kontekstu, posjet putopisne novinarke nije izolirani događaj, nego dio šire strategije vidljivosti destinacije na konkurentnom emitivnom tržištu. Ako buduće objave predstave Zadarsku županiju kroz Pag, Nin, Ugljan, Paklenicu, Velebit, Zrmanju i Zadar, regija bi mogla dodatno učvrstiti imidž destinacije koja u jednom putovanju povezuje obalu, otoke, planinu, rijeku, povijest i lokalnu kuhinju. Prema dostupnim informacijama, Cook je Zadarsku županiju napustila s pozitivnim dojmovima, a očekuje se da će iskustva s putovanja pretočiti u reportaže koje će uslijediti.
Izvori:
- Turistička zajednica Zadarske županije – izvorne informacije o studijskom putovanju Yvette Cook u Zadarskoj županiji od 5. do 9. svibnja 2026. godine (link)
- Yvette Cook / službena autorska stranica – profesionalna biografija i tematski fokus rada putopisne novinarke (link)
- Adventure.com – profil autorice Yvette Cook i popis medija za koje piše (link)
- The Independent – autorski profil Yvette Cook i opis njezina putopisnog rada (link)
- Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske – podaci o hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrima upisanima na UNESCO-ov popis (link)
- Paška čipka – podaci o paškoj čipki i njezinu uvrštenju na UNESCO-ovu listu 2009. godine (link)
- Nacionalni park Paklenica – službeni opis područja kanjona Velike i Male Paklenice (link)
- Parkovi Hrvatske – podaci o prirodnoj baštini Paklenice i UNESCO-ovoj mreži rezervata biosfere (link)
- Muzej antičkog stakla u Zadru – opći podaci o muzeju i godini osnutka (link)
- Turistička zajednica grada Zadra – podaci o zbirci Muzeja antičkog stakla i zadarskim kulturnim atrakcijama (link)
- Zadarska nadbiskupija – informacije o Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru (link)
- Hrvatska turistička zajednica – profil tržišta Ujedinjenog Kraljevstva i kontekst britanskog turističkog tržišta (link)