Michel Platini ponovno tuži FIFA-u i Infantina: francusko pravosuđe treba ispitati tvrdnje o zavjeri iz 2015.
Michel Platini, bivši predsjednik UEFA-e i jedna od najutjecajnijih figura europskog nogometa u posljednja tri desetljeća, pokrenuo je novu pravnu ofenzivu protiv FIFA-e i njezina predsjednika Giannija Infantina. Prema izvješćima Reutersa i Associated Pressa, Platini je u Francuskoj pokrenuo kazneni postupak protiv Infantina te još nekoliko osoba povezanih s FIFA-om i švicarskim pravosuđem, tvrdeći da su događaji iz 2015. bili dio šireg plana kojim ga se željelo ukloniti iz utrke za predsjednika svjetske nogometne organizacije. Istodobno je, prema istim informacijama, podnesena i odvojena građanska tužba protiv FIFA-e, kojom se traži financijska odšteta za štetu koju Platini povezuje s narušenim ugledom, izgubljenom funkcijom i dugotrajnim posljedicama po profesionalnu karijeru. Središte spora ostaje isplata od dva milijuna švicarskih franaka koju je FIFA 2011. isplatila Platiniju, a koju su on i tadašnji predsjednik FIFA-e Sepp Blatter godinama opisivali kao zakašnjelu naknadu za savjetnički rad iz razdoblja od 1998. do 2002. godine.
Novi pravni potez dolazi u izrazito osjetljivom trenutku za FIFA-u. Prema službenom rasporedu svjetske nogometne organizacije, Svjetsko prvenstvo 2026. počinje 11. lipnja u Mexico Cityju, turnir će se igrati u Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Američkim Državama, a riječ je o prvom izdanju s 48 reprezentacija i 104 utakmice. Upravo zato nova prijava ima i širi simbolički odjek: dok se FIFA priprema za najveći turnir u svojoj povijesti, ponovno se otvara pitanje jesu li političke i pravne borbe iz razdoblja nakon velikih korupcijskih istraga 2015. trajno promijenile raspored moći u svjetskom nogometu. Važno je pritom naglasiti da su Platinijeve tvrdnje optužbe koje tek trebaju ispitati nadležna tijela. Infantino, FIFA i druge osobe koje se spominju u postupku uživaju presumpciju nevinosti, a prema Reutersu FIFA nije odmah bila dostupna za komentar na najnovije navode.
Što Platini tvrdi u novoj prijavi
Prema Reutersovu izvješću koje je prenio The Star, kaznena prijava podnesena u Parizu usmjerena je protiv Giannija Infantina, bivšeg pravnog direktora FIFA-e Marca Villigera i bivšeg predsjednika FIFA-ina revizijskog odbora Domenica Scale. U prijavi se, prema tom izvješću, spominju navodi o zlonamjernom kaznenom progonu i trgovini utjecajem, odnosno tvrdnja da su unutarnji potezi u FIFA-i i kontakti s pravosudnim tijelima doveli do toga da Platini bude zaustavljen u trenutku kada je bio jedan od glavnih kandidata za nasljednika Seppa Blattera. Associated Press, čije je izvješće objavio ESPN, navodi da Platini govori o zavjeri lažnog optuživanja i utjecaja kojom mu je, prema njegovu viđenju, onemogućeno preuzimanje dužnosti predsjednika FIFA-e. U tim se navodima spominju i švicarski nogometni te pravosudni dužnosnici, uključujući osobe koje su 2015. imale važne institucionalne uloge.
Prema španjolskom dnevniku AS, predmet je upućen istražnom sucu u Parizu, a paralelno je u Marseilleu pokrenut građanski postupak za naknadu štete. AS navodi da Platini u građanskom postupku traži odštetu od FIFA-e, uključujući i naknade koje bi, prema njegovu argumentu, mogao ostvariti da nije bio uklonjen iz predsjedničke utrke i da je preuzeo čelnu dužnost u organizaciji. Njegov odvjetnički tim tvrdi da je cilj postupaka utvrditi je li bilo manevara kojima se Platinija politički i institucionalno udaljilo iz FIFA-e. Prvo ročište u Marseilleu, prema istom izvoru, trebalo bi se održati 8. prosinca, što upućuje na to da bi građanski dio spora mogao trajati mjesecima, a moguće i godinama. Kazneni dio postupka mogao bi biti još složeniji jer se odnosi na događaje i aktere iz više jurisdikcija.
Isplata od dva milijuna franaka kao početak pada
Sporni slučaj započeo je u jesen 2015., kada su švicarske vlasti istraživale isplatu od dva milijuna švicarskih franaka koju je FIFA četiri godine ranije doznačila Platiniju. Prema Reutersu i AP-u, isplatu je 2011. odobrio Sepp Blatter, a Platini je tvrdio da se radilo o zaostalom plaćanju za savjetničke usluge koje je obavljao za FIFA-u između 1998. i 2002. godine. Taj je iznos postao jedno od središnjih pitanja u tada već ozbiljno narušenoj slici FIFA-e, nakon što su američke i švicarske istrage otvorile niz slučajeva povezanih s korupcijom u međunarodnom nogometu. Iako se Platinijev i Blatterov švicarski kazneni postupak formalno razlikovao od američkih slučajeva, vremenski se poklopio s razdobljem u kojem je FIFA prolazila kroz najdublju institucionalnu krizu u modernoj povijesti.
FIFA-in Etički odbor suspendirao je 2015. Platinija i Blattera, a prvotne zabrane bavljenja nogometnim aktivnostima iznosile su osam godina. Prema službenoj objavi FIFA-e iz veljače 2016., Žalbeni odbor FIFA-e potom je smanjio kazne na šest godina, uz novčane kazne od 80.000 švicarskih franaka za Platinija i 50.000 švicarskih franaka za Blattera. Sportski arbitražni sud u Lausannei kasnije je, prema vlastitom priopćenju iz svibnja 2016., Platinijevu zabranu smanjio sa šest na četiri godine, a kaznu na 60.000 švicarskih franaka. CAS je tada naveo da je sankcija FIFA-e bila prestroga, ali nije prihvatio Platinijev zahtjev da se odluke u cijelosti ponište. Za Platinija je politička posljedica bila presudna: njegova kandidatura za predsjednika FIFA-e praktički je bila onemogućena, a nedugo zatim morao je napustiti i dužnost predsjednika UEFA-e.
Dva oslobađajuća ishoda u Švicarskoj
Nakon godina postupaka, švicarski sudovi nisu potvrdili kaznenu odgovornost Platinija i Blattera u slučaju sporne isplate. Prema izvješću Euronewsa i Associated Pressa, obojica su u ožujku 2025. po drugi put oslobođena optužbi pred švicarskim sudom, nakon što su već 2022. bili oslobođeni u prvostupanjskom postupku. Teretilo ih se za kaznena djela povezana s prijevarom, krivotvorenjem, nesavjesnim upravljanjem i pronevjerom novca FIFA-e, ali sud nije prihvatio argumente tužiteljstva. U izvješćima o presudi navedeno je da su Blatter i Platini ponavljali kako je sporni iznos bio odgođeno plaćanje za ranije ugovoreni rad, premda je upravo pitanje usmenog dogovora godinama bilo predmet spora.
Prema Associated Pressu, švicarsko državno odvjetništvo u kolovozu 2025. odlučilo je ne ulagati novu žalbu protiv oslobađajuće presude, čime je taj kazneni predmet završen. Platinijev odvjetnik Dominic Nellen tada je najavio mogućnost pravnih koraka protiv onih koje obrana smatra odgovornima za pokretanje i vođenje postupka. Prema istom izvješću, Nellen je ustvrdio da je kazneni postupak Platiniju onemogućio izbor za predsjednika FIFA-e 2016. i ostavio velike osobne i profesionalne posljedice, iako, prema njegovoj tvrdnji, nije predstavljen tereteći dokaz koji bi opravdao takav ishod. Upravo ta argumentacija sada se nalazi u središtu novih francuskih postupaka, iako će francusko pravosuđe morati zasebno procijeniti pravnu utemeljenost navoda.
Infantinov uspon i promjena odnosa snaga
Gianni Infantino bio je glavni tajnik UEFA-e u razdoblju kada je Platini vodio europsku nogometnu organizaciju. Nakon što je Platini suspendiran i praktički izbačen iz utrke, Infantino je postao kandidat iz europskog nogometnog kruga za izbor koji je FIFA organizirala u veljači 2016. Prema službenoj objavi FIFA-e, Infantino je 26. veljače 2016. izabran za devetog predsjednika FIFA-e nakon što je u drugom krugu glasanja dobio potrebnu većinu na izvanrednom kongresu u Zürichu. Njegov izbor označio je kraj Blatterove ere i početak razdoblja u kojem je FIFA najavljivala reforme, širenje natjecanja i obnovu povjerenja u instituciju teško pogođenu korupcijskim aferama.
Platinijeva sadašnja pravna strategija počiva na tvrdnji da se taj prijenos moći nije dogodio samo kao posljedica pravosudnih postupaka i sportskih sankcija, nego i kao rezultat ciljanog djelovanja pojedinaca unutar nogometnog sustava. Prema Reutersu, francuski istražitelji trebali bi ispitati je li bilo neprikladne koordinacije između FIFA-inih dužnosnika i švicarskih tužitelja tijekom prvotne istrage. Ta je tvrdnja pravno zahtjevna jer uključuje pitanja nadležnosti, dokazivanja namjere i moguće suradnje između sportskih institucija i državnih tijela. Zasad nema pravomoćne odluke koja bi potvrdila Platinijeve navode o takvoj koordinaciji, a ranije je, prema Reutersu, FIFA negirala nepravilnosti u postupanju oko slučaja iz 2015. godine.
Zašto se slučaj ponovno otvara u Francuskoj
Za Platinija je francusko pravosuđe sada nova arena u dugotrajnom pokušaju da se preispita način na koji je 2015. izgubio pozicije u nogometnoj vlasti. Prema izvješćima AFP-a koja su prenijeli međunarodni mediji, njegov pravni tim želi da francuski istražni sudac, policija i nadležne istražne službe analiziraju dokumente, komunikacije i uloge osoba koje su bile uključene u tadašnje procese. To uključuje i mogućnost međunarodne pravne suradnje, jer se dio ključnih događaja odvijao u Švicarskoj, gdje je sjedište FIFA-e i gdje su vođeni kazneni postupci protiv Platinija i Blattera. U praksi bi takva istraga mogla zahtijevati pribavljanje dokumentacije, saslušanja i procjenu je li dio navodnih radnji uopće kaznenopravno relevantan prema francuskom pravu.
Građanska tužba protiv FIFA-e ima drukčiji fokus. Ondje Platini, prema AS-u i Reutersu, traži financijsku kompenzaciju za štetu koju pripisuje isključenju iz utrke za čelno mjesto FIFA-e. Takav zahtjev ne znači da će sud prihvatiti pretpostavku da bi Platini sigurno pobijedio na izborima 2016., ali otvara pitanje kako se uopće može procjenjivati šteta od izgubljene političko-sportske prilike. Sud bi, ako postupak bude išao u tom smjeru, mogao razmatrati Platinijev tadašnji status, potporu u nogometnim savezima, dotadašnji ugled i financijsku vrijednost funkcije predsjednika FIFA-e. To bi moglo biti jedno od najosjetljivijih pitanja u postupku, jer se kreće između konkretnog gubitka prihoda i šire tvrdnje o uništenoj karijeri.
Oprez oko optužbi i mogući učinci na FIFA-u
Iako je Platini u švicarskom kaznenom postupku oslobođen optužbi, to samo po sebi ne znači da su njegove nove tvrdnje automatski dokazane. Francuski postupci morat će zasebno utvrditi postoje li elementi kaznenih djela ili građanske odgovornosti, a za to će biti potrebni dokazi koji nadilaze političku interpretaciju događaja iz 2015. godine. S druge strane, sama činjenica da se bivši predsjednik UEFA-e i nekadašnji favorit za čelno mjesto FIFA-e ponovno obraća sudovima pokazuje koliko su rane iz tog razdoblja ostale duboke. Slučaj također podsjeća da su sportske sankcije, čak i kada se kasnije odvoje od kaznene odgovornosti, u praksi mogle imati nepopravljive posljedice na karijere dužnosnika i ravnotežu moći u velikim organizacijama.
Za FIFA-u je najnoviji razvoj neugodan i zbog tajminga. Organizacija ulazi u Svjetsko prvenstvo 2026. kao projekt koji bi trebao pokazati globalni rast natjecanja, širenje tržišta i institucionalnu snagu pod Infantinovim vodstvom. Prema službenim podacima FIFA-e, turnir će se igrati od 11. lipnja do 19. srpnja, s proširenim formatom i utakmicama u trima državama domaćinima. No pravni spor koji ponovno povezuje aktualnog predsjednika FIFA-e s događajima iz 2015. mogao bi oživjeti rasprave o transparentnosti, odnosu sportskih tijela i pravosuđa te načinu na koji su reforme provedene nakon Blatterove ere. Hoće li taj spor imati samo reputacijski učinak ili će prerasti u ozbiljan pravosudni problem za FIFA-u i njezine sadašnje i bivše dužnosnike, ovisit će o tome što će francuski sudovi i istražitelji moći potvrditi.
Za samog Platinija novi postupci imaju i osobnu dimenziju. Nakon što je kao igrač bio trostruki osvajač Zlatne lopte, kapetan Francuske i jedna od najprepoznatljivijih figura europskog nogometa, Platini je kao predsjednik UEFA-e bio na putu prema najvišoj funkciji u svjetskom nogometu. Umjesto toga, završio je izvan institucionalnog nogometa, najprije zbog sportskih sankcija, a potom i zbog dugog kaznenog postupka koji je završio oslobađajućim presudama. Njegov novi pravni zahtjev stoga ne cilja samo na novčanu odštetu, nego i na formalno preispitivanje narativa koji je obilježio posljednje desetljeće njegova javnog života. Dok francusko pravosuđe ne odluči o daljnjim koracima, slučaj ostaje otvoren spoj sporta, prava i borbe za reputaciju u samom vrhu svjetskog nogometa.
Izvori:
- The Star / Reuters – izvješće o kaznenoj prijavi u Parizu, građanskoj tužbi protiv FIFA-e i navodima o zlonamjernom progonu i trgovini utjecajem (link)
- ESPN / Associated Press – izvješće o Platinijevoj prijavi protiv Giannija Infantina i širem kontekstu slučaja iz 2015. godine (link)
- AS – informacije o francuskim postupcima, građanskoj tužbi u Marseilleu i najavljenom ročištu (link)
- Courthouse News Service / Associated Press – izvješće o odluci švicarskog tužiteljstva da ne ulaže žalbu nakon oslobađajuće presude Platiniju i Blatteru (link)
- Euronews / Associated Press – izvješće o drugom oslobađanju Seppa Blattera i Michela Platinija pred švicarskim sudom u ožujku 2025. (link)
- FIFA – službena objava o odluci Žalbenog odbora FIFA-e kojom su kazne Platiniju i Blatteru 2016. smanjene s osam na šest godina (link)
- Court of Arbitration for Sport – priopćenje o smanjenju Platinijeve suspenzije na četiri godine i kazne na 60.000 švicarskih franaka (link)
- FIFA – službeni podaci o rasporedu i formatu Svjetskog prvenstva 2026. (link)
- FIFA – službena objava o izboru Giannija Infantina za predsjednika FIFA-e 2016. godine (link)