U Kaunasu otvorena nova rasprava o tome koliko sport vrijedi društvu, zdravlju i gospodarstvu
U Kaunasu je 15. svibnja 2026. održan Olimpijski forum Litavskog nacionalnog olimpijskog odbora, događaj koji je nastavak desetljeće duge tradicije Olimpijskog obrazovnog foruma i koji je ove godine snažnije usmjerio pozornost na pitanje kako sport utječe na gospodarstvo, javno zdravlje, obrazovanje i životne odluke sportaša. Prema objavi Litavskog nacionalnog olimpijskog odbora, forum je održan u atletskom manježu predsjednika Valdasa Adamkusa, a okupio je olimpijce, paraolimpijce, trenere, nastavnike te stručnjake iz područja zdravstva i obrazovanja. Organizatori su naglasili da se sport ne može promatrati isključivo kroz medalje i rezultate, nego i kroz navike koje se stvaraju u obitelji, školi, lokalnoj zajednici i javnim politikama.
Od obrazovnog foruma do šire rasprave o vrijednosti sporta
Litavski nacionalni olimpijski odbor navodi da je Olimpijski obrazovni forum pokrenut 2015. kao jednodnevni događaj za raspravu o novim smjerovima u olimpizmu, obrazovanju i sportu. U novom formatu, predstavljenom u Kaunasu, naglasak je proširen na društvenu i ekonomsku vrijednost sporta, što odgovara sve češćem pristupu europskih institucija prema kojem sport nije zasebna niša, nego dio javnog zdravlja, obrazovanja, tržišta rada i lokalnog razvoja. Prema podacima Eurostata i Europske komisije, sport se u Europskoj uniji sve više promatra kroz satelitske račune i druge statističke modele koji nastoje obuhvatiti njegov izravni i neizravni doprinos bruto domaćem proizvodu, zaposlenosti i stvaranju dodane vrijednosti. Takav okvir bio je važan i u Kaunasu, gdje su sudionici razgovarali o tome tko bi trebao ulagati u sport, kako se mjeri povrat takvih ulaganja i zašto se posljedice neaktivnosti često vide tek kasnije, kroz veće troškove zdravstvenog sustava i slabiju uključenost građana.
Sport kao navika, a ne povremeni projekt
Prva velika rasprava na forumu nosila je poruku da sport treba postati dio svakodnevice. Predsjednica Litavskog nacionalnog olimpijskog odbora i olimpijska pobjednica Daina Gudzinevičiūtė istaknula je, prema LTOK-u, da se sport ne bi smio vrednovati samo kroz medalje i natjecateljske rezultate, nego kroz širi odnos društva prema kretanju. Upozorila je da su se okolnosti promijenile: ranije je, prema njezinim riječima, djecu bilo teško dozvati iz dvorišta, dok je danas mnogu djecu teško motivirati da uopće izađu van. U raspravi je kao primjer spomenut Island, gdje je država, suočena s problemima među mladima, snažnije uključila fizičku aktivnost i sport u preventivne politike. Gudzinevičiūtė je pritom naglasila da Litvi nije dovoljno kopirati tuđi model, nego joj je potreban vlastiti strateški pristup, s jasnim prioritetima i boljim korištenjem sportskih ambasadora koji svojim primjerom mogu utjecati na djecu i mlade.
Savjetnik litavske premijerke Inge Ruginienė, Povilas Saulevičius, rekao je na forumu, prema objavi LTOK-a, da sport i fizička aktivnost moraju biti tema svih političkih aktera jer su povezani s dobrobiti države. Prema njegovim riječima, fizička aktivnost u Litvi je jedna od prioritetnih tema, a ove godine pokreću se projekti za poboljšanje sportske infrastrukture u općinama. Ipak, upozorio je da infrastruktura sama po sebi nije dovoljna ako se ne stvori želja i navika građana da se redovito kreću. Kao smjer u kojem bi Litva mogla razmišljati naveo je švedski model, u kojem je fizička aktivnost snažnije integrirana u školu, odgojni proces, rad lokalnih vlasti i državnu politiku. Saulevičius je pritom najavio promjene zakonskog okvira o sportu i Sportskom vijeću, s ciljem drugačijeg sustava financiranja od iduće godine, te je iznio da je država preuzela obvezu povećanja plaća trenerima za 30 posto.
Javno zdravlje i fizička pismenost u središtu rasprave
Zdravstveni kontekst rasprave u Kaunasu potvrđuju i međunarodni podaci. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da redovita tjelesna aktivnost kod djece i adolescenata podupire kognitivni razvoj, motoričke vještine, samopouzdanje, socijalnu integraciju, zdravlje kostiju i mišića, školski uspjeh i opću dobrobit. Kod odraslih, prema WHO-u, fizička aktivnost pridonosi prevenciji i kontroli nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i pojedine oblike raka. Posebno izvješće Eurobarometra o sportu i fizičkoj aktivnosti pokazalo je da je 45 posto ispitanika u Europskoj uniji 2022. izjavilo kako nikada ne vježba niti se bavi sportom, dok je 38 posto navelo da to čini najmanje jednom tjedno. Ti podaci objašnjavaju zašto se rasprave o sportu sve češće premještaju iz okvira natjecanja u područje javnog zdravlja i prevencije.
Kardiolog Pranas Šerpytis rekao je u Kaunasu, prema izvješću LTOK-a, da sve počinje od male društvene stanice, odnosno od zajednice. Naglasio je da je Valdas Adamkus, po kojem je nazvan atletski manjež u kojem je forum održan, trajno bio povezan sa sportom i fizičkom aktivnošću, pa takav prostor ima i simboličku vrijednost. Šerpytis je upozorio da je potrebno više prostora za aktivnosti i nastavu povezanu s kretanjem, osobito ako se želi oblikovati osobnost bez štetnih navika. Fizičku aktivnost opisao je kao naviku koja bi trebala biti jednako prirodna kao pranje zubi, a dodao je i da aktivnija djeca često postižu bolje rezultate u učenju. Njegova poruka da zdravo društvo stvara bolju državu bila je jedna od poveznica između medicinskog, obrazovnog i sportskog dijela foruma.
Kaunaški okrug predstavljen kao primjer lokalne politike
U raspravi je kao pozitivan primjer istaknut Kaunaški okrug, koji je proglašen najsportskijom općinom. Gradonačelnik Valerijus Makūnas rekao je, prema LTOK-u, da sportske dvorane, stadioni, bazeni i biciklističke staze nisu luksuz, nego nužnost. Naveo je da se u proračunu te lokalne jedinice svake godine za sport izdvaja tri posto, ne računajući dodatne programe i doprinos poslovnog sektora. Makūnas je poručio da se okruženje za kretanje mora graditi što bliže stanovnicima jer se navika bavljenja sportom razvija kada postoji dostupna ponuda. Predstavljena je i nova inicijativa u Kaunaškom okrugu usmjerena na prevenciju štetnih navika kroz sport, u sklopu koje bi se, u suradnji s kinezioterapeutima te sportskim i IT stručnjacima, pratili držanje, prekomjerna tjelesna masa i fizička spremnost 5000 učenika, a roditelji bi dobili preporuke na temelju obrađenih podataka.
Gospodarska vrijednost sporta sve je važnija tema
Rasprave u Kaunasu uklapaju se u širi europski trend mjerenja sporta kao gospodarskog sektora. Eurostat je u rujnu 2024. objavio pregled utjecaja sporta u Europskoj uniji, a Europska komisija i Eurostat u novijim analizama naglašavaju potrebu za usporedivim satelitskim računima sporta koji mogu pokazati izravne i neizravne učinke na BDP, zaposlenost i dodanu vrijednost. U starijoj studiji Europske komisije o gospodarskom učinku sporta kroz satelitske račune navedeno je da je sport u EU 2012. bio povezan s 279,7 milijardi eura BDP-a, odnosno s 2,12 posto ukupnog BDP-a, te s 5,67 milijuna zaposlenih, što je činilo 2,72 posto zaposlenosti. Noviji europski pristupi dodatno naglašavaju da sport stvara vrijednost ne samo u klubovima i natjecanjima, nego i u obrazovanju, trgovini, turizmu, medijima, opremi, zdravstvenim uslugama i javnoj infrastrukturi. Zbog toga se ulaganje u sport sve češće tumači kao dugoročna razvojna politika, a ne samo kao proračunski trošak.
Sportaš kao brend, ali i osoba kojoj treba sustav podrške
Jedna od rasprava na forumu bila je posvećena sportu kao brendu, od menadžmenta do javnog lica sportaša. Litavska atletičarka Diana Zagainova rekla je, prema LTOK-u, da rezultati ostaju temelj vidljivosti, ali da sve važniju ulogu imaju osobnost sportaša, komunikacija, menadžment i sposobnost stvaranja odnosa s navijačima i poslovnim partnerima. Kao sportašica koja surađuje s Pumom, Zagainova je istaknula da se partnerstva ne grade samo na pobjedama, nego i na usklađenosti vrijednosti, dosljednom radu, javnim nastupima, planiranju i razumijevanju komunikacijskih kanala. Predsjednik Litavskog nogometnog saveza Edgaras Stankevičius naglasio je u istoj raspravi da sportskim organizacijama trebaju povjerenje, zajednički rad i sposobnost povezivanja saveza, lokalnih zajednica, države i poslovnog sektora. Rektorica Litavskog sportskog sveučilišta Diana Rėklaitienė upozorila je da Litvi nedostaje sportskih menadžera koji razumiju više područja te da se sport još uvijek ne promatra dovoljno jasno kao investicija države i gospodarstva.
U toj se raspravi dotaknulo i pitanje sponzorstava. Marius Horbačauskas, čelnik tvrtke Volfas Engelman, koja podupire LTOK i druge sportske organizacije, rekao je prema izvješću organizatora da kompanija koja želi dugoročno i uspješno poslovati mora biti aktivan dio društva. Prema njegovim riječima, talent, ambicija, menadžment, infrastruktura i odnos države čine okruženje u kojem se mogu razvijati sportaši i sportski projekti. Takav pogled pokazuje da se od sportaša danas često očekuje mnogo više od nastupa na borilištu: moraju biti komunikatori, uzori, promotori zdravih navika i partneri organizacija koje u njima vide vjerodostojnost. Istodobno, poruke s foruma upućuju na to da sportaši ne mogu sami nositi taj teret bez sustavne potpore obrazovanja, menadžmenta, lokalne zajednice i javnih politika.
Iskustva olimpijaca i paraolimpijaca kao lekcija za mlađe generacije
Važan dio foruma bio je posvećen osobnim pričama sportaša. Klizač Saulius Ambrulevičius, koji je zbog sudjelovanja na forumu doputovao iz Kanade, govorio je o putu prema sportskom uspjehu, o treninzima u Kaunasu, Elektrėnaiju i na ledu trgovačkog centra Akropolis te o tome kako ga je sport oblikovao kao osobu. Prema LTOK-u, Ambrulevičius je naglasio da mu je sport pomogao da se osjeća snažno i zdravo, a znanje stečeno kroz iskustvo i sveučilište danas mu omogućuje da pomaže mlađima. Govorio je i o psihološkom pritisku u umjetničkom klizanju, o važnosti mentalne pripreme i o trenucima kada je razmišljao o prekidu karijere. Nakon zaokreta u karijeri i odlaska u inozemstvo, Ambrulevičius je s Allison Reed osvojio broncu na europskom prvenstvu i ostvario olimpijski nastup, što je na forumu predstavljeno kao primjer ustrajnosti i prilagodbe.
Najveće ovacije, prema LTOK-u, dobila je paraolimpijka i osvajačica medalje na svjetskom prvenstvu Oksana Dobrovolskaja. U nastupu pod porukom "1 posto vida i 100 posto vjere – moj put do pobjeda" govorila je o odrastanju sa slabljenjem vida, osjećaju isključenosti u školi, borbi sa sramom zbog korištenja bijelog štapa i putu koji ju je doveo do bacanja diska. Ispričala je da je nakon Paralimpijskih igara u Tokiju, gdje je ostvarila rezultat od 29,30 metara, bila blizu odustajanja od sporta, ali da se vratila i kasnije osvojila broncu na svjetskom prvenstvu. Njezina poruka da se najveća borba često ne vodi protiv drugih nego protiv sebe snažno se nadovezala na temu foruma: sport nije samo sustav rezultata, nego prostor u kojem se razvijaju samostalnost, otpornost, samopouzdanje i uključivanje osoba s invaliditetom.
Prva "Čempionė" i pitanje jednakosti u sportu
Na forumu je predstavljena i prva laureatkinja projekta "Čempionė", koji provodi Komisija za ravnopravnost spolova pri LTOK-u. Prema organizatorima, priznanje je namijenjeno ženi koja osobnim primjerom, profesionalnim radom i inicijativama pridonosi ravnopravnosti spolova, raznolikosti i uključivosti u sportu. Prva dobitnica postala je Vita Vitkutė-Degutienė, čija je nacionalna inicijativa "Minam100" uključila velik broj djece i obitelji u biciklizam. Među finalisticama su bile i stručnjakinja za hokej na travi Joana Gaidamavičienė, predstavnica hrvanja Indrė Bubelytė, zaljubljenica u orijentacijsko trčanje Gabija Ražaitytė i članica jedriličarske zajednice Indrė Žičkuvienė. Ovaj dio programa pokazao je da se rasprava o sportu u Litvi sve više povezuje s pitanjima vidljivosti, jednakih mogućnosti i uklanjanja prepreka koje otežavaju sudjelovanje žena i djevojčica u sportskim zajednicama.
Druga karijera mora se planirati dok sportska karijera još traje
Završna rasprava foruma bavila se pitanjem što slijedi nakon završetka profesionalne karijere. Olimpijska osvajačica medalje u atletici Austra Skujytė rekla je, prema LTOK-u, da je karijeru završila 2017. nakon problema s Ahilovom tetivom te da joj prijelaz u trenerski rad nije bio težak jer su je ljudi iz okruženja brzo potaknuli na taj smjer. Veslač Mindaugas Griškonis, olimpijski doprvak iz Rio de Janeira, sadašnji glavni tajnik LTOK-a i predsjednik Litavskog veslačkog saveza, kazao je da je o drugoj karijeri razmišljao već 15 godina prije završetka sportskog puta te je još tijekom karijere osnovao transportnu tvrtku. Bivši košarkaški reprezentativac Mantas Kalnietis prisjetio se posljednje sezone u Kaunasu Žalgirisu i objasnio da su ga ozljede dovele do odluke da prestane igrati, nakon čega se okrenuo radu u nogometnom klubu Kauno Žalgiris.
Sudionici su se, prema LTOK-u, složili da sportaši o životu nakon karijere trebaju razmišljati već dok se aktivno natječu. Posebno su istaknuli važnost obrazovanja, jer sportska karijera često završava ranije nego što sportaš očekuje, bilo zbog ozljede, promjene motivacije, financijskih okolnosti ili natjecateljskog pritiska. Poruka iz Kaunasa stoga nije bila upućena samo institucijama, nego i mladim sportašima, roditeljima i trenerima: vrhunski rezultat može otvoriti vrata, ali dugoročna sigurnost traži znanja, vještine i kontakte koji nadilaze teren, stazu, led ili dvoranu. U tom smislu Olimpijski forum pokazao je da se budućnost sporta ne može planirati odvojeno od obrazovanja, zdravstva, gospodarstva i lokalne politike, jer upravo na tim sjecištima nastaje društvena vrijednost sporta.
Izvori:
- Litavski nacionalni olimpijski odbor – izvješće o Olimpijskom forumu u Kaunasu, raspravama, sudionicima i izjavama sportaša i dužnosnika (link)
- Litavski nacionalni olimpijski odbor – opis Olimpijskog obrazovnog foruma, njegova trajanja, ciljeva i uloge u olimpijskom obrazovanju (link)
- Litavski nacionalni olimpijski odbor – pregled olimpijskog obrazovanja, programa i ciljeva povezanih s djecom, mladima, školama i fizičkom pismenošću (link)
- Svjetska zdravstvena organizacija – informacije o zdravstvenim koristima redovite fizičke aktivnosti za djecu, adolescente i odrasle (link)
- Eurobarometer Europske komisije – rezultati istraživanja o sportu i fizičkoj aktivnosti u Europskoj uniji iz 2022. godine (link)
- Europska komisija i Eurostat – podaci i metodološki okvir za procjenu gospodarske vrijednosti sporta u Europskoj uniji kroz satelitske račune sporta (link)
- Ured za publikacije Europske unije – studija o gospodarskom učinku sporta kroz satelitske račune, uključujući podatke o BDP-u i zaposlenosti u EU (link)