Rovinj Art & more donosi „Zakopana čuda“: Leon Lučev i Jelena Graovac Lučev 20. kolovoza u Gandusiju
Rovinj-Rovigno će u četvrtak, 20. kolovoza 2026., ugostiti multimedijalnu kazališnu predstavu „Zakopana čuda“, jedan od zapaženih dramskih programa ovogodišnjeg festivala Rovinj Art & more. Izvedba počinje u 21 sat u Kazalištu Antonio Gandusio, povijesnoj gradskoj dvorani u središtu Rovinja na zapadnoj obali Istre. Prema službenom kalendaru Turističke zajednice Istre, u predstavi igraju Leon Lučev i Jelena Graovac Lučev, režiju potpisuje Nina Violić, a glazbu Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević. Ulaz je slobodan, ali isti izvor navodi da je potrebna prethodna rezervacija putem adrese e-pošte organizatora, ronald.braus@gmail.com. Time festival publici donosi kazališnu večer koja se ne oslanja samo na glumački susret dvoje izvođača, nego na spoj dramskog teksta, videa, scenografije i glazbe.
Predstava je nastala prema djelu Monike Herceg, a službena stranica Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci opisuje je kao multimedijalno istraživanje ljubavi, sjećanja i iluzije. U središtu nije klasično linearno pripovijedanje, nego prostor uspomena u kojem se činjenice, želje, strahovi i zamišljene mogućnosti zajedničkog života međusobno preklapaju. Upravo takva struktura omogućuje da se intimna priča dvoje ljudi širi prema univerzalnijim pitanjima o prolaznosti, odnosima i načinu na koji vlastitu prošlost oblikujemo kada joj se ponovno vraćamo. Za publiku u Gandusiju to znači izvedbu koja traži pozornost prema glumačkoj igri, ali i prema slici, zvuku i promjenama scenskog prostora. „Zakopana čuda“ tako pripadaju suvremenom kazalištu koje granice između pozornice i filmskog jezika namjerno čini propusnima.
Tri simbolična prostora: Rajski vrt, Most i Stan
Prema opisu produkcije HNK-a Ivana pl. Zajca, dramaturška konstrukcija predstave razvija se kroz tri simbolična prostora: Rajski vrt, Most i Stan. Rajski vrt povezan je sa zrelošću, prolaznošću i svojevrsnim suočavanjem sa završetkom, dok Most postaje prostor susreta i početka ljubavi. Stan dvoje ljubavnika zatim preuzima središnju ulogu, jer se u njemu otvaraju različite mogućnosti zajedničkog života, od nježnosti i strasti do straha, udaljavanja i kraja. Ta podjela ne funkcionira samo kao promjena mjesta radnje, nego kao način organiziranja sjećanja i emocionalnih stanja. Gledatelj se tako kreće kroz prizore koji mogu djelovati istodobno stvarno, zamišljeno i naknadno rekonstruirano.
Službeni opis predstave posebno naglašava ulogu video-projekcija, koje ne služe tek kao pozadinska dekoracija. Scenografiju i video potpisuje Toni Soprano Meneglejte, a projekcije oblikuju trodimenzionalne prostore u koje se glumci vizualno uključuju, stvarajući dojam „žive slike“. U takvoj postavi fizička pozornica i projicirani prostor postaju dijelovi iste cjeline, pa se granica između kazališta i filma neprestano mijenja. Kostimografiju, prema produkcijskim podacima riječkog HNK-a, potpisuje Andrea Bistričić. Rezultat je predstava u kojoj se značenje ne gradi samo iz izgovorenog teksta, nego i iz odnosa tijela, slike, glazbe, svjetla i prostora.
Takav pristup posebno odgovara temama sjećanja i iluzije jer vizualni sloj može istodobno pokazati ono što likovi žive i ono što zamišljaju. Umjesto čvrstog razdvajanja prošlosti i sadašnjosti, scenski jezik dopušta njihovo preklapanje. Gledatelju nije ponuđena samo rekonstrukcija jedne ljubavne priče, nego niz mogućih verzija života i odnosa. U tome je i jedna od ključnih ideja predstave: pitanje nije isključivo što se doista dogodilo, nego kako se život pamti, preoblikuje i zamišlja kada mu se pristupa iz završne ili prijelomne točke. Zbog toga „Zakopana čuda“ mogu funkcionirati i kao intimna drama i kao šire razmišljanje o ljudskoj potrebi da vlastito iskustvo pretvori u priču.
Leon Lučev i Jelena Graovac Lučev nose intimnu priču dvoje ljudi
Glumački fokus predstave koncentriran je na Leona Lučeva i Jelenu Graovac Lučev. Njihov scenski odnos nosi najveći dio emocionalne dinamike, dok multimedijalni elementi šire prostor u kojem se ta dinamika razvija. S obzirom na to da predstava prati različite faze i moguće varijante odnosa, izvođači prelaze između bliskosti, distance, sjećanja i zamišljenih situacija. Takva struktura od glume traži stalno mijenjanje intenziteta, ali i preciznu usklađenost s videom i glazbenim slojem. Publika pritom ne prati samo dijalog dvoje likova, nego proces u kojem se njihov odnos iznova sastavlja pred gledateljima.
Nina Violić u ovoj produkciji režijski povezuje tekst Monike Herceg s vizualnim i glazbenim elementima, a riječki HNK predstavu određuje kao svojevrsni „kazališni film uživo“. Ta formulacija dobro opisuje način na koji produkcija koristi filmske postupke bez odustajanja od neposrednosti žive izvedbe. U filmu kadar i montaža unaprijed određuju pogled publike, dok kazalište gledatelju ostavlja mogućnost da sam bira gdje će usmjeriti pozornost. „Zakopana čuda“ rade upravo na napetosti između ta dva iskustva: projekcija oblikuje sliku, ali se pred njom i unutar nje nalaze živi izvođači. Svaka izvedba zato zadržava neponovljivost kazališnog događaja, čak i kada se dio njezina vizualnog svijeta oslanja na prethodno oblikovani video.
Glazba Damira Martinovića Mrleta i Ivanke Mazurkijević dodatni je nosivi sloj predstave. U službenim najavama produkcije glazbeni element ne pojavljuje se kao usputna pratnja, nego kao dio ukupnog emocionalnog i izvedbenog jezika. To je posebno važno u djelu koje se bavi sjećanjem, jer zvuk može povezati prizore i stanja bez potrebe za doslovnim objašnjenjem. Glazba tako sudjeluje u stvaranju ritma između intimnih trenutaka, napetosti i promjena perspektive. U kombinaciji s videom i glumom nastaje scenski sustav u kojem svaki medij preuzima dio pripovijedanja.
Predstava u Rovinj stiže nakon izvedbe na Velom Brijunu
Rovinjska izvedba dolazi samo nekoliko dana nakon gostovanja „Zakopanih čuda“ u ljetnom kinu na Velom Brijunu, gdje je predstava izvedena u sklopu ljetne sezone Kazališta Ulysses. Glas Istre u osvrtu objavljenom 17. kolovoza navodi da su Lučev i Graovac Lučev kroz dijalog, monolog, introspekciju i izmjenu različitih scenskih svjetova gradili predstavu čiji je trajni motiv ljubav. U istom osvrtu naglašena je važnost simbolike triju prostora te odnos video-projekcije i događanja na pozornici. Ta nedavna izvedba daje dodatni aktualni kontekst gostovanju u Rovinju: riječ je o produkciji koja je tijekom ljeta 2026. prisutna na više jadranskih kazališnih pozornica i otvorenih kulturnih prostora. Gandusio će, za razliku od ljetnog kina na Velom Brijunu, ponuditi zatvoren i povijesno oblikovan kazališni ambijent.
Promjena prostora može biti posebno zanimljiva upravo kod predstave koja snažno računa na projekcije i precizno komponiranu sliku. U klasičnoj dvorani odnos između publike, pozornice i projiciranih elemenata postaje koncentriraniji, a pozornost je usmjerena na detalje izvedbe. Gandusio pritom nije neutralna dvorana bez vlastite povijesti. Prema podacima Pučkog otvorenog učilišta Grada Rovinja-Rovigno, zgrada je dovršena 1854. godine prema zamisli i nacrtu tadašnjeg gradonačelnika Nicoloa de Callifija. Tijekom povijesti nosila je više naziva, a od prve polovice 20. stoljeća povezana je s imenom Antonija Gandusija, kazališnog i filmskog komičara rođenog u Rovinju 1873. godine.
U toj su se dvorani tijekom desetljeća održavale drame, komedije, opere, operete, predavanja, skupovi i filmske projekcije, pa je riječ o prostoru čija je funkcija odavno šira od samo jedne umjetničke forme. Upravo je zato suvremena multimedijalna predstava poput „Zakopanih čuda“ zanimljiv nastavak takve tradicije. Produkcija koja spaja kazališnu glumu i filmski jezik ulazi u zgradu koja je i sama kroz povijest služila i kazalištu i kinu. Taj susret starog izvedbenog prostora i suvremenog scenskog postupka daje rovinjskom gostovanju dodatnu dimenziju, bez potrebe da se povijesni ambijent pretvara u puku kulisu.
Osmo izdanje festivala Rovinj Art & more spaja različite umjetničke forme
„Zakopana čuda“ dio su osmog izdanja festivala Rovinj Art & more. U razgovoru za Glas Istre objavljenom u srpnju 2026., osnivač i umjetnički direktor festivala Ronald Braus objasnio je da je početna ideja bila povezati kvalitetne umjetničke programe s različitim ambijentima Rovinja te tijekom ljeta okupiti afirmirane izvođače, ali i otvoriti prostor novim projektima i suradnjama. Prema njegovim riječima, festival se tijekom godina programski proširio i danas obuhvaća koncerte, kazališne predstave, izložbe, filmske projekcije i druge sadržaje. Ovogodišnje izdanje otvoreno je opernim gala programom u crkvi sv. Franje, a kazalište ostaje jedan od važnih stupova ljetnog rasporeda.
Braus je festival opisao kao „butik festival“, pri čemu je kao ključnu vrijednost istaknuo bliskost publike i izvođača. Takav koncept vidljiv je i u izboru prostora: programi se ne koncentriraju na jednu veliku festivalsku lokaciju, nego se raspoređuju po kazalištu, crkvama, dvoranama i drugim gradskim ambijentima. Time se umjetnički sadržaj povezuje s arhitekturom i karakterom grada, a publika različite programe doživljava u različitim prostornim uvjetima. U slučaju „Zakopanih čuda“ izbor Gandusija djeluje logično jer predstava zahtijeva kontrolirani scenski prostor, ali istodobno dobiva povijesni okvir jedne od prepoznatljivih rovinjskih kulturnih institucija. Festival tako ne tretira grad samo kao mjesto održavanja, nego kao aktivan dio identiteta programa.
Programska širina Rovinj Art & morea važna je i zato što ljetnu kulturnu ponudu ne svodi na jedan žanr. Kazalište, klasična i komorna glazba, filmske projekcije i izložbe privlače publiku s različitim interesima, a pojedini događaji mogu se međusobno nadopunjavati. Službeni kalendari za 2026. pokazuju da se festivalski program nastavlja i nakon 20. kolovoza: već 26. kolovoza u Gandusiju je najavljena predstava „Prima facie“ u izvedbi Nataše Janjić Medančić, u produkciji Petit teatra i Teatra EXIT. „Zakopana čuda“ zato nisu izolirano gostovanje, nego dio šireg niza scenskih i umjetničkih događaja tijekom rovinjskog ljeta.
Praktične informacije za publiku
Izvedba „Zakopanih čuda“ održat će se u četvrtak, 20. kolovoza 2026., s početkom u 21 sat u Kazalištu Antonio Gandusio u Rovinju-Rovigno. Turistička zajednica Istre navodi da je ulaz slobodan uz prethodnu rezervaciju na adresu ronald.braus@gmail.com, koja je u službenom kalendaru navedena i kao kontakt festivala Rovinj Art & more. Budući da je riječ o besplatnom programu s obvezom prethodne rezervacije, zainteresirani posjetitelji trebaju rezervaciju riješiti prije dolaska u kazalište, umjesto da se oslanjaju isključivo na dostupnost mjesta neposredno prije početka. Za samu izvedbu nije navedena komercijalna prodaja ulaznica u službenoj najavi Turističke zajednice Istre. Sve eventualne promjene termina ili režima ulaska preporučljivo je provjeriti u aktualnom službenom kalendaru organizatora i turističkih zajednica.
Za posjetitelje koji u Rovinj-Rovigno dolaze upravo zbog festivalskog programa korisne mogu biti i ponude smještaja u Rovinju-Rovigno, osobito tijekom kolovoza kada grad ima intenzivan ljetni ritam događanja. Smještaj, međutim, nije povezan s rezervacijom mjesta za predstavu, pa se ulazak na „Zakopana čuda“ treba dogovoriti odvojeno putem kontakta koji navodi organizator. Kazalište se nalazi u središnjem gradskom području, što omogućuje povezivanje večernje izvedbe s drugim kulturnim sadržajima u povijesnoj jezgri. Za međunarodne posjetitelje korisno je imati na umu i dvojezični naziv grada, Rovinj-Rovigno, koji se redovito koristi u službenim lokalnim institucijama i kalendarima događanja.
„Zakopana čuda“ u Rovinj donose suvremeni kazališni izraz koji se oslanja na snažan tekstualni predložak, dvoje glumaca i pažljivo povezivanje slike, glazbe i izvedbe. U programu festivala koji njeguje različite umjetničke discipline, ova predstava zauzima mjesto između intimne drame i multimedijalnog eksperimenta. Njezina struktura kroz Rajski vrt, Most i Stan pretvara ljubavnu priču u prostor razmišljanja o pamćenju, mogućnostima i prolaznosti, dok video i glazba proširuju ono što se događa između dvoje izvođača. Nakon nedavne izvedbe na Velom Brijunu, gostovanje u Gandusiju nudi novu prostornu interpretaciju istog materijala. Za publiku koja 20. kolovoza bude u dvorani, središnje pitanje neće nužno biti što je u priči stvarno, a što zamišljeno, nego kako se ta dva svijeta na pozornici pretvaraju u zajedničko iskustvo.
Izvori:
- Turistička zajednica Istarske županije – službeni kalendar događanja s datumom, vremenom, lokacijom, izvođačima i informacijom o besplatnom ulazu uz prethodnu rezervaciju (link)
- Turistička zajednica Grada Rovinja-Rovigno – službena najava događaja Rovinj Art & more i osnovni podaci o izvedbi „Zakopana čuda“ (link)
- Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca – opis predstave, autorski tim, dramaturška struktura i multimedijalni koncept produkcije (link)
- Pučko otvoreno učilište Grada Rovinja-Rovigno – povijest i uloga Kazališta Antonio Gandusio (link)
- Glas Istre – razgovor s Ronaldom Brausom o osmom izdanju, razvoju i programskom identitetu festivala Rovinj Art & more (link)
- Glas Istre – osvrt na izvedbu „Zakopanih čuda“ na Velom Brijunu 16. kolovoza 2026. i opis scenskog pristupa predstave (link)