Zagreb, 21. siječnja 2025. – Znanstvena zajednica u Hrvatskoj ostvarila je još jedan značajan iskorak. Dvoje znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković (IRB), dr. sc. Damir Baranašić i dr. sc. Jelena Bujan, postali su dobitnici prestižnih potpora Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO). Ovo priznanje naglašava važnost njihovog rada na globalnoj razini te otvara nove mogućnosti za istraživanja u područjima evolucijske biologije, ekologije i klimatskih promjena.

Što je EMBO i zašto je važno?

Europska organizacija za molekularnu biologiju (EMBO) okuplja više od 2.100 vodećih znanstvenika iz cijelog svijeta. Njezin glavni cilj je podržati mlade, perspektivne istraživače pružajući im financijsku i logističku podršku za osnivanje vlastitih istraživačkih timova. Svake godine EMBO prepoznaje inovativne projekte i dodjeljuje potpore koje uključuju značajna sredstva, mentorstvo i pristup vrhunskim laboratorijima. Ove potpore nisu samo financijska injekcija već i prilika za istraživače da se povežu s europskim znanstvenim elitama.

Razumijevanje evolucije višestaničnih organizama

Dr. sc. Damir Baranašić, jedan od ovogodišnjih dobitnika, usredotočuje se na jedno od najvažnijih pitanja u biologiji – kako su jednostanični organizmi tijekom evolucije postali kompleksni, višestanični oblici života. Dok su prijašnja istraživanja isticala stvaranje novih gena kao ključni faktor, suvremeni znanstveni pristupi sugeriraju da je ključ u regulaciji postojećih gena.

“Naš cilj je identificirati genetske prekidače koji su omogućili ovu transformaciju. Kombiniramo laboratorijske eksperimente s umjetnom inteligencijom kako bismo dobili jasniju sliku evolucijskog procesa,” objašnjava dr. Baranašić. Osim što će ovo istraživanje doprinijeti razumijevanju nastanka višestaničnih organizama, rezultati bi mogli imati primjenu u regenerativnoj medicini, gdje precizna regulacija gena igra ključnu ulogu.

Klimatske promjene i budućnost bioraznolikosti

S druge strane, dr. sc. Jelena Bujan fokusira se na klimatske promjene i njihov utjecaj na bioraznolikost, posebice na otpornost kukaca. Kukci su ključni za oprašivanje, reciklažu hranjivih tvari i stabilnost ekosustava, no sve intenzivniji toplinski valovi i degradacija staništa predstavljaju ozbiljnu prijetnju njihovom opstanku.

“Koristit ćemo napredne tehnologije poput 3D termalnog mapiranja i simulacija kako bismo razumjeli kako mikrostaništa utječu na preživljavanje kukaca. Ovi podaci pomoći će nam u razvoju strategija za očuvanje ključnih vrsta,” kaže dr. Bujan. Poseban naglasak bit će stavljen na mediteranska područja, koja su izrazito osjetljiva na klimatske promjene.

Šira perspektiva: Kako znanost mijenja društvo

Dobivanje EMBO potpore nije samo individualni uspjeh za znanstvenike poput dr. Baranašića i dr. Bujan, već i značajan korak za Hrvatsku znanost u cjelini. Ove potpore omogućuju osnivanje istraživačkih timova, nabavu sofisticirane opreme i jačanje međunarodne suradnje. Pored toga, znanstveni rezultati ovih projekata mogli bi pridonijeti globalnim naporima za očuvanje okoliša i unapređenje medicinskih tehnologija.

Ovaj uspjeh dolazi u trenutku kada je znanost ključna za rješavanje najvećih izazova modernog doba – od klimatskih promjena do zdravstvenih kriza. U tom kontekstu, rad znanstvenika poput dr. Baranašića i dr. Bujan pokazuje kako inovativna istraživanja mogu donijeti konkretne promjene, ne samo na lokalnoj nego i na globalnoj razini.