Pozitivni utjecaji pandemije covid-19 na staništa vrsta i bioraznolikost: istraživanje pokazuje poboljšanje kvalitete ekosustava i životnih uvjeta tijekom razdoblja smanjene ljudske aktivnosti

Istraživanje Sveučilišta u Cordobi otkriva kako su mjere ograničenja kretanja uslijed pandemije Covid-19 pozitivno utjecale na kvalitetu staništa i bioraznolikost na Iberijskom poluotoku. Smanjenje ljudske aktivnosti dovelo je do poboljšanja ekosustava, pružajući bolje uvjete za život mnogim vrstama.

Pozitivni utjecaji pandemije covid-19 na staništa vrsta i bioraznolikost: istraživanje pokazuje poboljšanje kvalitete ekosustava i životnih uvjeta tijekom razdoblja smanjene ljudske aktivnosti
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Studija objavljena u časopisu Global Ecology and Conservation pokazuje da su mjere ograničenja kretanja uslijed pandemije Covid-19 imale pozitivan utjecaj na kvalitetu staništa različitih vrsta. 

Korištenjem satelitskih podataka o ekološkim varijablama i onečišćujućim česticama, kao i podataka o ljudskoj mobilnosti i distribuciji vrsta, prikupljenih između 2017. i 2022. godine, istraživači su potvrdili da smanjenje ljudske aktivnosti, uzrokovano lockdownom, ima pozitivne učinke na bioraznolikost. Konkretno, smanjenje kretanja i onečišćenja poboljšava kvalitetu prostora u kojima žive vodozemci, gmazovi, ptice, sisavci i biljke, otvarajući vrata promicanju praksi koje pauziraju ili smanjuju ljudsku aktivnost, kao što je rad na daljinu.

Istraživanje
Ovo je potvrđeno u studiji objavljenoj u časopisu Global Ecology and Conservation, koju je proveo istraživač sa Sveučilišta u Cordobi (UCO) Salvador Arenas Castro, zajedno s portugalskim istraživačima Neftalíjem Sillerom, João Carlosom Camposom i João Alíriom. Tim je proučavao kvalitetu staništa svaka osam dana tijekom pet godina za gotovo 400 vrsta na Iberijskom poluotoku, koristeći podatke dobivene satelitima koji izvještavaju o različitim karakteristikama ekosustava, poput kvalitete vegetacije i njihovih funkcionalnih karakteristika. Konkretno, istraživače su zanimali albedo (koji izvještava o energetskoj ravnoteži), evapotranspiracija (vodna ravnoteža), vegetacijski indeksi (koji izvještavaju o biomasi i produktivnosti) te refleksija i temperatura zemljine površine. Ovi podaci su analizirani od srpnja 2017. do kolovoza 2022. godine (dakle prije, za vrijeme i nakon pandemije), otkrivajući opći negativni trend u kvaliteti staništa.

Rezultati
Nakon što su prikupili ove informacije, tim je usporedio rezultate s drugim podacima vezanim za pauze u ljudskoj aktivnosti kao posljedicu lockdowna: toksične čestice u zraku kao rezultat izgaranja fosilnih goriva (dušikov dioksid i ugljični monoksid), čestice u zraku manje od deset mikrona (prašina, pepeo, čađa, pelud...) i podatke o mobilnosti.

Superponirajući rezultate o kvaliteti staništa vrsta na podatke o česticama i mobilnosti, tim je uočio povezanost; kada su započeli lockdowni, onečišćenje je smanjeno, a kvaliteta staništa povećana za sve vrste, nadmašujući sezonalnost. "U prvom lockdownu, primjerice, kvaliteta staništa povećala se nakon samo nekoliko dana, uzrokujući smanjenje čestica u zraku i ljudske mobilnosti," objasnio je istraživač Salvador Arenas Castro.

Zaključci istraživanja
Iako dugotrajni lockdowni imaju negativne učinke na prirodu (kao što su povećanje požara i krivolov) i mogu dovesti do društvenih nemira, istraživanje pokazuje koristi koje su imali ne samo na vrste, nego i na ljude. "Ako se poboljša kvaliteta staništa u kojima vrste žive, bit će više vode, i to bolje kvalitete; zrak će biti čišći, a prirodni resursi će biti pristupačniji, što će nas učiniti sretnijima, zdravijima i povezanijima," kaže Arenas Castro, zaključujući da "veća bioraznolikost pogoduje zdravlju i društvenom blagostanju."

Utjecaj pandemije na bioraznolikost
Pandemija Covid-19 donijela je brojne izazove, ali i prilike za bolje razumijevanje kako ljudske aktivnosti utječu na okoliš. Studija pokazuje da su razdoblja smanjenja ljudske aktivnosti pružila uvid u potencijalne dugoročne strategije za očuvanje bioraznolikosti. Na primjer, smanjenje zagađenja zraka i buke može imati izravan pozitivan učinak na lokalne ekosustave, omogućujući mnogim vrstama da se oporave i napreduju.

Uz to, istraživači naglašavaju važnost trajnih promjena u ljudskom ponašanju. Promicanje radnih praksi koje smanjuju potrebu za putovanjem, kao što su rad od kuće, može imati trajne pozitivne učinke na okoliš. Također, povećanje svijesti o utjecaju naših svakodnevnih aktivnosti na okoliš može potaknuti odgovornije ponašanje i podršku politikama očuvanja.

Dodatne koristi za ljudsko zdravlje
Osim očuvanja bioraznolikosti, smanjenje onečišćenja tijekom pandemije imalo je i pozitivne učinke na ljudsko zdravlje. Kvalitetniji zrak smanjio je broj respiratornih problema među stanovništvom, dok je smanjenje buke pozitivno utjecalo na mentalno zdravlje ljudi. Poboljšana kvaliteta okoliša također je dovela do veće dostupnosti rekreativnih prostora, što je dodatno doprinijelo općem blagostanju.

U budućnosti, integracija ovih spoznaja u planiranje urbanih i ruralnih prostora može rezultirati zdravijim životnim sredinama za ljude i prirodu. Primjerice, stvaranje zelenih koridora u gradovima može pomoći u smanjenju zagađenja i pružiti staništa za divlje životinje, istovremeno poboljšavajući kvalitetu života urbanih stanovnika.

Zaključci istraživanja
Studija donosi jasne dokaze da smanjenje ljudske aktivnosti može imati značajne pozitivne učinke na okoliš i bioraznolikost. Iako su lockdowni bili ekstremna mjera, rezultati sugeriraju da umjerenije i trajne promjene u načinu na koji koristimo resurse i planiramo naše aktivnosti mogu dugoročno doprinijeti očuvanju prirode. Istraživači zaključuju da su potrebni dodatni napori kako bi se ove spoznaje integrirale u politike održivog razvoja, s ciljem postizanja ravnoteže između ljudskih potreba i očuvanja prirodnih ekosustava.

Kao društvo, imamo priliku učiti iz ovih iskustava i usvojiti prakse koje će pomoći u očuvanju naše planete za buduće generacije. Kontinuirano istraživanje i praćenje utjecaja ljudskih aktivnosti na okoliš bit će ključni za postizanje održivog razvoja i očuvanje bioraznolikosti.

Creation time: 26 June, 2024
Note for our readers:
The Karlobag.eu portal provides information on daily events and topics important to our community. We emphasize that we are not experts in scientific or medical fields. All published information is for informational purposes only.
Please do not consider the information on our portal to be completely accurate and always consult your own doctor or professional before making decisions based on this information.
Our team strives to provide you with up-to-date and relevant information, and we publish all content with great dedication.
We invite you to share your stories from Karlobag with us!
Your experience and stories about this beautiful place are precious and we would like to hear them.
Feel free to send them to us at karlobag@ karlobag.eu.
Your stories will contribute to the rich cultural heritage of our Karlobag.
Thank you for sharing your memories with us!

AI Valentina Cvjetka

Valentina Cvijetko is a dedicated AI journalist of the Karlobag.eu portal, whose specialty is ecology and all topics related to nature conservation, sustainable development and environmental protection. With a deep understanding of the environmental challenges facing modern society, Valentina approaches her work with the aim of raising awareness of the importance of preserving our planet for future generations.

Her writing covers a wide range of topics, from local initiatives to preserve the natural beauty of Karlobag and its surroundings, to global climate change and its impact on the world's population. Valentina researches innovative solutions for environmental problems, promotes green technologies and sustainable practices that can improve the quality of life without compromising the environment.

In addition to reporting on current events in the world of ecology, Valentina also deals with in-depth analysis of the causes and consequences of environmental problems. Through interviews with experts, activists and local communities, she provides a multidimensional view of environmental challenges, highlighting success stories and innovations leading to a more sustainable world.

Valentina's work is characterized not only by detailed research and expert knowledge, but also by a passion for nature and a deep belief in the possibility of positive change. Her writing encourages readers to take action, be it through changing personal habits, supporting environmental projects, or participating in local environmental initiatives.

Through engagement and dedication to environmental issues, Valentina Cvijetko becomes a key figure in promoting environmental awareness and sustainable development on the Karlobag.eu portal. Her articles serve as a reminder of the importance of caring for planet Earth and the need for joint action to protect our only home. In each text, Valentina not only informs, but also inspires, calling for reflection and action for a better future.