Prije otprilike 185 do 85 milijuna godina, Zemljini oceani i kontinenti prošli su kroz niz dramatičnih promjena koje su uzrokovale masovna izumiranja morskog života i duboko utjecale na daljnji tijek evolucije. Istraživači su identificirali oceanske anoksične događaje kao ključni faktor tih ekoloških katastrofa. Anoksični događaji nastaju kada razina kisika u oceanima dramatično opadne, stvarajući 'mrtve zone' u kojima većina morskog života ne može preživjeti. Ova razdoblja, koja su trajala od jednog do dva milijuna godina, bila su povezana s tektonskim aktivnostima i intenzivnom vulkanskom aktivnošću.

Razdoblje poznato kao Mesozoik, kada su dinosauri hodali Zemljom, obilježeno je raspadom superkontinenta Gondvane. Taj proces nije samo transformirao izgled planeta već je imao i dramatične učinke na oceanske ekosustave. Geolozi su otkrili kako su pomicanje tektonskih ploča i vulkanske erupcije uzrokovale ispuštanje ogromnih količina fosfora u oceane. Fosfor, ključan nutrijent za život, potaknuo je ubrzani rast morskih organizama, ali je istovremeno doveo do prekomjernog nakupljanja organske tvari koja je iscrpila kisik iz vodenih masa.

Ovi anoksični događaji poremetili su ekološku ravnotežu i potaknuli masovna izumiranja morskih vrsta. Ove katastrofe imale su dugoročne posljedice, jer su naslage organskog materijala iz tih razdoblja danas glavni izvor komercijalnih rezervi nafte i plina. Istraživači upozoravaju kako prekomjerno gnojenje današnjih poljoprivrednih površina ima sličan učinak na moderne oceane, uzrokujući širenje mrtvih zona i smanjenje kisika u vodi.

Oceanski anoksični događaji predstavljaju ključni pokazatelj kako tektonske promjene mogu izazvati katastrofe koje oblikuju evolucijski put života na Zemlji. Danas, učinci sličnih procesa, iako u mnogo manjem opsegu, mogu se primijetiti u načinima na koje ljudske aktivnosti utječu na okoliš. Znanstvenici smatraju da proučavanje tih drevnih geoloških događaja može pomoći u predviđanju budućih promjena klime i okoliša, što je važno za izradu strategija za očuvanje našeg planeta.

Opsežna istraživanja geoloških ciklusa, poput raspada superkontinenta Gondvane, jasno pokazuju kako duboki procesi unutar Zemljine kore mogu imati dalekosežne posljedice za život na njenoj površini. Prema stručnjacima, razdoblja intenzivnih vulkanskih aktivnosti i promjena u kemiji oceana odražavaju složenost međuodnosa između unutarnjih i vanjskih slojeva našeg planeta, što se pokazalo posebno važno tijekom Mesozoika.

S obzirom na sve češće klimatske i ekološke izazove s kojima se suočavamo danas, ovakva povijesna istraživanja nude nam važne lekcije o tome kako bi Zemlja mogla reagirati na buduće stresove. Razumijevanje povijesti evolucije života kroz prizmu geoloških događaja pruža ključne uvide koji bi mogli pomoći u oblikovanju održivijih pristupa upravljanju prirodnim resursima i zaštiti okoliša.

Izvor: University of Southampton