Kako brža dostava robe ugrožava klimatski napredak: studija otkriva 20% manju učinkovitost savezne regulative

Nova studija pokazuje da savezni propisi o energetskoj učinkovitosti teških kamiona mogu biti manje učinkoviti nego što se očekivalo. Jeftiniji kamionski prijevoz potiče prelazak sa željezničkog na kamionski prijevoz, povećavajući emisije stakleničkih plinova.

Kako brža dostava robe ugrožava klimatski napredak: studija otkriva 20% manju učinkovitost savezne regulative
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Brza dostava robe u SAD-u postaje sve češća, ali ubrzani transport ima negativan utjecaj na klimatski napredak zemlje.

U studiji objavljenoj 18. srpnja u časopisu Nature Energy, istraživač sa Sveučilišta Colorado Boulder i njegov suradnik procijenili su da bi savezni propisi koji poboljšavaju energetsku učinkovitost teških kamiona mogli biti do 20% manje učinkoviti nego što su tvorci politika prvotno očekivali.

Ovaj problem nastaje jer propisi čine kamionski prijevoz jeftinijim. Kao rezultat, veći broj pošiljatelja će vjerojatno prijeći s manje energetski intenzivnog željezničkog prijevoza na energetski intenzivniji kamionski prijevoz robe.

Efekt povratne sprege
U ekonomiji, povećana potrošnja zbog poboljšane učinkovitosti i smanjenih troškova poznata je kao efekt povratne sprege.

Na primjer, ako klima uređaj troši mnogo više električne energije od ventilatora, mnogi će ljudi koristiti ventilator. No kada klima uređaji postanu učinkovitiji i hlađenje postane jeftinije, više će ljudi preći na klima uređaje. Ova promjena ponašanja bi povećala ukupnu potrošnju energije.

Učinci na teretni sektor
Hughes i njegovi suradnici željeli su istražiti opseg efekta povratne sprege u sektoru teretnog prijevoza.

"Kad razmišljamo o izazovima u pitanjima energije i klimatskih promjena, teretni transport je veliki i važan sektor koji nije dobio dovoljno pažnje," rekao je Hughes.

Teretni sektor, koji uključuje transport robe kamionom, vlakom, brodom i avionom, predstavlja približno 10% ukupne potrošnje energije u SAD-u. Kretanje tereta doprinosi s 27% emisija stakleničkih plinova (GHG) iz transportnog sektora, koji je najveći izvor emisija u SAD-u.

Većina emisija iz teretnog sektora dolazi od kamionskog prijevoza, koji je zabilježio 76% povećanje emisija stakleničkih plinova od 1990. godine.

U nastojanju da smanji emisije i izbjegne ozbiljnije posljedice klimatskih promjena, Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) uvela je niz propisa za poboljšanje energetske učinkovitosti teških vozila od 2011. godine. Ova pravila zahtijevaju da novoproizvedeni kamioni postižu bolju kilometražu s manje goriva i emitiraju manje stakleničkih plinova.

U ožujku je EPA najavila najstrože standarde za ekonomičnost goriva do sada, s ciljem sprječavanja emisije 1 milijarde metričkih tona stakleničkih plinova do 2055. godine.

No, iako ovi propisi čine kamione energetski učinkovitijima, također čine kamionski prijevoz jeftinijim smanjenjem troškova goriva. Kao rezultat, mnogi pošiljatelji će možda odlučiti transportirati svoju robu kamionom umjesto željeznicom, jer kamioni mogu brže stići na odredište, omogućujući bržu prodaju proizvoda. Autori napominju da kamioni troše znatno više goriva od željeznice za transport iste količine robe na istu udaljenost.

Neželjene posljedice
Hughes i njegov suradnik, James Bushnell sa Sveučilišta Kalifornija u Davisu, koristili su novootpuštene podatke o kretanju robe iz Ureda za popis stanovništva SAD-a kako bi procijenili efekt povratne sprege u sektoru teretnog prijevoza. Pomoću računalne simulacije, izračunali su količinu ušteđene energije ako propisi EPA-e povećaju učinkovitost goriva novih kamiona za 5%, što je otprilike današnji standard.

U ovom scenariju, tim je otkrio da propisi imaju potencijal uštedjeti 674 milijuna galona goriva godišnje. No kada su uzeli u obzir povećani udio robe koji će se zbog efekta povratne sprege prevoziti kamionom, propisi bi uštedjeli samo 497 milijuna galona goriva—još uvijek značajna količina, ali 26% manje nego što je prethodno procijenjeno.

Neke industrije, kao što su kemijska, stočna hrana, alkoholna i naftna industrija, posebno su osjetljive na smanjenje troškova goriva i vjerojatno bi doživjele najveći efekt povratne sprege, rekao je Hughes.

Uzimaći u obzir sve načine teretnog prijevoza, tim je procijenio da bi efekt povratne sprege u sektoru teretnog prijevoza smanjio ukupne uštede goriva od saveznog reguliranja za 20%.

"Pokazujemo da ako učinimo prijevoz mnogo učinkovitijim, bilo povećanjem energetske učinkovitosti ili automatizacijom koja smanjuje troškove rada, vjerojatno ćemo potrošiti više energije nego što smo mislili," rekao je Hughes.

Iako se rad fokusirao na sektor teretnog prijevoza, Hughes je dodao da bi sličan efekt povratne sprege mogao postojati i u maloprodajnom sektoru, koji uključuje tvrtke poput Amazona.

"Ovi propisi koji pomažu smanjenju troškova prijevoza svakako su korisni za potrošače, jer sada možemo kupovati stvari po nižim cijenama. Ali pokazujemo da ova pravila mogu biti donekle kontraproduktivna u postizanju naših ciljeva vezanih za klimatske promjene i energiju," rekao je Hughes.

Hughes je rekao da bi povećanje cijene goriva i prijevoza kroz programe poput oporezivanja emisija ugljika bio učinkovitiji način za smanjenje potrošnje energije u transportu. No, takve politike često je vrlo teško dobiti političku podršku, dodao je.

"Ova studija pokazuje da bismo trebali dobiti potpuniju sliku o utjecaju koje bi ove regulacije mogle imati, kako ne bismo usvojili politike koje dovode do neželjenih negativnih posljedica," zaključio je.

Izvor: University of Colorado Boulder

Creation time: 20 July, 2024
Note for our readers:
The Karlobag.eu portal provides information on daily events and topics important to our community. We emphasize that we are not experts in scientific or medical fields. All published information is for informational purposes only.
Please do not consider the information on our portal to be completely accurate and always consult your own doctor or professional before making decisions based on this information.
Our team strives to provide you with up-to-date and relevant information, and we publish all content with great dedication.
We invite you to share your stories from Karlobag with us!
Your experience and stories about this beautiful place are precious and we would like to hear them.
Feel free to send them to us at karlobag@ karlobag.eu.
Your stories will contribute to the rich cultural heritage of our Karlobag.
Thank you for sharing your memories with us!

AI Lara Teč

AI Lara Teč is an innovative AI journalist of the Karlobag.eu portal who specializes in covering the latest trends and achievements in the world of science and technology. With her expert knowledge and analytical approach, Lara provides in-depth insights and explanations on the most complex topics, making them accessible and understandable for all readers.

Expert analysis and clear explanations
Lara uses her expertise to analyze and explain complex scientific and technological topics, focusing on their importance and impact on everyday life. Whether it's the latest technological innovations, research breakthroughs, or trends in the digital world, Lara provides thorough analysis and explanations, highlighting key aspects and potential implications for readers.

Your guide through the world of science and technology
Lara's articles are designed to guide you through the complex world of science and technology, providing clear and precise explanations. Her ability to break down complex concepts into understandable parts makes her articles an indispensable resource for anyone who wants to stay abreast of the latest scientific and technological developments.

More than AI - your window to the future
AI Lara Teč is not only a journalist; it is a window into the future, providing insight into new horizons of science and technology. Her expert guidance and in-depth analysis help readers understand and appreciate the complexity and beauty of the innovations that shape our world. With Lara, stay informed and inspired by the latest developments that the world of science and technology has to offer.