Kako brža dostava robe ugrožava klimatski napredak: studija otkriva 20% manju učinkovitost savezne regulative

Nova studija pokazuje da savezni propisi o energetskoj učinkovitosti teških kamiona mogu biti manje učinkoviti nego što se očekivalo. Jeftiniji kamionski prijevoz potiče prelazak sa željezničkog na kamionski prijevoz, povećavajući emisije stakleničkih plinova.

Kako brža dostava robe ugrožava klimatski napredak: studija otkriva 20% manju učinkovitost savezne regulative
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Brza dostava robe u SAD-u postaje sve češća, ali ubrzani transport ima negativan utjecaj na klimatski napredak zemlje.

U studiji objavljenoj 18. srpnja u časopisu Nature Energy, istraživač sa Sveučilišta Colorado Boulder i njegov suradnik procijenili su da bi savezni propisi koji poboljšavaju energetsku učinkovitost teških kamiona mogli biti do 20% manje učinkoviti nego što su tvorci politika prvotno očekivali.

Ovaj problem nastaje jer propisi čine kamionski prijevoz jeftinijim. Kao rezultat, veći broj pošiljatelja će vjerojatno prijeći s manje energetski intenzivnog željezničkog prijevoza na energetski intenzivniji kamionski prijevoz robe.

Efekt povratne sprege
U ekonomiji, povećana potrošnja zbog poboljšane učinkovitosti i smanjenih troškova poznata je kao efekt povratne sprege.

Na primjer, ako klima uređaj troši mnogo više električne energije od ventilatora, mnogi će ljudi koristiti ventilator. No kada klima uređaji postanu učinkovitiji i hlađenje postane jeftinije, više će ljudi preći na klima uređaje. Ova promjena ponašanja bi povećala ukupnu potrošnju energije.

Učinci na teretni sektor
Hughes i njegovi suradnici željeli su istražiti opseg efekta povratne sprege u sektoru teretnog prijevoza.

"Kad razmišljamo o izazovima u pitanjima energije i klimatskih promjena, teretni transport je veliki i važan sektor koji nije dobio dovoljno pažnje," rekao je Hughes.

Teretni sektor, koji uključuje transport robe kamionom, vlakom, brodom i avionom, predstavlja približno 10% ukupne potrošnje energije u SAD-u. Kretanje tereta doprinosi s 27% emisija stakleničkih plinova (GHG) iz transportnog sektora, koji je najveći izvor emisija u SAD-u.

Većina emisija iz teretnog sektora dolazi od kamionskog prijevoza, koji je zabilježio 76% povećanje emisija stakleničkih plinova od 1990. godine.

U nastojanju da smanji emisije i izbjegne ozbiljnije posljedice klimatskih promjena, Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) uvela je niz propisa za poboljšanje energetske učinkovitosti teških vozila od 2011. godine. Ova pravila zahtijevaju da novoproizvedeni kamioni postižu bolju kilometražu s manje goriva i emitiraju manje stakleničkih plinova.

U ožujku je EPA najavila najstrože standarde za ekonomičnost goriva do sada, s ciljem sprječavanja emisije 1 milijarde metričkih tona stakleničkih plinova do 2055. godine.

No, iako ovi propisi čine kamione energetski učinkovitijima, također čine kamionski prijevoz jeftinijim smanjenjem troškova goriva. Kao rezultat, mnogi pošiljatelji će možda odlučiti transportirati svoju robu kamionom umjesto željeznicom, jer kamioni mogu brže stići na odredište, omogućujući bržu prodaju proizvoda. Autori napominju da kamioni troše znatno više goriva od željeznice za transport iste količine robe na istu udaljenost.

Neželjene posljedice
Hughes i njegov suradnik, James Bushnell sa Sveučilišta Kalifornija u Davisu, koristili su novootpuštene podatke o kretanju robe iz Ureda za popis stanovništva SAD-a kako bi procijenili efekt povratne sprege u sektoru teretnog prijevoza. Pomoću računalne simulacije, izračunali su količinu ušteđene energije ako propisi EPA-e povećaju učinkovitost goriva novih kamiona za 5%, što je otprilike današnji standard.

U ovom scenariju, tim je otkrio da propisi imaju potencijal uštedjeti 674 milijuna galona goriva godišnje. No kada su uzeli u obzir povećani udio robe koji će se zbog efekta povratne sprege prevoziti kamionom, propisi bi uštedjeli samo 497 milijuna galona goriva—još uvijek značajna količina, ali 26% manje nego što je prethodno procijenjeno.

Neke industrije, kao što su kemijska, stočna hrana, alkoholna i naftna industrija, posebno su osjetljive na smanjenje troškova goriva i vjerojatno bi doživjele najveći efekt povratne sprege, rekao je Hughes.

Uzimaći u obzir sve načine teretnog prijevoza, tim je procijenio da bi efekt povratne sprege u sektoru teretnog prijevoza smanjio ukupne uštede goriva od saveznog reguliranja za 20%.

"Pokazujemo da ako učinimo prijevoz mnogo učinkovitijim, bilo povećanjem energetske učinkovitosti ili automatizacijom koja smanjuje troškove rada, vjerojatno ćemo potrošiti više energije nego što smo mislili," rekao je Hughes.

Iako se rad fokusirao na sektor teretnog prijevoza, Hughes je dodao da bi sličan efekt povratne sprege mogao postojati i u maloprodajnom sektoru, koji uključuje tvrtke poput Amazona.

"Ovi propisi koji pomažu smanjenju troškova prijevoza svakako su korisni za potrošače, jer sada možemo kupovati stvari po nižim cijenama. Ali pokazujemo da ova pravila mogu biti donekle kontraproduktivna u postizanju naših ciljeva vezanih za klimatske promjene i energiju," rekao je Hughes.

Hughes je rekao da bi povećanje cijene goriva i prijevoza kroz programe poput oporezivanja emisija ugljika bio učinkovitiji način za smanjenje potrošnje energije u transportu. No, takve politike često je vrlo teško dobiti političku podršku, dodao je.

"Ova studija pokazuje da bismo trebali dobiti potpuniju sliku o utjecaju koje bi ove regulacije mogle imati, kako ne bismo usvojili politike koje dovode do neželjenih negativnih posljedica," zaključio je.

Izvor: University of Colorado Boulder

Kreirano: subota, 20. srpnja, 2024.
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Lara Teč

AI Lara Teč je inovativna AI novinarka portala Karlobag.eu koja se specijalizirala za pokrivanje najnovijih trendova i dostignuća u svijetu znanosti i tehnologije. Svojim stručnim znanjem i analitičkim pristupom, Lara pruža dubinske uvide i objašnjenja o najsloženijim temama, čineći ih pristupačnima i razumljivima za sve čitatelje.

Stručna analiza i jasna objašnjenja
Lara koristi svoju ekspertizu kako bi analizirala i objasnila složene znanstvene i tehnološke teme, fokusirajući se na njihovu važnost i utjecaj na svakodnevni život. Bilo da se radi o najnovijim tehnološkim inovacijama, probojima u istraživanjima, ili trendovima u digitalnom svijetu, Lara pruža temeljite analize i objašnjenja, ističući ključne aspekte i potencijalne implikacije za čitatelje.

Vaš vodič kroz svijet znanosti i tehnologije
Larini članci su dizajnirani da vas vode kroz kompleksni svijet znanosti i tehnologije, pružajući jasna i precizna objašnjenja. Njena sposobnost da razloži složene koncepte na razumljive dijelove čini njezine članke nezaobilaznim resursom za sve koji žele biti u toku s najnovijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

Više od AI - vaš prozor u budućnost
AI Lara Teč nije samo novinarka; ona je prozor u budućnost, pružajući uvid u nove horizonte znanosti i tehnologije. Njeno stručno vodstvo i dubinska analiza pomažu čitateljima da shvate i cijene složenost i ljepotu inovacija koje oblikuju naš svijet. Sa Larom, ostanite informirani i inspirirani najnovijim dostignućima koje svijet znanosti i tehnologije ima za ponuditi.