Postavke privatnosti

Kako brža dostava robe ugrožava klimatski napredak: studija otkriva 20% manju učinkovitost savezne regulative

Nova studija pokazuje da savezni propisi o energetskoj učinkovitosti teških kamiona mogu biti manje učinkoviti nego što se očekivalo. Jeftiniji kamionski prijevoz potiče prelazak sa željezničkog na kamionski prijevoz, povećavajući emisije stakleničkih plinova.

Kako brža dostava robe ugrožava klimatski napredak: studija otkriva 20% manju učinkovitost savezne regulative
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Brza dostava robe u SAD-u postaje sve češća, ali ubrzani transport ima negativan utjecaj na klimatski napredak zemlje.

U studiji objavljenoj 18. srpnja u časopisu Nature Energy, istraživač sa Sveučilišta Colorado Boulder i njegov suradnik procijenili su da bi savezni propisi koji poboljšavaju energetsku učinkovitost teških kamiona mogli biti do 20% manje učinkoviti nego što su tvorci politika prvotno očekivali.

Ovaj problem nastaje jer propisi čine kamionski prijevoz jeftinijim. Kao rezultat, veći broj pošiljatelja će vjerojatno prijeći s manje energetski intenzivnog željezničkog prijevoza na energetski intenzivniji kamionski prijevoz robe.

Efekt povratne sprege
U ekonomiji, povećana potrošnja zbog poboljšane učinkovitosti i smanjenih troškova poznata je kao efekt povratne sprege.

Na primjer, ako klima uređaj troši mnogo više električne energije od ventilatora, mnogi će ljudi koristiti ventilator. No kada klima uređaji postanu učinkovitiji i hlađenje postane jeftinije, više će ljudi preći na klima uređaje. Ova promjena ponašanja bi povećala ukupnu potrošnju energije.

Učinci na teretni sektor
Hughes i njegovi suradnici željeli su istražiti opseg efekta povratne sprege u sektoru teretnog prijevoza.

"Kad razmišljamo o izazovima u pitanjima energije i klimatskih promjena, teretni transport je veliki i važan sektor koji nije dobio dovoljno pažnje," rekao je Hughes.

Teretni sektor, koji uključuje transport robe kamionom, vlakom, brodom i avionom, predstavlja približno 10% ukupne potrošnje energije u SAD-u. Kretanje tereta doprinosi s 27% emisija stakleničkih plinova (GHG) iz transportnog sektora, koji je najveći izvor emisija u SAD-u.

Većina emisija iz teretnog sektora dolazi od kamionskog prijevoza, koji je zabilježio 76% povećanje emisija stakleničkih plinova od 1990. godine.

U nastojanju da smanji emisije i izbjegne ozbiljnije posljedice klimatskih promjena, Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) uvela je niz propisa za poboljšanje energetske učinkovitosti teških vozila od 2011. godine. Ova pravila zahtijevaju da novoproizvedeni kamioni postižu bolju kilometražu s manje goriva i emitiraju manje stakleničkih plinova.

U ožujku je EPA najavila najstrože standarde za ekonomičnost goriva do sada, s ciljem sprječavanja emisije 1 milijarde metričkih tona stakleničkih plinova do 2055. godine.

No, iako ovi propisi čine kamione energetski učinkovitijima, također čine kamionski prijevoz jeftinijim smanjenjem troškova goriva. Kao rezultat, mnogi pošiljatelji će možda odlučiti transportirati svoju robu kamionom umjesto željeznicom, jer kamioni mogu brže stići na odredište, omogućujući bržu prodaju proizvoda. Autori napominju da kamioni troše znatno više goriva od željeznice za transport iste količine robe na istu udaljenost.

Neželjene posljedice
Hughes i njegov suradnik, James Bushnell sa Sveučilišta Kalifornija u Davisu, koristili su novootpuštene podatke o kretanju robe iz Ureda za popis stanovništva SAD-a kako bi procijenili efekt povratne sprege u sektoru teretnog prijevoza. Pomoću računalne simulacije, izračunali su količinu ušteđene energije ako propisi EPA-e povećaju učinkovitost goriva novih kamiona za 5%, što je otprilike današnji standard.

U ovom scenariju, tim je otkrio da propisi imaju potencijal uštedjeti 674 milijuna galona goriva godišnje. No kada su uzeli u obzir povećani udio robe koji će se zbog efekta povratne sprege prevoziti kamionom, propisi bi uštedjeli samo 497 milijuna galona goriva—još uvijek značajna količina, ali 26% manje nego što je prethodno procijenjeno.

Neke industrije, kao što su kemijska, stočna hrana, alkoholna i naftna industrija, posebno su osjetljive na smanjenje troškova goriva i vjerojatno bi doživjele najveći efekt povratne sprege, rekao je Hughes.

Uzimaći u obzir sve načine teretnog prijevoza, tim je procijenio da bi efekt povratne sprege u sektoru teretnog prijevoza smanjio ukupne uštede goriva od saveznog reguliranja za 20%.

"Pokazujemo da ako učinimo prijevoz mnogo učinkovitijim, bilo povećanjem energetske učinkovitosti ili automatizacijom koja smanjuje troškove rada, vjerojatno ćemo potrošiti više energije nego što smo mislili," rekao je Hughes.

Iako se rad fokusirao na sektor teretnog prijevoza, Hughes je dodao da bi sličan efekt povratne sprege mogao postojati i u maloprodajnom sektoru, koji uključuje tvrtke poput Amazona.

"Ovi propisi koji pomažu smanjenju troškova prijevoza svakako su korisni za potrošače, jer sada možemo kupovati stvari po nižim cijenama. Ali pokazujemo da ova pravila mogu biti donekle kontraproduktivna u postizanju naših ciljeva vezanih za klimatske promjene i energiju," rekao je Hughes.

Hughes je rekao da bi povećanje cijene goriva i prijevoza kroz programe poput oporezivanja emisija ugljika bio učinkovitiji način za smanjenje potrošnje energije u transportu. No, takve politike često je vrlo teško dobiti političku podršku, dodao je.

"Ova studija pokazuje da bismo trebali dobiti potpuniju sliku o utjecaju koje bi ove regulacije mogle imati, kako ne bismo usvojili politike koje dovode do neželjenih negativnih posljedica," zaključio je.

Izvor: University of Colorado Boulder

Kreirano: subota, 20. srpnja, 2024.

Pronađite smještaj u blizini

Redakcija za znanost i tehnologiju

Naša Redakcija za znanost i tehnologiju nastala je iz dugogodišnje strasti prema istraživanju, tumačenju i približavanju složenih tema običnim čitateljima. U njoj pišu zaposlenici i volonteri koji već desetljećima prate razvoj znanosti i tehnoloških inovacija, od laboratorijskih otkrića do rješenja koja mijenjaju svakodnevni život. Iako pišemo u množini, iza svakog teksta stoji stvarna osoba s dugim uredničkim i novinarskim iskustvom te dubokim poštovanjem prema činjenicama i provjerljivim informacijama.

Naša redakcija temelji svoj rad na uvjerenju da je znanost najjača kada je dostupna svima. Zato težimo jasnoći, preciznosti i razumljivosti, ali bez pojednostavljivanja koje bi narušilo kvalitetu sadržaja. Često provodimo sate proučavajući istraživanja, tehničke dokumente i stručne izvore kako bismo svaku temu predstavili čitatelju na način koji ga neće opteretiti, nego zainteresirati. U svakom tekstu nastojimo povezati znanstvene spoznaje s realnim životom, pokazujući kako ideje iz istraživačkih centara, sveučilišta i tehnoloških laboratorija oblikuju svijet oko nas.

Dugogodišnje iskustvo u novinarstvu omogućuje nam da prepoznamo što je za čitatelja zaista važno, bilo da se radi o napretku u umjetnoj inteligenciji, medicinskim otkrićima, energetskim rješenjima, svemirskim misijama ili uređajima koji ulaze u našu svakodnevicu prije nego što stignemo uopće zamisliti njihove mogućnosti. Naš pogled na tehnologiju nije isključivo tehnički; zanimaju nas i ljudske priče koje stoje iza velikih pomaka – istraživači koji godinama privode kraju projekte, inženjeri koji pretvaraju ideje u funkcionalne sustave, te vizionari koji guraju granice mogućega.

U radu nas vodi i osjećaj odgovornosti. Želimo da čitatelj može imati povjerenje u informacije koje donosimo, pa provjeravamo izvore, uspoređujemo podatke i ne žurimo s objavom ako nešto nije sasvim jasno. Povjerenje gradimo sporije nego što se piše vijest, ali vjerujemo da je jedino takvo novinarstvo dugoročno vrijedno.

Za nas je tehnologija više od uređaja, a znanost više od teorije. To su područja koja pokreću napredak, oblikuju društvo i pružaju nove mogućnosti svima koji žele razumjeti kako svijet funkcionira danas i kamo ide sutra. Upravo zato u našoj redakciji pristupamo svakoj temi s ozbiljnošću, ali i s dozom znatiželje, jer upravo znatiželja otvara vrata najboljim tekstovima.

Naša je misija približiti čitateljima svijet koji se mijenja brže nego ikada prije, uz uvjerenje da kvalitetno novinarstvo može biti most između stručnjaka, inovatora i svih onih koji žele razumjeti što se događa iza naslova. U tome vidimo svoj pravi zadatak: pretvoriti kompleksno u razumljivo, udaljeno u blisko, a nepoznato u inspirativno.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.