Švicarska napravila ključan korak prema Zimskim igrama 2038.: nakon St. Moritza 1928. i 1948. želi treće domaćinstvo
Švicarska kandidatura za Olimpijske i Paraolimpijske zimske igre 2038. ušla je u novu političku fazu nakon što je švicarsko Savezno vijeće u ponedjeljak, 22. lipnja 2026., službeno potvrdilo potporu projektu Switzerland 2038. Prema priopćenju Saveznog ureda za sport BASPO, vlada je nakon savjetovanja zaključila da je plan u velikoj mjeri pozitivno prihvaćen te je Parlamentu uputila poruku i prijedlog planiranja potpore. Time Švicarska nije dobila Igre, ali je napravila jedan od najvažnijih unutarnjopolitičkih koraka u procesu koji bi, ako prođe sve provjere, mogao završiti povratkom zimskog olimpijskog događaja u zemlju prvi put nakon 1948.
U središtu odluke nalazi se prijedlog saveznog doprinosa od najviše 200 milijuna švicarskih franaka, uz jasno ograničenje da Konfederacija ne preuzima odgovornost za eventualni deficit. Prema BASPO-u, taj bi se novac koristio za sufinanciranje Paraolimpijskih igara, povoljnije korištenje javnog prijevoza za posjetitelje, druge troškove nositeljske organizacije te ograničenu pričuvu za izdatke koji se trenutačno ne mogu precizno predvidjeti. Savezno vijeće istodobno uvjetuje potporu time da kantoni i općine zajedno sudjeluju najmanje istim financijskim iznosom u troškovima planiranja i provedbe. U švicarskom modelu zato je političko pitanje financiranja usko povezano s lokalnim, regionalnim i nacionalnim razinama vlasti.
Zašto je odluka važna
Prema službenom obrazloženju Saveznog vijeća, Međunarodni olimpijski odbor vodi sa Švicarskom povlašteni dijalog za domaćinstvo Zimskih igara 2038. To znači da Švicarska do kraja 2027. može razrađivati kandidacijski dosje bez konkurencije drugih zainteresiranih domaćina za isto izdanje. Ako dosje ispuni zahtjeve IOC-a u pogledu koncepta održavanja, financiranja, nasljeđa i održivosti, prema navodima BASPO-a Švicarska bi mogla dobiti pravo organizacije Igara. Takav status ne znači automatsku dodjelu, ali bitno mijenja dinamiku kandidature jer joj daje ekskluzivno vrijeme za doradu projekta.
Švicarska povijest zimskih olimpijskih domaćinstava kratka je, ali simbolički snažna. Prema podacima BASPO-a, zemlja je Zimske olimpijske igre dosad ugostila dva puta, oba puta u St. Moritzu, 1928. i 1948. godine. Od tada su različite švicarske kandidature razmatrane ili pokretane, no nisu završile novim domaćinstvom. Projekt Sion 2026., primjerice, završio je nakon što su birači u kantonu Valais 2018. odbili povezani prijedlog, navodi BASPO u dokumentaciji o toj kandidaturi. Kandidatura za 2038. zato se predstavlja kao pokušaj da se promijeni obrazac ranijih neuspjeha, ali uz drukčiju arhitekturu domaćinstva, troškova i političke odgovornosti.
Model cijele države umjesto jednog grada
Projekt Switzerland 2038 temelji se na decentraliziranom konceptu. Prema službenim materijalima kandidature, ideja nije da jedan grad ili jedna regija nose cijeli događaj, nego da se natjecanja i središnje funkcije rasporede po postojećim lokacijama u različitim dijelovima zemlje. Organizatori navode da je riječ o modelu u kojem bi Švicarska nastupila kao domaćin-država, a ne kao klasični olimpijski grad-domaćin. Takav pristup povezan je s novijim pravilima i očekivanjima olimpijskog pokreta, koji posljednjih godina sve više naglašava korištenje postojeće infrastrukture, kontrolu troškova i dugoročnu korist za domaćina.
Prema stranici Switzerland 2038, plan mjesta održavanja zamišljen je kao nacionalna mreža sportskih i organizacijskih funkcija. Kandidatura navodi potporu 14 gradova i 10 kantona, a u službenim izjavama ističe se da su uključene različite jezične regije. Za međunarodnu javnost taj je element važan jer Švicarska kandidaturu ne gradi samo na reputaciji alpske sportske zemlje, nego i na političkoj ideji povezivanja različitih dijelova savezne države kroz jedan veliki sportski projekt. Istodobno, decentralizacija otvara praktična pitanja: kako očuvati osjećaj zajedničkih Igara, kako koordinirati promet, sigurnost i smještaj te kako raspodijeliti koristi i troškove među lokacijama.
Organizatori tvrde da je upravo postojeća infrastruktura jedan od ključnih argumenata kandidature. U materijalima projekta navodi se da se plan oslanja na sportske objekte, prometne kapacitete i iskustvo švicarskih domaćina velikih natjecanja. Switzerland 2038 u svojim objavama spominje nedavna i planirana međunarodna natjecanja kao dokaz organizacijskog iskustva sportskih saveza i gradova uključenih u projekt. Takav okvir ima jasnu komunikacijsku funkciju: javnosti i IOC-u treba pokazati da se Igre mogu održati bez velikog građevinskog vala i bez modela koji je u prošlosti često izazivao otpor zbog troškova.
Financiranje pod povećalom
Najosjetljiviji dio projekta ostaje novac. Prema BASPO-u, Savezno vijeće predviđa najviše 200 milijuna švicarskih franaka savezne potpore, ali bez preuzimanja jamstva za deficit. Od toga je 60 milijuna predviđeno za sufinanciranje Paraolimpijskih igara, 50 milijuna za pojeftinjenje korištenja javnog prijevoza za posjetitelje, 80 milijuna za druge troškove nositeljske organizacije, a 10 milijuna za moguće troškove koji još nisu vidljivi. Sigurnosne zadaće koje Konfederacija ionako preuzima u okviru svojih redovitih nadležnosti nisu uključene u taj iznos, navodi BASPO.
Ukupni troškovi organizacije prema procjeni nositeljske organizacije iznose 2,2 milijarde švicarskih franaka. Prema priopćenju Saveznog vijeća, prihodi bi dolazili iz javnih doprinosa, sponzorstava, prodaje robe, ulaznica i znatnog doprinosa IOC-a. Organizacijska udruga predviđa i privatno financirano jamstvo za deficit od 200 milijuna švicarskih franaka. Switzerland 2038 dodatno navodi da bi 82 posto organizacijskog proračuna trebalo biti financirano privatnim sredstvima. Takva struktura financiranja osmišljena je kako bi se smanjio politički rizik za porezne obveznike, ali će njezina provedivost biti jedna od ključnih točaka parlamentarnih rasprava.
Financijski model istodobno pokazuje koliko se projekt 2038. razlikuje od ranijih švicarskih kandidatura. U dokumentaciji o Sionu 2026. BASPO je navodio znatno veće moguće savezne iznose i drugačiju raspodjelu rizika, dok sada Savezno vijeće naglašava ograničeni doprinos, izostanak federalnog jamstva za deficit i veći oslonac na privatne izvore. Time vlada pokušava odgovoriti na pitanja koja su u Švicarskoj tradicionalno presudna za velike sportske projekte: tko plaća, tko preuzima rizik i tko odlučuje ako troškovi narastu. Prema BASPO-u, planirani savezni akt ne bi bio podložan fakultativnom referendumu jer ga Savezno vijeće ne smatra odlukom “velikog dosega”, ali ondje gdje će se natjecanja održavati ostaje prostor za sudjelovanje lokalnih parlamenata i stanovništva.
Politički kalendar sada se seli u Parlament
Nakon odluke Saveznog vijeća, sljedeća velika etapa vodi prema švicarskom Parlamentu. Prema objavi Switzerland 2038, rasprave se očekuju u Nacionalnom vijeću i Vijeću država tijekom jesenskog i zimskog zasjedanja 2026. godine. Politička odluka do kraja godine važna je zato što se poklapa s završnom fazom povlaštenog dijaloga s IOC-em. Ako parlamentarna potpora bude potvrđena, kandidatura će prema organizatorima dobiti snažniji mandat za završne pregovore, financijske dogovore i tehničku doradu dosjea.
Udruga Switzerland 2038 pozdravila je odluku Saveznog vijeća kao važnu potvrdu vjerodostojnosti projekta. Supredsjednica Ruth Wipfli Steinegger izjavila je, prema objavi udruge, da je pozitivna poruka vlade značajna za završnu fazu povlaštenog dijaloga. Izvršni direktor Frédéric Favre rekao je da odluka šalje snažan signal sportu i Parlamentu te podsjetio na potporu sportskih saveza, kantona i gradova uključenih u projekt. Predsjednica Swiss Olympica Ruth Metzler-Arnold ocijenila je da savezna potpora pokazuje kako projekt okuplja sport, politiku i društvo oko zajedničke vizije dugoročnog jačanja sporta.
Te izjave treba čitati i kao dio šire kampanje uvjeravanja. Švicarska kandidatura mora istodobno uvjeriti IOC, nacionalne političke aktere, lokalne vlasti, sportske saveze, poslovni sektor i stanovništvo. Svaki od tih krugova ima drugačije kriterije: IOC traži izvedivost i međunarodnu uvjerljivost, javne vlasti traže kontrolu rizika, sportske organizacije gledaju dugoročni razvoj sporta, a stanovništvo najviše zanima omjer koristi, troškova i opterećenja. Upravo zato je odluka Saveznog vijeća važna, ali ne zatvara raspravu.
Javna potpora postoji, ali ni skepticizam nije nestao
Prema istraživanju instituta gfs.bern koje je objavio Switzerland 2038, 61 posto ispitanika podržava švicarsku kandidaturu za Olimpijske i Paraolimpijske zimske igre 2038. U istom istraživanju 33 posto ispitanika izrazilo je snažnu potporu, 28 posto umjerenu potporu, dok se 21 posto potpuno protivi, a 13 posto je djelomično protiv. Organizatori ističu i da 79 posto ispitanih vjeruje kako Švicarska ima potrebnu infrastrukturu i mobilnost za veliki međunarodni događaj, dok 74 posto decentralizirani model smatra prednošću jer se oslanja na postojeće strukture i iskustvo. Istraživanje je provedeno po narudžbi udruge Switzerland 2038, što je važno navesti pri tumačenju rezultata.
Isti podaci pokazuju da protivljenje nije zanemarivo. Prema objavi Switzerland 2038, 57 posto ispitanika izražava zabrinutost zbog financijskih rizika i mogućnosti da javni sektor na kraju snosi deficit. Osim toga, 53 posto ispitanika ima dvojbe oko održivosti zimskih Igara u kontekstu klimatskih promjena, a dio javnosti propituje može li decentralizirani model zadržati olimpijski duh. Ti prigovori nisu sporedni jer su upravo financije, održivost i lokalni utjecaj godinama među najčešćim razlozima protivljenja olimpijskim kandidaturama u demokratskim postupcima.
Za Switzerland 2038 odgovor na skepticizam leži u kombinaciji postojećih borilišta, javnog prijevoza, privatnog financiranja i dugoročnog nasljeđa. Organizatori tvrde da bi Igre mogle potaknuti razvoj mladih sportaša, obrazovanje, kompetencije u organizaciji velikih događaja i bolju uključivost paraolimpijskog sporta. Prema njihovoj objavi, široka potpora zimskih sportskih saveza trebala bi dodatno ojačati uvjerljivost projekta. No upravo će u parlamentarnoj fazi te tvrdnje morati dobiti konkretniji oblik, osobito kada se bude govorilo o ugovorima, jamstvima, sigurnosnim troškovima i odgovornosti u slučaju promjena ekonomskih ili klimatskih okolnosti.
Širi značaj za olimpijski pokret
Švicarska kandidatura važna je i izvan nacionalnog okvira. Ako bi bila potvrđena, Igre 2038. bile bi primjer modela u kojem se domaćinstvo ne koncentrira u jednom gradu, nego se oslanja na cijelu državu i postojeću mrežu lokacija. Taj pristup odgovara promjenama u načinu na koji olimpijski pokret pokušava smanjiti troškove, izbjeći nepotrebnu gradnju i povećati prihvatljivost kandidatura među građanima. U tom smislu Švicarska ne nudi samo novu lokaciju, nego i test drukčijeg načina organizacije Zimskih olimpijskih i paraolimpijskih igara.
Povratak Igara u Švicarsku imao bi i povijesnu težinu. St. Moritz 1928. i St. Moritz 1948. ostaju dvije jedine zimske olimpijske epizode održane u toj zemlji. Moguće izdanje 2038. ne bi bilo ponavljanje tog modela, nego pokušaj da se gotovo stoljeće nakon prvog domaćinstva prikaže nova formula: decentralizirana, politički višerazinska i financijski opreznija. Do tada projekt mora proći švicarski parlamentarni filter, zaključiti financijsku konstrukciju, doraditi tehnički dosje i zadovoljiti zahtjeve IOC-a. Tek nakon tih koraka pitanje iz naslova, 1928., 1948. i 2038., može prijeći iz ambiciozne projekcije u službenu olimpijsku povijest.
Izvori:
- Savezni ured za sport BASPO – priopćenje Saveznog vijeća od 22. lipnja 2026. o potpori Olimpijskim i Paraolimpijskim zimskim igrama 2038., financijskom okviru, parlamentarnoj proceduri i referendumskoj procjeni (link)
- Switzerland 2038 – objava o potpori Saveznog vijeća, parlamentarnoj fazi, potpori kantona i gradova te izjavama predstavnika kandidature i Swiss Olympica (link)
- Switzerland 2038 – službena stranica projekta s opisom povlaštenog dijaloga, decentraliziranog koncepta i plana mjesta održavanja (link)
- Switzerland 2038 / gfs.bern – objava rezultata istraživanja javne potpore kandidaturi, argumenata podrške i glavnih rezervi javnosti (link)
- Savezni ured za sport BASPO – arhivska dokumentacija o kandidaturi Sion 2026., ranijim švicarskim kandidaturama i domaćinstvima Zimskih olimpijskih igara 1928. i 1948. u St. Moritzu (link)