Prihodi od stranih turista u Hrvatskoj nastavili su rasti u prvoj polovici 2025. godine, potvrđuju najnoviji monetarni pokazatelji i operativne statistike. Ukupni prihodi od inozemnih gostiju u prvih šest mjeseci dosegnuli su 4 milijarde i 375 milijuna eura, a samo u razdoblju od travnja do lipnja ostvareno je 3 milijarde i 509 milijuna eura. Takva dinamika prihodovne strane podcrtava otpornost turističke potražnje i učinke postupnog odmicanja od klasične sezonalnosti prema održivijem modelu s ravnomjernijom raspodjelom prometa tijekom godine. Istodobno se potvrđuje važnost ulaganja u kvalitetu i sadržaj, diversifikaciju proizvoda te pametno upravljanje cijenama i vrijednošću za gosta.

Što stoji iza rasta u drugom tromjesečju

Na razini drugog tromjesečja 2025. zabilježen je rast prihoda od 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Nominalno, riječ je o dodatnih 190,2 milijuna eura. Rast se oslanja na nekoliko prepoznatljivih pokretača: raniji početak bukinga na ključnim emitivnim tržištima, bolju avio-povezanost središnje i sjeverne Europe, povećanu potražnju za kratkim odmorima izvan špice sezone te stabilizaciju potrošačkog povjerenja unatoč i dalje prisutnim inflacijskim pritiscima u eurozoni. U toj slici vidljiv je i veći doprinos sadržaja koji motiviraju dolazak u proljetnim mjesecima – od manifestacija i sportskih događaja do eno-gastronomskih programa i outdoor ponude – što je dodatno potaknulo potrošnju po posjetitelju.

Prvih šest mjeseci: 4,375 milijardi eura i pozitivni trendovi u strukturi

U prvom polugodištu prihodi su porasli za 5,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2024., što odgovara povećanju od 244 milijuna eura. Takva stopa rasta u ranoj fazi godine statistički je značajnija nego u glavnoj sezoni, jer ukazuje na produljenje sezone i širenje prometa po kalendaru. Operativno, do izražaja dolaze prednosti ulaganja u sadržaje izvan ljetnih mjeseci: outdoor i aktivne programe, eno-gastro manifestacije, kulturne i sportske događaje te city-break ponude u većim urbanim središtima na obali i kontinentu. Ujedno, raste udio rezervacija s fleksibilnim tarifama i većom spremnošću na višu cijenu kada je ponuda jasno komunicirana i doživljajno zaokružena.

Predsezona i posezona: potvrda strateškog odmaka od sezonalnosti

Promet u mjesecima prije i nakon kolovoza pokazuje nastavak rasta, a operateri iz priobalnih županija bilježe dvoznamenkaste stope povećanja u nekim segmentima vikend-dolazaka i noćenja s prosječnim boravkom od tri do pet noći. Upravo u predsezoni i posezoni ostvaruju se multiplikativni učinci u lokalnim gospodarstvima: veća potražnja za vođenim turama, prihodima u gastronomiji, kulturnim institucijama, itinererima snažno vezanima uz prirodnu i kulturnu baštinu te specijaliziranim događanjima. Za iznajmljivače i hotele, stabilnija raspodjela potražnje znači bolju iskoristivost kapaciteta, manji pritisak na operativne troškove u vrhuncu ljeta te veću mogućnost planiranja kadrova i nabave.

Struktura potražnje: emitivna tržišta i regionalni obrasci

U prometu tijekom prve polovice godine osobito se ističu tradicionalno važna tržišta poput Njemačke, Austrije i Slovenije, a rast bilježe i skandinavske zemlje te Ujedinjeno Kraljevstvo. Na razini županija, Istra i Splitsko-dalmatinska županija održavaju vodeće pozicije po noćenjima, dok jadranski gradovi s jakom city-break ponudom šire udjele u predsezoni. Pritom se nastavlja trend rasta potražnje u kampingu i nautičkom segmentu, uz postupan oporavak putničkih tokova s prekooceanskih tržišta zahvaljujući širem spektru letova i boljim konekcijama kroz europske hubove. Strukturno gledano, gost sve više traži kombinaciju prirodnog ambijenta i urbanih sadržaja – od aktivnog odmora do kulturnih doživljaja – što destinacije pretvaraju u prednost kroz tematske rute, lokale s autentičnom ponudom i kurirane mikro-doživljaje.

Usporedba s prethodnom godinom i dugoročnim razinama

Prihodi iz 2024. godine, koji su se gotovo približili razini od 15 milijardi eura, predstavljaju referentnu točku za procjenu dinamike u tekućoj godini. Nastavak rasta u prvom polugodištu 2025. potvrđuje da se baza učinaka nije iscrpila, nego da tzv. kvalitetni rast – više prihoda uz kontrolirano povećanje volumena – postaje dominantan obrazac. To se vidi u podacima o većem prosječnom prihodu po gostu u mjesecima izvan špice, kao i u strukturi potrošnje: više se troši na gastronomiju, doživljaje i organizirane aktivnosti, a manje isključivo na smještaj. Destinacije koje sustavno grade prepoznatljivost i dorađuju svoje “signature” proizvode pritom ostvaruju veću otpornost na cjenovne šokove i promjene u rasporedima letova.

Cjenovna konkurentnost i percepcija vrijednosti

Cjenovna konkurentnost ostaje temeljna nit vodilja destinacijskog upravljanja. U 2025. godini naglasak je na održavanju ravnoteže između razine cijena i percipirane vrijednosti usluge. Gosti očekuju transparentnost i konzistentnost: od jasno komuniciranih uvjeta otkaza i fleksibilnih tarifa do uključivanja dodatnih pogodnosti koje opravdavaju višu cijenu (parking, doručak, pristup wellness sadržajima, voucher za lokalne atrakcije). U segmentima gdje je pritisak konkurencije najveći – obiteljski apartmani i objekti srednje kategorije – diferencijacija kroz sadržaj i uslugu postaje presudna. Na višim cjenovnim razinama, presudno je iskustvo u destinaciji: personalizirane ture, lokalne priče, premium lokacije i dizajn, kao i dosljednost standarda u kontaktu s gostom u svakom dodiru s brendom.

Avio-povezanost i prometne arterije

U drugom tromjesečju bilježe se pojačane frekvencije na zrakoplovnim linijama s destinacijama u Njemačkoj, Austriji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj i Skandinaviji. Regionalne zračne luke dodatno su investirale u infrastrukturu za prihvat sezonskih valova, a niša direktnih linija prema kontinentalnim središtima potiče rast city-break segmenta. Na cestama, završeni i najavljeni projekti modernizacije rasterećuju uska grla u ljetnim vikendima i omogućuju bržu distribuciju gostiju prema manjim destinacijama, što u konačnici smanjuje opterećenje najpopularnijih zona i podiže razinu zadovoljstva posjetitelja i stanovnika.

Nautika i outdoor na uzlaznoj putanji

Nautički charter i kruzing s manjim brodovima pokazuju stabilan interes i respektabilne popunjenosti izvan vrhunca ljeta. U paraleli, outdoor segment – biciklizam, planinarenje, trail i organizirani sportski kampovi – sve više privlači goste više platežne moći koji traže boravak u prirodi s visokom razinom usluge i sigurnosnim standardima. U tom kontekstu, destinacije koje razvijaju održive staze, signalizaciju, servisne točke i digitalne karte, stvaraju konkurentsku prednost i produljuju boravak posjetitelja. Jača i potražnja za tematskim “green” paketima koji objedinjuju boravak u smještajima s niskim ugljičnim otiskom, lokalnu gastronomiju i iskustvene ture vođene certificiranim vodičima.

Kontinentalni turizam i gradske destinacije

Kontinentalni gradovi i županije nastavljaju jačati udjele zahvaljujući manifestacijama, kongresima, urbanim festivalima i kulturnim programima koji se odvijaju od siječnja do prosinca. Hoteli u gradovima bilježe dobar miks poslovnih i turističkih gostiju, što se vidi u boljoj raspodjeli popunjenosti tijekom tjedna i većem prosječnom dnevnom prihodu po raspoloživoj sobi. Oslanjanje na domaće tržište u zimskim mjesecima, uz sve vidljiviji povratak međunarodnih događanja, stvara podlogu za stabilno zapošljavanje i kontinuirano održavanje standarda usluge. Usto, adventski programi i zimske manifestacije postaju sve snažniji motiv dolaska u kasnoj jeseni i početkom zime.

Digitalna distribucija, lojalnost i reputacija

Upravljanje reputacijom i vidljivošću na kanalima digitalne distribucije ključni su za stabilan tijek rezervacija i optimizaciju prihoda. Praksa pokazuje da objekti koji aktivno rade s vlastitim kanalima prodaje – optimiziranim webom, direktnom rezervacijom i CRM-om za ponovljene dolaske – bilježe viši udio direktnih prihoda i manju ovisnost o provizijama, osobito u periodima van glavne sezone. Lojalnost gostiju potiče se personaliziranim ponudama, programima pogodnosti i pažljivo kuriranim sadržajem prije, tijekom i nakon boravka. U tom ekosustavu, relevantni su i kvalitetni tematski blogovi i vodiči na jezicima emitivnih tržišta, kao i suradnje s lokalnim partnerima koje nadograđuju osnovnu uslugu u smještaju.

Radna snaga, kvaliteta usluge i standardi

Tržište rada ostaje izazovno, ali pozitivni pomaci vidljivi su u produženju ugovora izvan špice i programima zadržavanja kvalificiranih kadrova. U objektima više kategorije sve su rašireniji standardizirani programi obuke, dok mali pružatelji usluga sve češće koriste mentorsku podršku i sezonske „akademije gostoljubivosti“. Kvaliteta se ogleda u detaljima: dosljednoj komunikaciji na više jezika, brzim reakcijama na upite, i jasnim informacijama o uslugama, pravilima i cijenama. Uvođenje digitalnih alata za upravljanje recenzijama i prigovorima u realnom vremenu pomaže u preokretu negativnih iskustava i podizanju zadovoljstva gosta bez odgađanja.

Održivost i upravljanje nosivim kapacitetom

Ravnomjernija prostorna i vremenska distribucija gostiju smanjuje pritisak na obalu u srpnju i kolovozu i doprinosi očuvanju kvalitete života lokalnih zajednica. Destinacije koje upravljaju nosivim kapacitetom kroz pametno usmjeravanje posjetiteljskih tokova, javni prijevoz, parking režime i digitalne alate za informiranje u realnom vremenu, ostvaruju bolje zadovoljstvo gostiju i stanovnika. Rast prihoda u predsezoni i posezoni kompatibilan je s ciljevima održivosti jer minimizira „vršne udare“ na infrastrukturu i okoliš, a istodobno povećava ukupnu potrošnju po gostu kroz duži boravak i veći interes za lokalne proizvode i usluge.

Perspektive do kraja kalendarske godine

Na dan 19. listopada 2025. dio velikih destinacija izvještava o solidnoj popunjenosti za studeni i prosinac, osobito u segmentima adventskih putovanja, city-breaka i tematskih gastronomskih događaja. Usporedo, kontinentalne destinacije s termalnim i wellness ponudama bilježe povećani interes za „vikend bijeg“, a poslovna događanja najavljena za kraj godine dodatno potiču potražnju u gradovima. U brojnim smještajnim objektima primjenjuju se fleksibilne cjenovne strategije s ranim bird popustima i paketima vrijednosti, uz nastojanja da se cijene i kvaliteta zadrže na razinama koje su konkurentne usporedivim mediteranskim tržištima.

Što znači „kvalitativni rast“ za male i srednje iznajmljivače

Mali hoteli, kampovi i privatni iznajmljivači u ovom okruženju profitiraju od jasnog pozicioniranja i ulaganja u doživljaje: doručci s lokalnim namirnicama, suradnje s vinarijama i OPG-ovima, vođene ture prirodnim i kulturnim znamenitostima te ponuda aktivnosti za digitalne nomade. Takvi sadržaji povećavaju dodatnu potrošnju po gostu i motiviraju produljenje boravka. Ujedno, jasna komunikacija pravila kućnog reda, održivi standardi i transparentna naplata doprinose višem zadovoljstvu i povratku gostiju. Kada se takve prakse povežu s modernim alatima za upravljanje prihodima i digitalnim marketingom, rezultat je otporniji poslovni model s manje oscilacija i zdravijim cash flowom.

Uloga nacionalne promocije i podataka

Razvoj tržišta sve se više oslanja na kombinaciju monetarnih pokazatelja i operativnih statistika koji u zbiru daju cjelovit uvid u potražnju, potrošnju i obrasce putovanja. U praksi, analitika rezervacija, kretanja cijena, dostupnosti kapaciteta i sentimenta gostiju koristi se za brzo prilagođavanje ponude. Ulaganja u istraživanja zadovoljstva i potrošnje posjetitelja, kao i redovito objavljivanje agregiranih pokazatelja prometa, omogućuju pružateljima usluga donošenje odluka utemeljenih na podacima. Za ažurne trendove i tehničke podatke korisni su javno dostupni portali i službene objave, primjerice monetarne statistike i bilteni te mjesečni pregledi turističkog prometa na poslovnim stranicama sustava turizma.

Makroekonomski kontekst i rizici

Inflacijska očekivanja u europodručju tijekom 2025. postupno se smiruju, ali razina cijena i dalje utječe na raspoloživi dohodak kućanstava i odluke o putovanjima. U takvim uvjetima konkurentnost se ne mjeri samo nominalnim cijenama, nego ukupnim doživljajem i kvalitetom. Potencijalni rizici uključuju promjene u zrakoplovnim rasporedima, vremenske ekstreme i geopolitičke nesigurnosti, no diverzifikacija tržišta i sadržaja ublažava moguće oscilacije. Za domaću turističku industriju ključ će biti agilno planiranje i kontinuirano praćenje potražnje, uz spremnost na brze prilagodbe proizvoda i cijena – i sve to uz održavanje standarda usluge na razini koja opravdava očekivanja današnjeg putnika.

Prikazani podaci i trendovi potvrđuju da hrvatski turizam u 2025. godini nastavlja put prema kvalitetnijoj, ravnomjernijoj i konkurentnijoj strukturi, uz naglasak na širenju sezone, rastu potrošnje izvan špice i snažnijem povezivanju turizma s lokalnim gospodarstvom i zajednicom.