Jučer, danas i sutra: sankcije Iranu, cyber pravila UN-a i vrijeme koje mijenja cijene, kamate i putovanja

Kad se dan zatvori, svijet ne stane. Samo promijeni brzinu. U petak 30. siječnja 2026. dominirale su teme koje na prvi pogled zvuče kao daleka geopolitika ili birokracija, ali u praksi završavaju u cijenama, sigurnosti, putovanju, poslu i načinu na koji koristiš internet.

Za subotu 31. siječnja 2026. najvažnije pitanje nije što se dogodilo, nego što se od toga prelijeva u tvoju svakodnevicu. Sankcije i političke odluke najbrže se vide kroz tečajeve valuta, cijene goriva i troškove uvoza. Krize sigurnosti i nasilja guraju migracije, podižu cijene osiguranja i prekidaju lance opskrbe. A pregovori o cyber pravilima nisu “negdje u UN-u”, nego se prelijevaju u to hoće li platforme brže predavati podatke i hoće li se povećati pritisak na privatnost.

Nedjelja 1. veljače 2026. donosi jednu vrstu tišine, ali i nekoliko okidača. Vikend često služi kao politički “prozor” za odluke koje se najave u petak, a formaliziraju u nedjelju. Ujedno je to i početak novog mjeseca, pa se tržišta i institucije pripremaju za veljačke objave podataka koje mogu pomaknuti kamate, kredite i cijene.

Najveći rizici u ovom ciklusu su dva: prvo, da podcijeniš “spore” teme poput međunarodnih konvencija i sankcija koje se u pozadini pretvaraju u skuplje financiranje i stroža digitalna pravila; drugo, da precijeniš kratkoročne šokove poput oluja ili pojedinačnih izbijanja nasilja, pa doneseš odluke iz panike. Najveća prilika je vrlo prizemna: informiranost ti daje mogućnost da planiraš troškove, putovanja i online sigurnost unaprijed, umjesto da reagiraš kad je već kasno.

Jučer: što se dogodilo i zašto bi te to trebalo zanimati

Haiti: UN pritišće tranziciju i produljuje političku misiju

Prema Associated Pressu, Vijeće sigurnosti UN-a je 30. siječnja 2026. oštro kritiziralo haitijske vlasti zbog izostanka političkog napretka i rasta nasilja bandi, uz naglasak na teška kršenja ljudskih prava. AP navodi da je rezolucija produljila mandat političke misije UN-a u Haitiju do 31. siječnja 2027. i stavila fokus na nacionalni dijalog i pripremu izbora.

Za običnog čovjeka ovo je važno jer krize poput Haitija nisu izolirane. Kad se država urušava, rastu regionalne migracije, povećavaju se troškovi humanitarnih operacija, a dio pritiska završava i u proračunima zemalja donatora. U praksi se to može vidjeti kroz političke rasprave o migracijama, kroz troškove sigurnosti, ali i kroz cijene nekih sirovina i usluga u regiji, jer nesigurnost prekida normalnu trgovinu i logistiku. (Izvor)

Sankcije Iranu: pritisak na režim, nuspojave na tržišta i putovanja

Prema Associated Pressu, američka administracija je u petak uvela sankcije iranskom ministru unutarnjih poslova Eskandaru Momeniju, optužujući ga za ulogu u represiji nad prosvjedima. AP navodi i da je Europska unija dan ranije uvela vlastite sankcije te da je EU pristala uvrstiti Iransku revolucionarnu gardu na popis terorističkih organizacija, uz iranske najave da bi moglo uslijediti uzvratno označavanje vojnih struktura država EU kao “terorističkih”.

Za tebe to znači nekoliko praktičnih stvari. Prvo, svaki novi krug sankcija povećava neizvjesnost u energetici i transportu, pa tržišta često reagiraju i prije nego što se išta “na terenu” promijeni. Drugo, raste rizik za putovanja i poslovanje s državama u regiji zbog mogućih novih ograničenja, provjera i sekundarnih sankcija. Treće, kad se sankcije šire na financijske mreže i “shadow” kanale, banke i platne platforme pojačavaju nadzor, što ponekad može značiti dodatne provjere i kašnjenja u međunarodnim transakcijama, čak i kad nemaš nikakve veze s Iranom. (Izvor)

Cyber pravila: UN-ova rasprava o provedbi Konvencije protiv cyber kriminala

Prema UNODC-u, u Beču je od 26. do 30. siječnja 2026. održana sjednica ad hoc odbora posvećena pripremi nacrta poslovnika i pravila za Konferenciju država stranaka UN Konvencije protiv cyber kriminala. UNODC pojašnjava da je cilj pripremiti pravila rada budućeg foruma koji će usmjeravati provedbu Konvencije i dodatnih pravila iz članka 57.

Za običnog korisnika interneta ovo nije apstrakcija. Svaki međunarodni okvir o cyber kriminalu dodiruje tri osjetljive točke: što se smatra kaznenim djelom online, kako se prikupljaju digitalni dokazi i koliko brzo države razmjenjuju podatke. U praksi to može značiti brže zahtjeve prema platformama, više procedura oko čuvanja logova te potencijalno veći pritisak na privatnost ako se ne postave jasne zaštitne mjere. Zato je bitno pratiti ne samo naslov “borba protiv cyber kriminala”, nego i sitna pravila o postupku, jer ona kasnije postaju standard u nacionalnim zakonima. (Službeni dokument)

Crimes against humanity: završetak prve runde pregovora o budućoj konvenciji

Prema UN-ovoj stranici o diplomatskoj konferenciji, pripremni odbor za Konferenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina protiv čovječnosti održao je prvu sjednicu od 19. do 30. siječnja 2026., s planiranom drugom sjednicom u travnju 2027. UN navodi da se na prvoj sjednici raspravljalo o nacrtima članaka i mehanizmima za daljnje formalne prijedloge država.

Za tebe je to važno zbog jedne jednostavne posljedice: kad međunarodni standardi postanu precizniji, raste pritisak da države usklade kazneno pravo i suradnju u istragama. To utječe na to kako se procesuiraju teška kaznena djela, kako se traži izručenje i kako se štite žrtve. U konačnici, snažniji međunarodni okvir može dugoročno smanjiti “sigurna utočišta” za počinitelje, ali i povećati pravne obveze država, što se kasnije vidi u izmjenama zakona i budžetima za pravosuđe. (Službeni dokument)

Zima u SAD-u: vremenski ekstremi kao trošak koji se prelijeva globalno

Prema Al Jazeeri, 26. siječnja 2026. velika zimska oluja u SAD-u bila je povezana s desecima smrtnih slučajeva, masovnim otkazivanjem letova i nestancima struje, uz dugotrajne probleme u prometu i opskrbi. Iako je riječ o SAD-u, ovakvi događaji često imaju “rep” koji traje danima, uključujući kašnjenja letova, pošiljki i logističkih ruta.

Za tebe to može značiti skuplje ili sporije dostave, promjene u cijenama određenih roba i prekide u lancima opskrbe, osobito kad ekstremno vrijeme pogodi velike prometne čvorove. Ako radiš s klijentima ili dobavljačima iz Sjeverne Amerike, praktično je očekivati odgode i u komunikaciji i u isporuci. Dugoročno, sve češći ekstremi se pretvaraju u više premije osiguranja i veći trošak infrastrukture, što se kroz vrijeme ugrađuje u cijene. (Izvor)

Nigerija: napadi i otmice kao signal sigurnosne i prehrambene nesigurnosti

Prema Al Jazeeri, na sjeveru Nigerije naoružani napadači ubili su više od 30 ljudi u napadu na selo i oteli druge osobe. Takvi incidenti nisu samo lokalna tragedija, nego i indikator šireg sigurnosnog problema u regiji koja je važna i zbog demografije i zbog poljoprivrede.

Praktična posljedica je dvojaka. S jedne strane, rast nesigurnosti potiče raseljavanje i pritisak na lokalna tržišta hrane, što u siromašnijim dijelovima svijeta brzo postaje pitanje cijena osnovnih namirnica. S druge strane, međunarodne organizacije i države preusmjeravaju resurse na sigurnost i humanitarni odgovor, a to se reflektira u političkim odlukama i donatorskim prioritetima. Za tebe je korisno pratiti ovakve signale jer se migracijski i humanitarni valovi često najave puno prije nego što dođu u europske ili globalne vijesti. (Izvor)

Venezuela: eskalacija i rizik daljnjih sankcija ili trgovinskih ograničenja

Prema Al Jazeeri, SAD je početkom siječnja 2026. proveo vojnu operaciju u Venezueli i priveo Nicolasa Madura, uz tvrdnje i protutvrdnje o legitimnosti i posljedicama. I kad se takvi događaji dogode ranije u mjesecu, njihov “jučerašnji” odjek često se vidi kroz diplomatske reakcije, rasprave u međunarodnim forumima i sekundarne mjere.

Za običnog čovjeka najopipljiviji učinak je kroz tržišta i opskrbu. Venezuela je važna zbog energetike, a svaki rizik daljnjih sankcija ili prekida trgovine podiže neizvjesnost. Uz to, političke krize u Latinskoj Americi često pojačavaju migracijske tokove prema SAD-u i unutar regije, što onda utječe na političke debate o granicama, vizama i sigurnosti. Ako posluješ s partnerima u regiji, računaj na strože provjere i sporije bankarske transfere kad se geopolitička temperatura podigne. (Izvor)

Izborna godina: početak mjeseca s puno glasanja i puno volatilnosti

Prema Al Jazeeri, 2026. je godina u kojoj će više od 40 država održati nacionalne izbore, a ishodi će utjecati na ekonomske politike i međunarodne saveze. Iako je taj pregled objavljen ranije, “jučerašnja” vrijednost mu je u tome što se politički kalendar sada pretvara u konkretne kampanje, ankete i poteze vlada.

Za tebe je to važno jer izbori stvaraju volatilnost i u cijenama i u pravilima. U izbornim godinama češće se najavljuju subvencije, porezne promjene, zabrane izvoza, carine ili “hitne” mjere za cijene energije i hrane. Čak i ako ne ulažeš u tržišta, volatilnost se vidi u tečajevima valuta, u cijeni goriva, u troškovima putovanja i u dostupnosti nekih proizvoda. Praktičan savjet je jednostavan: kad ulaziš u veći trošak u idućih nekoliko mjeseci, provjeri politički kalendar države o kojoj ovisiš, jer iznenađenja su tada češća. (Detalji)

Danas: što to znači za tvoj dan

Kako čitati sankcije bez panike, ali i bez naivnosti

Danas, 31. siječnja 2026., sankcije prema Iranu nisu samo politička vijest. Prema AP-u, radi se o mjerama koje idu prema vrhu sigurnosnog aparata i financijskim mrežama, uz paralelne poteze EU-a. To je klasičan recept za nove “valove” kroz bankarski nadzor i međunarodne transfere, čak i za ljude koji se s Iranom nikad nisu bavili.

Najveća greška je ili ignorirati priču ili pretpostaviti da “sutra sve staje”. U praksi se promjene događaju u slojevima: prvo se pooštri compliance, zatim se uvedu dodatne provjere, a tek onda neki kanali postanu potpuno nedostupni. Ako radiš s međunarodnim uplata i isplatama, osobito preko posredničkih banaka, današnji dan je dobar za preventivu, a ne za reakciju.

• Praktična posljedica: Banke i platforme mogu pojačati provjere transakcija i identiteta, uz kašnjenja.
• Na što paziti: “Sive zone” poput posredničkih uplata i kripto rampi često prve dođu pod povećalo.
• Što se može napraviti odmah: Ako ti stiže veća uplata iz inozemstva, pripremi dokumentaciju o porijeklu sredstava.

Prema AP-u, iranski parlament bi u nedjelju trebao raspravljati o uzvratnim mjerama, pa je realno očekivati nove naslove već iduća 24 sata. (Izvor)

Haiti i “udaljene krize” koje završe u domaćim raspravama

Danas se lako izgubiti u detaljima haitijske politike, ali bit je ova: prema AP-u, UN otvoreno govori o rastu nasilja bandi i guranju zemlje prema izborima, uz paralelne planove za jaču međunarodnu sigurnosnu potporu. Kad takve krize potraju, politički pritisak se seli u države koje financiraju misije i primaju izbjeglice.

To se danas najčešće vidi kroz polarizaciju rasprava o migracijama i kroz proračunske prioritete. Ako pratiš vijesti iz Europe ili Sjeverne Amerike, primijetit ćeš da se “daleke krize” često koriste kao argument u domaćim kampanjama, pa vrijedi odvojiti činjenice od retorike.

• Praktična posljedica: Veća humanitarna i sigurnosna potrošnja znači jači pritisak na donatorske budžete.
• Na što paziti: Migracijska tema se često veže uz sigurnost, pa raste prostor za dezinformacije.
• Što se može napraviti odmah: Kad dijeliš vijest, traži izvor koji navodi tijelo UN-a ili vjerodostojnu agenciju.

Prema AP-u, mandat misije ide do 31. siječnja 2027., pa se ovaj dosje neće zatvoriti brzo. (Izvor)

Cyber pravila i tvoja privatnost: gdje je granica između sigurnosti i nadzora

Danas je dobar trenutak da shvatiš razliku između “borbe protiv cyber kriminala” i načina na koji se ta borba provodi. Prema UNODC-u, do 30. siječnja 2026. u Beču se raspravljalo o pravilima rada tijela koje će se baviti provedbom Konvencije protiv cyber kriminala. Ta pravila su važna jer kasnije postaju praksa: koliko brzo se traže podaci, tko ima pristup i kako se štite prava korisnika.

Za običnog čovjeka to znači da će rastući međunarodni pritisak na cyber kriminal vjerojatno donijeti više zahtjeva prema platformama i više prekogranične razmjene podataka. To nije nužno loše, ali bez jasnih ograničenja može postati klizav teren. Danas je smisleno razmišljati o vlastitoj “digitalnoj higijeni” kao o osnovnoj sigurnosnoj navici.

• Praktična posljedica: Platforme mogu brže odgovarati na zahtjeve država, uz širenje prakse čuvanja metapodataka.
• Na što paziti: “Sigurnosne” mjere se ponekad prošire i na sadržaje koji nisu kriminal, ovisno o zakonima.
• Što se može napraviti odmah: Uključi višefaktorsku autentifikaciju i provjeri gdje su ti spremljene sigurnosne kopije.

Ako te zanima službeni okvir, UNODC ima pregled sjednice i relevantnih dokumenata. (Službeni dokument)

Vrijeme i putovanja: “rep” velikih oluja traje dulje od naslova

Danas, 31. siječnja 2026., pouka iz američke oluje nije samo meteorološka. Prema Al Jazeeri, ekstremni uvjeti su uzrokovali velika otkazivanja letova i nestanke struje, a takvi događaji se preliju na međunarodni promet i logistiku. Čak i ako nisi u SAD-u, kašnjenja posade, preusmjeravanja letova i problemi s teretom mogu se “preliti” na tvoje rute.

Praktično gledano, danas je dan za plan B. Ako putuješ idućih dana, osobito preko velikih čvorišta, smisleno je provjeriti ne samo svoj let, nego i stanje na aerodromima presjedanja. Ako ti posao ovisi o isporukama, računaj da će dio pošiljki kasniti jer se transport nakon velikih oluja vraća u normalu postupno.

• Praktična posljedica: Kašnjenja u međunarodnom prometu mogu utjecati na dostave, rezervacije i cijene smještaja.
• Na što paziti: Najviše “padaju” konekcije s kratkim presjedanjem i cargo isporuke s čvrstim terminima.
• Što se može napraviti odmah: Pripremi fleksibilniji plan putovanja i osiguraj ključne dokumente offline.

Oluje se ne mogu izbjeći, ali se mogu amortizirati dobrim planiranjem. (Izvor)

Izbori 2026.: kako se zaštititi od političke volatilnosti

Danas mnogi gledaju izbore kao “sport”, ali izborni kalendar je i ekonomski kalendar. Prema Al Jazeeri, 2026. donosi velik broj nacionalnih izbora, a takvi ciklusi često povećavaju političke i tržišne oscilacije. U praksi to znači češće nagle najave mjera, subvencija i zabrana, osobito u osjetljivim sektorima poput energije i hrane.

Za tebe je najbolji pristup vrlo pragmatičan: veće kupnje i ugovore planiraj tako da uvažavaš politički rizik. Ako posluješ s više država, diversifikacija dobavljača nije “strategija korporacija”, nego način da smanjiš prekide kad se pravila promijene preko noći.

• Praktična posljedica: U izbornim mjesecima češće se mijenjaju porezi, carine i subvencije.
• Na što paziti: Brze zabrane izvoza hrane ili energenata često prvo udare na cijene.
• Što se može napraviti odmah: Ako možeš, zaključi ključne ugovore s jasnim klauzulama o promjeni cijena.

Kalendar izbora je dobar alat za “predviđanje iznenađenja”. (Detalji)

Inflacija, plaće i kamate: što pratiti u veljači da ne budeš zatečen

Danas je zadnji dan siječnja, ali financijski “osjećaj” veljače počinje već sada. BLS objavljuje raspored najvažnijih ekonomskih objava, uključujući inflaciju i tržište rada, a taj raspored često pokreće očekivanja tržišta i ponašanje banaka. Federalne rezerve također imaju svoj kalendar statističkih objava i događaja, što je korisno kao orijentir za tjedne u kojima se povećava volatilnost.

Za običnog čovjeka smisao praćenja kalendara je jednostavan: ako znaš kad izlaze ključni podaci, znaš i kad su šanse veće da će se promijeniti kamate na kredite, prinosi na štednju ili tečajevi. Ne moraš “trgovati”, ali možeš bolje tempirati veće odluke, poput refinanciranja ili većih kupnji.

• Praktična posljedica: Dani objava inflacije i zapošljavanja često pomiču očekivanja o kamatama.
• Na što paziti: Ne gleda se samo brojka, nego i trend, revizije i komentari institucija.
• Što se može napraviti odmah: Zapiši datume ključnih objava i izbjegni potpisivanje “na brzinu” oko tih dana.

Za raspored veljačkih objava korisni su službeni kalendari. (Službeni dokument, Detalji)

Online sigurnost: kad geopolitika podigne rizik od prevara

Danas, uz priče o sankcijama, ratovima i “velikim” odlukama, rastu i sitne, ali masovne prijetnje: phishing, lažne humanitarne kampanje i investicijske prevare. To je obrazac koji se ponavlja u svakoj većoj krizi: čim ljudi postanu emotivni ili nesigurni, raste broj prevara koje se predstavljaju kao “pomoć”, “donacija” ili “hitna investicija”.

Praktično, danas se zaštita svodi na disciplinu. Ne otvaraj linkove iz poruka koje se pozivaju na krizu bez provjere, ne šalji dokumente nepoznatima i ne doniraj preko neprovjerenih posrednika. Ako želiš pomoći, biraj organizacije s jasnim tragom i transparentnim izvješćima.

• Praktična posljedica: Povećava se broj prevara koje koriste aktualne krize kao mamac.
• Na što paziti: Poruke koje stvaraju hitnost i traže uplatu “odmah” najčešće su sumnjive.
• Što se može napraviti odmah: Uključi upozorenja na prijavu na račune i koristi jedinstvene lozinke uz menadžer lozinki.

Kako čitati “vojne” i “sigurnosne” vijesti bez širenja panike

Danas je informacijski prostor prepun tvrdnji koje zvuče konačno: “uhvaćen”, “srušen”, “preuzeto”. Primjer Venezuele pokazuje kako se iste činjenice interpretiraju suprotno, ovisno o izvoru i političkom interesu. Prema Al Jazeeri, radi se o američkoj operaciji s dalekosežnim implikacijama, ali u takvim situacijama dio informacija ostaje sporan ili se potvrđuje s odgodom.

Praktičan pristup je: traži atribuciju, traži više izvora, i odvoji ono što je potvrđeno od onoga što je tvrdnja. Ne radi se o “neutralnosti radi neutralnosti”, nego o zaštiti vlastitog vremena i odluka. Panika je loš savjetnik, a krive informacije danas se šire brže od službenih demantija.

• Praktična posljedica: Dezinformacije mogu potaknuti loše odluke, od investicija do putovanja.
• Na što paziti: Video bez konteksta i “anonimni izvori” često su izvor pogrešnih zaključaka.
• Što se može napraviti odmah: Prije dijeljenja provjeri tko navodi informaciju i postoji li drugi neovisni izvor.

Ako želiš razumjeti osnovne tvrdnje i kronologiju, koristi pregled koji jasno navodi izvore. (Izvor)

Sutra: što može promijeniti situaciju

• U nedjelju 1. veljače 2026. iranski parlament bi mogao glasati o uzvratnim mjerama prema EU, prema AP-u. (Izvor)
• Početak veljače povećava tržišnu osjetljivost jer se planiraju ključne objave inflacije i tržišta rada.
• Sutra je dobar dan da pogledaš raspored BLS objava za veljaču, prije nego krenu “tvrdi” brojevi. (Službeni dokument)
• Sutra može donijeti nove diplomatske reakcije na Venezuelu, uz rizik dodatnih ograničenja i sankcija.
• Uoči ponedjeljka moguća su nova upozorenja o vremenu i prometu, dok se normalizira zračni promet.
• Nedjelja često donosi “tihe” političke odluke koje se u ponedjeljak pojave kao gotova stvar.
• Početak mjeseca je trenutak kad se usklađuju budžeti kućanstava, osobito kod varijabilnih kamata i pretplata.
• Sutra vrijedi provjeriti sigurnosne postavke računa, jer krize pojačavaju valove phishing kampanja.
• Očekuj jači informacijski šum: društvene mreže vikendom često guraju neprovjerene “ekskluzive”.
• Sutra je praktično postaviti podsjetnike na ključne datume objava i izbjeći impulzivne financijske odluke.

U kratkim crtama

• Ako ti je posao vezan uz međunarodne uplate, računaj na strože provjere zbog novih sankcija.
• Ako putuješ uskoro, planiraj kašnjenja i provjeri presjedanja, jer vremenski ekstremi imaju dug rep.
• Ako te zanimaju kamate i krediti, prati kalendare objava, jer volatilnost dolazi oko datuma podataka.
• Ako dijeliš vijesti o sigurnosti i ratovima, traži atribuciju i barem dva neovisna izvora.
• Ako online doniraš, izbjegni “hitne” linkove i biraj provjerene organizacije s jasnom transparentnošću.
• Ako vodiš mali biznis, diversificiraj dobavljače, jer izborna godina povećava rizik naglih mjera.
• Ako koristiš iste lozinke, danas je dan za promjenu, jer krize povećavaju pokušaje upada i prevara.
• Ako želiš mirnu glavu, odvoji potvrđeno od nagađanja i ne donosi velike odluke na temelju jednog naslova.