Jučer, danas, sutra: Iran, Ukrajina i cyber sigurnost – što 26. veljače 2026. znači za tvoj novčanik

U posljednja 24 sata svijet se vrtio oko tri iste točke: sigurnosti, novca i tehnologije. Od pregovora koji odlučuju hoće li se krize smirivati ili širiti, preko sudskih odluka koje mijenjaju živote ljudi na granicama, do sve češćih situacija u kojima je teško razdvojiti politiku od tržišta, a tehnologiju od moći.

Za običnog čovjeka to se brzo pretvara u vrlo praktična pitanja: hoće li gorivo i energija opet poskupjeti, je li pametno putovati u određene regije, trebaš li promijeniti navike oko lozinki i aplikacija, i kakve signale šalju najnoviji ekonomski pokazatelji o kamatama i kreditima.

Idući dan, 27. veljače 2026., donosi nekoliko “okidača” koji mogu pomaknuti raspoloženje javnosti i tržišta: objave ključnih američkih ekonomskih podataka, institucionalne rokove u UN sustavu te završne poruke diplomacije koja se ovaj tjedan preselila u Ženevu. To ne znači da će se sve prelomiti preko noći, ali znači da će sutrašnji naslovi vjerojatno nuditi konkretnije odgovore nego jučerašnja nagađanja.

Najveći rizici su u preklapanju kriza: kad se sigurnosni incidenti, sankcije i ratni frontovi “dogode” istodobno, posljedice najbrže osjete kućni budžeti i putnici. Najveće mogućnosti su u informiranosti: ako znaš što pratiti i kako se zaštititi, možeš izbjeći dio troškova, smanjiti izloženost prevarama i donijeti mirnije odluke o putovanju, potrošnji i štednji.

Jučer: što se dogodilo i zašto bi te to trebalo zanimati

SAD: sud koči “deportacije u treće zemlje”

Prema Reutersu i AP-u preko Al Jazeere, američki savezni sudac Brian Murphy 25. veljače 2026. proglasio je nezakonitom praksu brzih deportacija migranata u zemlje koje nisu njihove, bez realne mogućnosti žalbe. Ovo je važna vijest i za one koji žive daleko od SAD-a jer se pravila o migracijama često prelijevaju na vizne režime, kontrole granica i sigurnosne provjere koje osjećaju putnici, studenti i poslodavci u globalnim lancima zapošljavanja.

Za tebe to praktično znači dvije stvari. Prvo, putovanja i radni aranžmani koji uključuju više država postaju osjetljiviji na “pravne preokrete”: ono što je jučer bilo dopušteno, sutra može biti blokirano sudskom odlukom ili novom procedurom. Drugo, priče o migracijama često guraju političke odluke koje utječu na troškove života (od proračunskih prioriteta do tržišta rada), pa se i ekonomske teme mogu “zakačiti” na ovu raspravu.

Ako imaš obitelj, posao ili studij vezan uz SAD, ovo je podsjetnik da se ne oslanjaš na glasine s društvenih mreža: važniji su službeni rokovi, privremene mjere i stvarni sudski dokumenti. U ovakvim sporovima često postoji prijelazno razdoblje prije stupanja odluke na snagu, a upravo tu ljudi najčešće pogriješe jer reagiraju prekasno ili prerano. (Izvor)

Iran: nove sankcije uoči pregovora i nervoza oko energije

Prema Al Jazeeri, SAD je 25. veljače 2026. uveo novi val sankcija povezanih s iranskom naftom, uz najavu da se treća runda pregovora u Ženevi održava već idući dan. Paralelno, prema američkom Ministarstvu financija, OFAC je 25. veljače 2026. sankcionirao više od 30 osoba, tvrtki i plovila povezanih s “shadow fleet” mrežama i nabavom za balističke projektile i napredne konvencionalne programe naoružanja, u okviru kampanje “maksimalnog pritiska”.

Za običnog čovjeka ovo je jedan od najizravnijih putova do promjene cijena. Čak i kad ti ne kupuješ naftu “izravno”, tržište energenata reagira na svaku kombinaciju sankcija, prijetnji i pregovora, a to se potom osjeti kroz gorivo, grijanje, prijevoz robe i cijene u trgovini. I još važnije: čim se pojavi priča o Hormuzu, brodarstvu ili osiguranju tanker-flote, raste rizik da se logistika uspori i poskupi.

U ovom trenutku nije presudno navijati za “pobjedu” jedne strane, nego pratiti pragmatične signale: jesu li pregovori uopće funkcionalni, šire li se sankcije na nove kanale, i hoće li se u idućim danima pojaviti konkretni rokovi ili uvjeti. To su stvari koje ti pomažu procijeniti hoćeš li odgađati veće kupnje (npr. automobil, renoviranje) ili “zaključati” trošak (npr. ugovor za energiju) dok je mirnije. (Izvor, Službeni dokument)

Ukrajina: diplomacija u Ženevi i “uvoz” boraca kao nova linija spora

Prema Al Jazeeri, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij 25. veljače 2026. razgovarao je s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o mirovnim naporima i najavio da bi proces mogao prijeći na razinu sastanka lidera, uz dodatne razgovore u Ženevi. U isto vrijeme, prema Reutersu, Ukrajina tvrdi da Rusija “decepcijom” regrutira više od 1.700 Afrikanaca, a ganski ministar vanjskih poslova navodi da su mnogi od tih ljudi bili namamljeni obećanjima o poslu.

Za tebe je ključna poruka da se rat sve manje “čita” samo kroz karte bojišnice, a sve više kroz logistiku ljudi, novca i političke volje. Kad se u rat uvlače regrutacijske mreže, obećanja o poslovima i međunarodni kanali, raste rizik prijevara i trgovine ljudima. To pogađa obitelji, dijasporu i radnike koji traže prilike izvan svoje zemlje, posebno ako se oslanjaju na sumnjive posrednike.

Diplomatski dio priče je jednako praktičan: svaki sastanak u Ženevi, svaki “paket oporavka” ili najava razmjene zarobljenika može pomaknuti sankcije, cijene energenata i raspoloženje investitora. Zato nije dovoljno pratiti samo “tko je napredovao”, nego i što se dogovara o teritoriju, sigurnosnim jamstvima i rokovima. (Izvor, Detalji)

Meksiko: nasilje i Svjetsko prvenstvo kao test sigurnosti

Prema AFP-u preko Al Jazeere, FIFA-in predsjednik Gianni Infantino 25. veljače 2026. pokušao je umiriti javnost nakon nasilja u Meksiku povezanim s ubojstvom vođe kartela, uz uvjeravanja da će Svjetsko prvenstvo 2026. biti “spektakularno”. U istom izvješću navode se procjene o žrtvama tijekom operacije i sukoba, kao i širenje nereda u više saveznih država.

Za običnog čovjeka ova vijest nije “samo sport”. Ona je indikator koliko će putovanja, osiguranje i logistika velikih događaja biti skupi i komplicirani. Kad se sigurnosna situacija pogorša u zemlji domaćinu, prva posljedica su strože preporuke putnicima, skuplje police osiguranja i veći rizik da se planovi mijenjaju u zadnji čas, od letova do smještaja.

Ako putuješ zbog posla ili privatno, poanta nije paničariti nego planirati: birati fleksibilne karte, pratiti službene preporuke i ne podcijeniti lokalne obrasce rizika (kretanje noću, udaljene ceste, neprovjereni taksiji). Ovakve situacije često ne “zaključaju” cijelu zemlju, ali mijenjaju sigurnosnu sliku pojedinih regija i gradova, što je razlika između mirnog putovanja i skupe pogreške. (Izvor)

Bliski istok: Modi u Knessetu i rast pritiska zbog nasilja na Zapadnoj obali

Prema Al Jazeeri, indijski premijer Narendra Modi 25. veljače 2026. obratio se izraelskom parlamentu, naglašavajući da “nijedan razlog ne opravdava ubojstvo civila” te istodobno braneći izraelske poteze u ratu u Gazi i spominjući mirovnu inicijativu koju je odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a. Paralelno, Al Jazeera piše da rastu pozivi na odgovornost nakon što su izraelski doseljenici ubili 19-godišnjeg američkog državljanina na okupiranoj Zapadnoj obali, uz kritike da Washington ne osigurava odgovornost.

Za tebe je ovo podsjetnik da su u ovim krizama putovanja i poslovanje često “kolateral”: čim se pojave teme o sigurnosti državljana, doseljenicima i odgovornosti, rastu rizici od iznenadnih restrikcija, provjera i promjena preporuka putnicima. Posebno su osjetljivi oni koji putuju s više putovnica, rade za međunarodne tvrtke ili imaju obitelj u regiji.

Druga praktična posljedica je informacijska: u polariziranim sukobima raste broj dezinformacija i emocionalnih “poziva na akciju” koji završavaju prevarama, lažnim humanitarnim kampanjama i phishingom. Kad god doniraš ili dijeliš link, traži provjerljive tragove (organizacija, račun, potvrde) i izbjegavaj impulzivne reakcije na viralne objave. (Izvor, Detalji)

Europa: Pegasus i cijena “nevidljivog” nadzora

Prema Al Jazeeri, poljski tužitelji su 25. veljače 2026. podigli kaznene prijave protiv dvojice bivših čelnika obavještajnih službi zbog korištenja izraelskog špijunskog softvera Pegasus, uz navode da su time mogli ugroziti osjetljive informacije i da nisu imali potrebne sigurnosne akreditacije. Ovakvi slučajevi podsjećaju da “nadzor” nije apstraktna tema: on često počinje u politici, ali završava kao praksa koja pogađa novinare, aktiviste, poslovne ljude i obične korisnike pametnih telefona.

Za običnog čovjeka poruka je vrlo praktična: sigurnost mobitela nije više stvar “antivirusa”, nego navika. Najopasniji napadi ne traže da klikneš na sumnjiv link, nego koriste ranjivosti i špijunske alate koji pokušavaju zaobići tvoju pažnju. I zato je važno raditi dosadne stvari: redovita ažuriranja, ograničavanje dozvola aplikacijama i oprez s instalacijama izvan službenih trgovina.

Ako radiš osjetljiv posao (novinarstvo, financije, pravni poslovi, IT), ovakve vijesti su podsjetnik da je “drugi uređaj” (rezervni telefon s minimalno aplikacija) ponekad pametniji od još jedne sigurnosne aplikacije. Najčešći proboj događa se kad jedan kompromitirani uređaj postane ulaz u mail, cloud i dvofaktorsku autentikaciju. (Izvor)

Kuba: incident na moru i kriza goriva koja se prelijeva na migracije

Prema Al Jazeeri, kubanske granične snage su 25. veljače 2026. pucale na gliser s floridskim oznakama, pri čemu su poginule četiri osobe, a Havana tvrdi da je gliser prvi otvorio vatru. Istodobno, prema Reutersu i AP-u preko Al Jazeere, Rusija razmatra opskrbu gorivom za Kubu, Kanada najavljuje pomoć u hrani, a u tekstu se spominju i upozorenja UN-a o mogućem humanitarnom “kolapsu” zbog ograničenja opskrbe energentima.

Za običnog čovjeka ovo je važno iz dva razloga. Prvo, incidenti na moru i energetika u Karibima brzo se pretvaraju u migracijske valove, a migracije onda postaju političko pitanje koje utječe na vizne režime, kontrole i raspoloženje javnosti. Drugo, kad zemlja s krhkom infrastrukturom ostane bez goriva, posljedice nisu “samo struja”: staju bolnice, hladni lanci hrane, prijevoz i osnovne usluge.

Ako imaš rodbinu u regiji ili posluješ s partnerima koji ovise o karipskim rutama, najpametnije je pratiti službene informacije o opskrbi i logistici, a ne samo političke izjave. U krizama je najskuplja pogreška pretpostaviti da će se “samo od sebe stabilizirati”, jer se tada kasni s alternativama (zalihe, rute, plan B). (Izvor, Detalji)

AI i obrana: spor oko pravila korištenja, s rokom koji dolazi brzo

Prema Reutersu i AP-u preko Al Jazeere, američki ministar obrane Pete Hegseth dao je tvrtki Anthropic rok do petka da “olabavi” ograničenja korištenja svojih AI modela u Pentagonu, uz prijetnju gubitka ugovora. U tekstu se navodi da Anthropic odbija popustiti oko zaštitnih ograda koje sprječavaju domaći nadzor i razvoj autonomnog oružja bez ljudske kontrole, uz tvrdnje “prema nedavnim izvješćima” o vojnoj uporabi softvera u osjetljivoj operaciji, što trenutačno nije moguće neovisno potvrditi iz jedne javne točke.

Za običnog čovjeka ovo je važan signal kamo ide tehnologija koju svakodnevno koristiš u aplikacijama, uredskim alatima i korisničkoj podršci. Kad se AI sustavi guraju u “kritične” procese, raste pritisak da budu manje ograničeni, brži i agresivniji. A kad se pravila mijenjaju pod političkim pritiskom, pitanje više nije “je li AI pametan”, nego “tko odlučuje što smije raditi”.

Ovakve priče često završavaju time da se standardi postupno preliju i u civilni sektor: što je dopušteno u obrani, sutra postaje argument u policiji, granicama ili nadzoru. Zato vrijedi pratiti rokove i dokumente, jer oni otkrivaju stvarnu politiku, a ne samo izjave za kamere. (Izvor)

Danas: što to znači za tvoj dan

Iran i pregovori u Ženevi: što pratiti kad tržišta “njuše” eskalaciju

Prema Al Jazeeri, 26. veljače 2026. počinje treća runda neizravnih nuklearnih pregovora Irana i SAD-a u Ženevi, uz istodobne nove sankcije i vojno pozicioniranje u regiji. Ovo je tipična situacija u kojoj vijest nije jedan događaj, nego niz signala: tko dolazi, što je na stolu, je li dogovor “u načelu” ili “u brojkama”, i hoće li se razgovori nastaviti.

Za tebe je ključno razumjeti mehanizam prelijevanja. Čim se pojača priča o sankcijama na brodove, osiguranju ili pomorskim uskim grlima, rastu troškovi prijevoza energije i robe. To ne znači da sutra moraš očekivati skok cijena na benzinskoj, ali znači da će se trgovci i kompanije početi štititi, a ta zaštita najčešće poskupljuje proizvod i uslugu.

Ako pratiš vijesti samo površno, lako je upasti u zamku “sve je ili rat ili mir”. U praksi se najčešće događa treća opcija: produžena neizvjesnost uz parcijalne poteze (još sankcija, još pregovora). U toj zoni je najkorisnije pratiti službene objave i konkretne rokove, a ne samo retoriku. (Prema američkom Ministarstvu financija, sankcije od 25. veljače 2026. obuhvaćaju više od 30 aktera i plovila.) (Izvor, Službeni dokument)

• Praktična posljedica: moguć rast troškova goriva i prijevoza robe ako se pojačaju sankcije ili pomorski rizici.
• Na što paziti: naslove koji spominju “osiguranje tankera”, “Hormuz”, “novi paket sankcija” ili “prekid razgovora”.
• Što se može napraviti odmah: ako planiraš veće troškove, razmisli o vremenu kupnje i ostavi financijski “jastuk” za varijacije cijena.

Ukrajina danas: rat se nastavlja, ali diplomacija dobiva ritam

Prema Reutersu preko Al Jazeere, u izvješću od 26. veljače 2026. navode se novi napadi dronovima i zračni udari, uz brojke o poginulima i ranjenima koje dolaze iz ruskih i ukrajinskih izvora. U isto vrijeme, prema Al Jazeeri, danas se u Ženevi sastaju američki i ukrajinski dužnosnici, a Kijev govori o pripremi dokumenata i mogućoj razmjeni zarobljenika.

Za običnog čovjeka ova kombinacija “fronta i pregovora” znači da ne treba očekivati brze, čiste preokrete, nego spore pomake. Čak i kad se pregovori formalno odvijaju, nasilje na terenu često raste jer obje strane pokušavaju poboljšati pregovaračku poziciju. To se onda prelijeva na Europu kroz sigurnost, energiju, migracije i političke napetosti.

Najpraktičnije je pratiti tri pitanja: postoji li realan pomak prema sastanku lidera, ima li znakova o konkretnim sigurnosnim jamstvima, i mijenjaju li se sankcijski režimi. Sve ostalo su “šumovi” koji pune feed, ali ne pomažu u planiranju. (Izvor, Detalji)

• Praktična posljedica: volatilnost cijena energije i osjetljivost europskog gospodarstva na sigurnosne vijesti.
• Na što paziti: izjave o “sigurnosnim jamstvima”, “teritoriju” i “rokovima”, jer to mijenja očekivanja više od dnevnih mapa.
• Što se može napraviti odmah: ako posluješ međunarodno, provjeri ugovorne klauzule o kašnjenju i cijeni prijevoza.

Brazil: poplave i surova lekcija o riziku koji nije više “rijedak”

Prema AFP-u i AP-u preko Al Jazeere, broj poginulih u poplavama u brazilskoj saveznoj državi Minas Gerais porastao je na 46, uz oko 21 nestalu osobu i tisuće raseljenih. Ovo je vijest koja se na prvi pogled čini dalekom, ali zapravo govori o trendu: ekstremne oborine i klizišta sve češće stvaraju “lokalne katastrofe” s globalnim odjecima.

Za običnog čovjeka to se prevodi u cijenu osiguranja, stabilnost opskrbe i rizik putovanja. Kad katastrofe postanu učestalije, kompanije i države reagiraju dizanjem premija, strožim uvjetima i skupljim ulaganjima u infrastrukturu. To se polako, ali sigurno, ugrađuje u cijene proizvoda i usluga.

Ako ti se ovo čini kao “tuđa priča”, sjeti se da su lanci opskrbe globalni. Velike poplave utječu na logistiku, poljoprivredu i industriju, a to se s odgodom može osjetiti i na drugim kontinentima. (Izvor)

• Praktična posljedica: rast troškova osiguranja i veća vjerojatnost prekida opskrbe u pojedinim sektorima.
• Na što paziti: upozorenja lokalnih službi i vijesti o klizištima, jer to često donosi sekundarne valove štete.
• Što se može napraviti odmah: ako putuješ u rizična područja, provjeri uvjete police i pokriva li “višu silu”.

Privatnost: Pegasus je podsjetnik da je tvoj mobitel političko i poslovno bojište

Prema Al Jazeeri, poljski slučaj Pegasusa danas dobiva dodatnu težinu jer pokazuje kako se sporni alati ne zadržavaju samo na “visokoj politici”. Kad tužitelji govore o riziku kompromitacije tajnih informacija, to implicira i širi problem: isti kanal kompromitacije može pogoditi i medije, odvjetnike, poduzetnike i “obične” mete.

Za tebe to znači da sigurnost nije jednokratni potez, nego rutina. Najveći rizik nije što će ti netko “ukrasti fotke”, nego što će pristupiti tvojoj e-pošti, resetirati lozinke i “preuzeti” identitet za prijevare. U praksi, jedan kompromitirani telefon može otvoriti vrata bankarstvu, poslovnim dokumentima i privatnim razgovorima.

Ne treba ti paranoja, treba ti disciplina. Ako radiš s osjetljivim informacijama, razmisli o razdvajanju uređaja (privatno i posao) i o tome da dvofaktorska autentikacija ne bude vezana samo uz SMS, nego uz aplikacije ili hardverske ključeve gdje god je moguće. (Izvor)

• Praktična posljedica: veći rizik ciljane kompromitacije telefona, posebno kod ljudi koji “vrijede” kao izvor informacija.
• Na što paziti: neobična ponašanja uređaja, ali još više neočekivane zahtjeve za reset lozinke i prijave s novih lokacija.
• Što se može napraviti odmah: ažuriraj OS i aplikacije, provjeri dozvole, i ukloni aplikacije koje ti realno ne trebaju.

Kibernetička sigurnost: kad “državni alati” završe na tržištu, raste rizik za sve

Prema američkom Ministarstvu financija, OFAC je 24. veljače 2026. sankcionirao osobe i tvrtke povezane s kupnjom i prodajom “exploita” i ukradenih cyber alata, uz navod da su među kupljenim alatima bili i alati izrađeni za ekskluzivnu uporabu američke vlade i saveznika, koji su potom prodani neovlaštenim korisnicima. Takve vijesti obično zvuče “tehnički”, ali praktična poruka je jednostavna: kad moćni alati postanu dostupniji, raste val napada na tvrtke i građane.

Za običnog čovjeka to se najčešće pojavi kao porast phishing kampanja, ucjena (ransomware) i krađa identiteta. Napadači ne biraju uvijek mete po “važnosti”, nego po slaboj zaštiti. Ako mali biznis postane ulaz u veći sustav, ili ako tvoj mail otvara vrata tuđim računima, postaješ dio lanca bez da to želiš.

Ovo je dobar trenutak za provjeru osnovnog: backup, dvofaktorska autentikacija, i jasna pravila za dijeljenje dokumenata. Sigurnost nije “IT trošak”, nego osiguranje da ti posao i život ne stanu zbog jednog klika. (Službeni dokument)

• Praktična posljedica: veći broj sofisticiranih napada koji koriste ranjivosti, a ne samo “naivne” poruke.
• Na što paziti: lažne poruke o dostavi, porezu i “hitnim računima”, posebno kad traže logiranje ili preuzimanje datoteka.
• Što se može napraviti odmah: uključi 2FA na mailu i banci, napravi offline backup važnih dokumenata, i provjeri menadžer lozinki.

Novac: danas i sutra su dani kad brojevi mogu promijeniti raspoloženje

Prema Ekonomskom kalendaru Federalne rezerve New Yorka, 26. veljače 2026. u SAD-u su na rasporedu podaci o početnim zahtjevima za naknadu za nezaposlenost i “advance durable goods”, a 27. veljače 2026. slijede prva objava BDP-a i izvješće o osobnom dohotku i PCE deflatoru. Ovo su objave koje često utječu na kamatne stope, tečajeve i investicijsko raspoloženje, a to se prelijeva i na ostatak svijeta.

Za običnog čovjeka to znači: ako imaš kredit s promjenjivom kamatom, planiraš refinanciranje ili ulažeš u fondove, ovakvi dani povećavaju volatilnost. Čak i ako ti je štednja “pasivna”, banke i tržišta prate signale o inflaciji i rastu, pa se i ponude za kredite i štednje mogu postupno mijenjati.

Najkorisnije je ne donositi impulzivne odluke na temelju jednog naslova. Gledaj trend: ide li inflacija gore ili dolje, usporava li potrošnja, i što to znači za kamate u idućim mjesecima. (Službeni dokument, Detalji)

• Praktična posljedica: kratkoročne oscilacije tečaja i cijena energenata, te promjene očekivanja o kamatama.
• Na što paziti: “core” inflacijske pokazatelje i ton središnjih banaka nakon objave podataka.
• Što se može napraviti odmah: ako planiraš veći kredit ili investiciju, razmisli o odgodi odluke za 24 sata nakon objave.

AI u financijama i AI u obrani: dvije priče, isti problem odgovornosti

Prema američkom Ministarstvu financija, 19. veljače 2026. objavljeni su resursi za upravljanje rizicima AI-a u financijskom sektoru, uključujući leksikon pojmova i okvir upravljanja rizikom, s ciljem zajedničkog jezika i jače otpornosti. Istodobno, prema Reutersu i AP-u preko Al Jazeere, spor Anthropic–Pentagon pokazuje koliko brzo AI pravila postaju političko pitanje, s rokovima koji se mjere danima, ne godinama.

Za običnog čovjeka to znači da će “AI odluke” sve češće biti dio bankarskih i administrativnih procesa: procjena rizika, korisnička podrška, detekcija prijevara, pa i odluke koje utječu na kreditnu sposobnost. Dobro upravljanje rizikom je pozitivno, ali samo ako je transparentno i ako postoji način žalbe ili provjere kad sustav pogriješi.

Zato je danas pametno razmišljati unaprijed: gdje god ti je važno da čovjek vidi tvoj slučaj (banka, osiguranje, javne usluge), čuvaj dokumentaciju i traži pisani trag. AI može ubrzati procese, ali može i “zamrznuti” pogrešku ako nema mehanizma ispravka. (Službeni dokument, Izvor)

• Praktična posljedica: više automatiziranih odluka koje utječu na financije, sigurnost i pristup uslugama.
• Na što paziti: situacije kad ne dobiješ objašnjenje odluke i kad “nema osobe” koja može pregledati slučaj.
• Što se može napraviti odmah: čuvaj dokumente i komunikaciju, i traži opciju ručne provjere kod važnih odluka.

UN i međunarodni rokovi: tiho, ali važno za “veliku sliku”

Prema Provisional Programme of Work Vijeća sigurnosti UN-a za veljaču 2026., 27. veljače 2026. predviđen je “wrap-up” te su istog dana naznačeni rokovi poput OPCW izvješća i procjene povezane s DR Kongom. Ovakve stavke rijetko postanu viralne, ali često su mjesto gdje se međunarodni pritisak “formalizira” i kasnije pretvara u rezolucije, sankcije ili nove misije.

Za običnog čovjeka ovo je relevantno jer UN procesi utječu na stabilnost regija, humanitarnu pomoć i međunarodnu trgovinu. Kad institucije objave izvješća i procjene, one postaju oslonac za odluke država i financijskih institucija. To nije uvijek brzo, ali je često trajno.

Ako želiš biti “korak ispred” vijesti, prati ove institucionalne kalendare barem kao signal: što se smatra prioritetom i gdje se skuplja dokazna građa za iduće poteze. (Službeni dokument)

• Praktična posljedica: mogućnost novih međunarodnih mjera koje utječu na cijene, opskrbu i sigurnost putovanja.
• Na što paziti: jezik izvješća i spominjanje “rokova”, jer to često najavljuje iduće korake.
• Što se može napraviti odmah: ako posluješ globalno, provjeri izloženost dobavljača regijama koje su na UN dnevnom redu.

Sutra: što može promijeniti situaciju

• Objava prve procjene američkog BDP-a može promijeniti očekivanja o kamatama i potrošnji. (Detalji)
• Izvješće o osobnom dohotku i PCE deflatoru usmjerit će priču o inflaciji i kupovnoj moći. (Detalji)
• Tržišta će “prevesti” podatke u tečaj i cijene energenata, posebno uz napetosti oko Irana. (Službeni dokument)
• Rok do petka navečer za odluku Anthropica o uvjetima korištenja AI-a u Pentagonu. (Izvor)
• UN Vijeće sigurnosti ima predviđen “wrap-up”, što često otkriva prioritete za idući mjesec. (Službeni dokument)
• Rok za OPCW izvješće može utjecati na daljnje međunarodne rasprave o zabrani kemijskog oružja. (Službeni dokument)
• Rokovi povezani s DR Kongom mogu otvoriti novu fazu međunarodnog pritiska i praćenja terena. (Službeni dokument)
• Ako pregovori SAD-a i Irana danas zapnu, sutra raste vjerojatnost novih sankcija ili oštrije retorike.
• Ako se iz Ženeve pojave konkretni koraci o Ukrajini, sutra će se mjeriti reakcije Europe i tržišta.
• Nastavak spašavanja u Brazilu može donijeti nove brojke i nova upozorenja za klizišta.
• Sigurnosni “aftershock” u Meksiku može utjecati na odluke o putovanjima i sportskim događajima idućih tjedana.
• Nakon niza cyber-mjera SAD-a, očekuj nove savjete i reakcije industrije o zaštiti ranjivosti i “exploita”. (Službeni dokument)

U kratkim crtama

• Ako ti je gorivo i energija važna stavka, prati Iran i sankcije više nego dnevne političke svađe.
• Ako putuješ, provjeri sigurnosne preporuke za Meksiko i osjetljive regije, i biraj fleksibilne karte.
• Ako imaš kredit ili ulaganja, pričekaj podatke 27. veljače 2026. prije velikih financijskih odluka.
• Ako radiš online, tretiraj cyber vijesti kao signal da pojačaš 2FA i backup, ne kao “IT trač”.
• Ako ti je privatnost bitna, smanji broj aplikacija, ažuriraj uređaje i razmisli o odvojenom poslovnom telefonu.
• Ako pratiš rat u Ukrajini, gledaj rokove i dokumente, ne samo linije bojišnice i dramatične naslove.
• Ako koristiš AI u poslu, prati kako se mijenjaju pravila i traži mogućnost ručne provjere kad je važno.
• Ako želiš “veliku sliku”, prati UN kalendare: ondje se često vidi što dolazi prije nego što postane kriza.