Svijet je 02. veljače 2026. ušao u novi tjedan s jednom važnom porukom: najveće priče više nisu samo “daleko od nas”. I kad se vijest čini kao čista geopolitika, financije ili tehnologija, ona se u praksi brzo pretvori u cijenu goriva, dostupnost kredita, sigurnost putovanja, cijenu hrane ili stabilnost posla. Jučer je posebno pokazao koliko se tržišta i političke odluke mogu okrenuti u nekoliko sati, a današnji dan 03. veljače 2026. postavlja pitanje: što od toga imaš pravo ignorirati, a što se isplati pratiti odmah?
Za običnog čovjeka ključ je razlikovati buku od signala. Neke teme zvuče veliko, ali u tvojoj svakodnevici ostanu samo naslov. Druge naizgled tehničke vijesti, poput pomaka kamata ili objava ekonomskih pokazatelja, mogu ti kroz nekoliko tjedana promijeniti ratu kredita, cijenu osiguranja, kurs valute ili cijenu osnovnih proizvoda. U takvim danima najkorisnija vještina nije “znati sve”, nego znati gdje je rizik, gdje je prilika i što možeš napraviti bez panike.
Sutra, 04. veljače 2026., stiže niz najavljenih događaja koji mogu dati novi smjer tržištima i javnoj raspravi: od novih ekonomskih objava do očekivanih institucionalnih poruka i odluka koje “same po sebi” ne mijenjaju život, ali često mijenjaju ton politike i ponašanje ulagača. Ako želiš mirniji tjedan, najbolji potez je danas postaviti vlastitu check-listu: što pratiti, što provjeriti u vlastitom budžetu i na koje signale reagirati odmah, a na koje tek kad se potvrde.
Najveći rizik u ovakvim danima nije jedna pojedinačna vijest, nego kombinacija: volatilnost cijena energije, nervoza na tržištima i neizvjesnost oko državnih odluka mogu stvoriti efekt domina. Najveća mogućnost je suprotna: tko na vrijeme prepozna gdje se pritisak seli (npr. na inflaciju, troškove zaduživanja ili logistiku), može pametno odraditi male poteze koji donose veliku razliku u idućim mjesecima.
Jučer: što se dogodilo i zašto bi te to trebalo zanimati
Pad cijene nafte nakon signala o popuštanju tenzija
Prema Financial Timesu, 02. veljače 2026. cijene nafte su snažno pale nakon poruka iz Washingtona da se tenzije s Iranom smanjuju i da se razgovori kreću prema diplomatskom kanalu. Tržišta su reagirala brže nego politika: čim se smanji strah od poremećaja opskrbe, “premija rizika” na cijenu nafte se topi, a to odmah mijenja očekivanja o inflaciji.
Za tebe to znači dvije stvari. Prva je kratkoročna: ako živiš u zemlji gdje su cijene goriva osjetljive na globalna kretanja, pumpa i grijanje mogu u idućim tjednima postati malo podnošljiviji, ali samo ako se trend nastavi. Druga je srednjoročna: kada energenti padaju, središnje banke dobivaju prostor da ne dižu kamate agresivno, pa krediti i poslovna zaduženja imaju šansu ostati stabilniji. No to vrijedi samo ako se “mir” potvrdi djelima, a ne samo izjavama, jer se tržište jednako brzo može okrenuti natrag.
U praksi je najpametnije jučerašnji pad čitati kao upozorenje koliko su cijene osjetljive na jednu rečenicu. Ako ti je budžet stisnut, ovo je dobar trenutak da pogledaš koliko ti troškovi energije zauzimaju udio i imaš li “buffer” ako se cijena vrati gore.
(Izvor, Detalji)“Metals meltdown”: zlato i srebro podsjetili da ni “sigurna imovina” nije uvijek mirna
Prema The Guardianu, 02. veljače 2026. tržišta plemenitih metala doživjela su oštar pad i snažne intradnevne oscilacije. Takvi dani se obično dogode kad se gomila pozicija naglo zatvara: investitori su prethodno kupovali “sigurnu luku”, a zatim u panici ili iz tehničkih razloga prodaju svi odjednom. U istom valu često stradaju i rizičnija ulaganja poput kriptovaluta, jer se dio ulagača vraća u gotovinu.
Za običnog čovjeka ovo je lekcija o očekivanjima, ne samo o cijenama. Ako štediš ili ulažeš, jučer je pokazao da “kupio sam zlato pa sam miran” nije plan, nego osjećaj. Zlato može štititi dugoročno, ali kratkoročno može biti brutalno volatilno. Ako si u kriptu, ovakvi dani su podsjetnik da je ključ upravljanje rizikom: veličina uloga, vrijeme ulaska i izlaska te rezerva u “dosadnim” instrumentima.
Najpraktičniji savjet nakon jučerašnjeg dana je jednostavan: ako ulažeš, provjeri imaš li jasna pravila (npr. maksimalni gubitak koji si spreman tolerirati i horizont ulaganja). Ako ne ulažeš, dobro je znati da volatilnost metala i kripta često signalizira šire pomake u očekivanjima kamatnih stopa i snage dolara, a to može utjecati na cijene uvoza i putovanja.
(Izvor, Detalji)Neizvjesnost oko ekonomskih podataka zbog rizika od zastoja državnih službi
Kad država “stane”, stanu i neki podaci bez kojih tržišta i poduzeća donose odluke na slijepo. Prema ekonomskom kalendaru BMO Capital Marketsa, već je uoči početka veljače otvoreno pitanje kašnjenja američkih statistika zbog mogućeg zastoja u radu saveznih službi. To nije samo briga burzovnih trgovaca: kad se ključni podaci odgađaju ili dolaze fragmentirano, raste nervoza, a nervoza se pretvara u skuplje zaduživanje i oprezniju potrošnju.
Za tebe to znači da sljedećih dana trebaš očekivati “više šuma” u naslovima o tržištima, tečajevima i kamatama. U takvim periodima rastu i troškovi financiranja za tvrtke, što se zna preliti u sporije zapošljavanje ili odgode investicija. Ako posluješ ili radiš u sektoru koji ovisi o izvozu, valutnim kretanjima ili američkom tržištu, jučer je bio signal da veljača može biti “nezgodan” mjesec za planiranje.
Praktično: nemoj donositi velike financijske odluke na temelju jedne objave ili jednog komentara, nego prati trend i potvrde iz više dana. Ako ti posao ovisi o tečaju ili kamati, osiguraj si “plan B” (npr. mogućnost reprograma, fiksiranja dijela troškova ili odgode velikih kupnji).
(Izvor, Detalji)Australski zaokret prema višim kamatama kao globalni podsjetnik
Iako se odluka formalno dogodila danas, jučerašnji ton i očekivanja oko nje već su oblikovali tržišta: uoči 03. veljače 2026. bilo je jasno da se inflacija može vratiti brže nego što se računalo. Prema Associated Pressu i Financial Timesu, Rezervna banka Australije je danas podigla ključnu stopu na 3,85%, nakon razdoblja rezova, zbog ponovnog jačanja inflacijskih pritisaka.
Za tebe je važna poruka iza odluke: inflacija se može “vratiti iz drugog plana”, a tada središnje banke reagiraju i kad ljudi misle da je najgore prošlo. U globalnom smislu, ovakvi potezi utječu na tokove kapitala, tečajeve i apetit za rizikom. Ako živiš u zemlji s velikim udjelom kredita s promjenjivom kamatom, ova priča je podsjetnik da se okruženje može promijeniti i bez velikog “šoka” na naslovnicama.
Najkorisniji zaključak iz jučerašnjih očekivanja i današnje odluke je: nemoj planirati kućni budžet pod pretpostavkom da su kamate zauvijek na putu prema dolje. Ako možeš, radi si scenarij “+1 postotni bod” i vidi kako bi to utjecalo na tvoje obveze.
(Izvor, Detalji)Portugal nakon oluje Kristin: produljena izvanredna situacija i fokus na infrastrukturu
Prema The Portugal Newsu, portugalske vlasti su nakon oluje Kristin produljile stanje nepogode i nastavile s mjerama zbog šteta, rizika od novih poplava i potrebe za brzim sanacijama. Takve epizode sve češće prelaze iz “vremenske vijesti” u ekonomsku priču: kad infrastruktura strada, lanac posljedica ide preko osiguranja, turizma, logistike i cijena hrane.
Ako putuješ ili imaš posao vezan uz logistiku i sezonalnost, jučer je bio podsjetnik da ekstremno vrijeme nije više iznimka nego rizik koji se mora planirati. Za običnog čovjeka najvidljivije su dvije posljedice: skuplje police osiguranja i skuplje usluge (od prijevoza do smještaja) u područjima koja se oporavljaju. Druga je manje vidljiva, ali važna: kada država izdvaja više za sanacije, raste pritisak na proračun, a to kasnije može utjecati na poreze ili javne investicije.
Praktično: ako planiraš put, provjeri uvjete otkazivanja i osiguranje koje pokriva “extreme weather” bez rupa u sitnom tisku. Ako živiš u području sklonome poplavama ili olujama, razmisli o jednostavnim mjerama zaštite imovine i digitalnoj kopiji važnih dokumenata.
(Izvor)Meksiko i pitanje nafte za Kubu: trgovina, politika i cijene
Prema Le Mondeu, Meksiko je 02. veljače 2026. najavio da neće prodavati svoju naftu Kubi, nakon pritiska i prijetnji tarifama iz Sjedinjenih Država. Ovo je primjer kako se politika sankcija i tarifa ne zadržava na razini “država”, nego udara u opskrbne lance, troškove prijevoza i, na kraju, cijene.
Za običnog čovjeka to se prvo vidi kroz nestabilnost cijena energenata u regijama koje su ovisne o uvozu i kroz povećanje političkog rizika u trgovini. Kad se trgovinske odluke donose “dekretom” i prijetnjama, poduzeća se štite skupljim ugovorima, a dio troška se prelije u maloprodaju. Druga, često zanemarena posljedica je humanitarna: energetska nestabilnost u siromašnijim državama često znači skuplje grijanje, skuplji prijevoz i veći pritisak na migracije.
Praktično: ovakve vijesti treba pratiti kao signal volatilnosti, ne kao izolirani incident. Ako imaš posao vezan uz uvoz, energiju, transport ili turizam, računaj da se uvjeti mogu mijenjati naglo, pa je dobro imati alternativne dobavljače i realne rokove.
(Izvor)Sankcije i provedba: Njemačka uhićenja zbog zaobilaženja restrikcija prema Rusiji
Prema izvješćima o provedbi sankcija i istraga u Europi, fokus se sve više seli s “najave paketa” na pitanje provedbe: tko zaobilazi restrikcije, preko kojih tvrtki i koje tehnologije. Jučer je dodatno naglašena poruka da se pravila pooštravaju i da će se lanac provjera širiti na posrednike, logistiku i financiranje.
Za običnog čovjeka to može izgledati apstraktno, ali posljedice su vrlo konkretne: ako radiš u industriji koja izvozi, uvozi komponente ili koristi specijaliziranu opremu, stroža provedba znači više papirologije, dulje rokove i potencijalno skuplju nabavu. U konačnici, to može podići cijenu proizvoda ili usporiti isporuke, posebno u sektorima elektronike, strojarstva i energetike.
Praktično: ako posluješ međunarodno, računaj da će “compliance” biti skuplji, ali i nužniji. Ako si potrošač, pripremi se da neki proizvodi (posebno specifične komponente i tehnika) mogu imati dulje rokove isporuke i veću cijenu, bez jasnog “krivca” u trgovini.
(Izvor)Musk spaja xAI i SpaceX: AI, sateliti i moć infrastrukture
Prema The Guardianu i The Vergeu, Elon Musk je 02. veljače 2026. najavio spajanje xAI i SpaceX, potez koji spaja razvoj umjetne inteligencije i svemirsku infrastrukturu. To nije samo priča o milijarderima, nego o tome tko će kontrolirati ključne slojeve digitalne ekonomije: računalnu snagu, podatke i mreže za prijenos.
Za običnog čovjeka posljedice dolaze u dva oblika. Prvi je tržišni: kad se velika infrastruktura i AI spoje, raste pritisak na konkurenciju i regulatorna tijela, a to može utjecati na cijene usluga, privatnost i dostupnost tehnologije. Drugi je sigurnosni: satelitske mreže i AI postaju strateška infrastruktura, pa svaka odluka o pristupu, prioritetima ili cijenama može posredno utjecati na komunikacije, logistiku i čak javne usluge.
Praktično: ako radiš u IT-u, marketingu, medijima ili industriji koja ovisi o cloud-u i podatkovnim centrima, prati regulatorne reakcije i promjene uvjeta korištenja. Ako si potrošač, budi oprezan s time gdje ostavljaš podatke i ne oslanjaj se na jedan ekosustav za sve (komunikaciju, pohranu, autentifikaciju).
(Izvor, Detalji)Olimpijska sigurnost u Milanu i Cortini: velika manifestacija, realni sigurnosni trošak
Prema The Straits Timesu, Italija planira angažman oko 2.000 vojnika za sigurnost Zimskih olimpijskih igara Milano-Cortina 2026. Veliki sportski događaji su sve češće i sigurnosni projekti: rizici od terorizma, cyber-napada i masovnih okupljanja traže veće resurse nego prije desetak godina.
Za običnog čovjeka to znači dvije praktične stvari. Ako putuješ u Italiju ili tranzitiraš kroz sjever zemlje, očekuj pojačane kontrole, gužve i stroža pravila oko ulaska u zone događaja, čak i ako ne ideš na natjecanja. Drugo, u širem smislu, ovakve mjere utječu na javne proračune i prioritete: više sigurnosti znači i veći trošak, a to se često vraća kroz poreze, cijene usluga ili preusmjeravanje sredstava.
Praktično: ako planiraš put, kupuj karte i smještaj uz fleksibilne uvjete, provjeri pravila za prtljagu i identifikacijske dokumente te računaj na dodatno vrijeme u prometu.
(Izvor, Detalji)Danas: što to znači za tvoj dan
Kamate i krediti: dan za hladnu provjeru budžeta
Danas, 03. veljače 2026., ključna vijest koja se prelijeva na svakodnevicu je odluka australske središnje banke. Prema službenom priopćenju RBA, gotovinska stopa je podignuta na 3,85% zbog procjene da inflacija ostaje iznad cilja i da su kapaciteti gospodarstva napeti. To je “lokalna” odluka, ali signal je globalan: ciklus spuštanja kamata nije linearan i može se prekinuti.
Ako imaš kredit s promjenjivom kamatom ili planiraš dizati kredit u idućim mjesecima, danas je dobar dan da prestaneš razmišljati “hoće li kamate pasti” i počneš razmišljati “koliko sam otporan ako ne padnu”. Nije stvar u strahu, nego u kontroli. Čak i mala promjena u kamati može u par godina napraviti veliku razliku u ukupnom trošku.
- Praktična posljedica: veća globalna osjetljivost na inflaciju može držati trošak zaduživanja višim dulje nego što se očekuje.
- Na što paziti: sitni uvjeti u ugovorima (promjena marže, naknade, refinanciranje) često vrijede više od “glavne” kamate.
- Što se može napraviti odmah: izračunaj scenarij rasta rate i postavi minimalnu rezervu (npr. 1–3 mjesečne rate).
(Službeni dokument)Gorivo i računi: pad nafte ne znači automatsko pojeftinjenje
Današnja rasprava o energiji bit će u sjeni jučerašnjeg pada cijene nafte. Prema Financial Timesu, tržište je reagiralo na signale popuštanja tenzija, ali takvi pomaci često dolaze u valovima. Maloprodajne cijene goriva i plina ne prate uvijek burzu “jedan na jedan”, jer u igri su porezi, marže, zalihe i tečaj.
Za tebe je važno prepoznati razliku između kratkoročnog olakšanja i trajnog trenda. Ako cijene energije padnu stabilno, to s vremenom smanjuje pritisak na cijene hrane i prijevoza. Ako se, međutim, radi o kratkoj epizodi, možeš dobiti par tjedana predaha pa novi skok. Danas je pametno promatrati energiju kao indikator: kad energija divlja, sve ostalo ima tendenciju poskupjeti.
- Praktična posljedica: moguća manja volatilnost u idućim danima, ali i dalje visok rizik naglih obrata.
- Na što paziti: tečaj dolara i lokalni porezi često “pojedu” dio burzovnog pada.
- Što se može napraviti odmah: ako imaš fiksne mjesečne troškove energije, provjeri možeš li optimizirati potrošnju (grijanje, prijevoz, tarife).
(Izvor)Štednja i ulaganja: danas nije dan za impuls
Jučerašnja turbulencija na zlatu, srebru i dijelu rizične imovine ostavlja “aftershock” i danas. Kad tržišta odrade nagli pad, slijedi faza u kojoj naslovnice pokušavaju objasniti “krivca”, ali u praksi je često riječ o kombinaciji očekivanja kamata, tehničkih zatvaranja pozicija i psihologije mase. Ako si mali ulagač, najveća opasnost danas nije pad cijene, nego pogrešna odluka donesena iz emocije.
Najkorisniji pristup je jednostavan: danas se vraćaš osnovama. Koliki ti je udio štednje u sigurnijim instrumentima, koliki u rizičnim? Imaš li plan rebalansa ili samo “osjećaj” da će se vratiti? Čak i ako ne ulažeš, volatilnost metala često prati promjene u inflacijskim očekivanjima, a to utječe na kamate, najamnine i troškove zaduživanja.
- Praktična posljedica: veća volatilnost znači da “kratki horizont” postaje skuplji i stresniji.
- Na što paziti: obećanja o brzom povratu i “sigurnim” dobitcima u razdoblju nakon velikih padova.
- Što se može napraviti odmah: postavi pravilo: nikad ne ulažeš novac koji ti treba u idućih 6–12 mjeseci.
(Izvor)Tehnologija i posao: spajanje AI-a i infrastrukture mijenja pravila igre
Danas se nastavlja rasprava o jučerašnjoj najavi spajanja xAI i SpaceX. Veliki tehnološki potezi imaju jednu zajedničku posljedicu: povećavaju koncentraciju moći nad podacima i “računanjem”, a to dugoročno mijenja tržište rada. Kad tvrtke ubrzaju uvođenje AI-a, dio poslova se transformira, dio nestaje, a dio nastaje. Najgore prolaze oni koji čekaju da promjena “dođe do njih”.
Za običnog čovjeka najbolja obrana nije “bojkot AI-a”, nego praktična pismenost: razumjeti gdje AI pomaže, gdje griješi i kako zaštititi svoje podatke. Ako radiš u uredskim djelatnostima, marketingu, medijima ili korisničkoj podršci, danas je dobar dan da sebi postaviš pitanje: koje 3 stvari mogu automatizirati, a koje 3 stvari moram raditi bolje od stroja?
- Praktična posljedica: brže širenje AI alata u poslovanju i veći pritisak na produktivnost.
- Na što paziti: uvjeti privatnosti i vlasništva nad podacima u “besplatnim” alatima.
- Što se može napraviti odmah: napravi osobnu listu vještina koje su “AI-proof”: pregovaranje, kritičko uređivanje, rad s ljudima, domena znanja.
(Izvor)Putovanja i sigurnost: ekstremno vrijeme i veliki događaji traže plan
Danas je dan za praktične provjere ako putuješ: Portugal i dalje sanira posljedice oluje, a Italija se priprema za Olimpijske igre uz pojačane sigurnosne mjere. U oba slučaja obrazac je isti: država podiže razinu pripravnosti, a putnik dobiva više kontrola, više gužvi i više nepredvidivosti.
Najvažnije je da “putna nepredvidivost” više nije iznimka. To ne znači da ne treba putovati, nego da treba putovati pametnije: fleksibilni uvjeti, osiguranje koje pokriva poremećaje i realna vremenska rezerva postaju standard, ne luksuz.
- Praktična posljedica: veći broj kašnjenja, zatvaranja ruta i sigurnosnih provjera u idućim tjednima.
- Na što paziti: osiguranje koje ne pokriva “act of nature” ili isključuje “civil authority” zabrane.
- Što se može napraviti odmah: prije puta spremi digitalne kopije dokumenata i provjeri alternativne rute.
(Izvor, Detalji)Geopolitika i cijene: trgovinske prijetnje kao okidač za lančane reakcije
Danas se nastavlja “efekt” jučerašnje vijesti o meksičkoj nafti i američkom pritisku. Takve teme često izgledaju kao čista politika, ali u praksi djeluju kao porez na nesigurnost. Poduzeća se štite višim cijenama i osiguranjima, a potrošači na kraju plaćaju skuplji prijevoz, skuplje proizvode ili skuplje kredite.
Ako želiš racionalno pratiti geopolitiku, fokusiraj se na tri pitanja: mijenja li se opskrba energijom, mijenjaju li se pravila trgovine i mijenja li se sigurnost pomorskih ruta. Sve ostalo je sekundarno za kućni budžet.
- Praktična posljedica: rast rizika u cijeni energije i prijevoza, posebno kad prijetnje postanu politika.
- Na što paziti: “kratkoročne” odluke koje postanu dugoročna pravila bez jasnog roka.
- Što se može napraviti odmah: u osobnom budžetu smanji izloženost varijabilnim troškovima gdje možeš (pretplate, impulz kupnje, nepotrebne vožnje).
(Izvor)Podaci i raspoloženje tržišta: danas se broji i ono što se ne objavi
Kad tržište čeka podatke, a podaci kasne, raste špekulacija. Zato je danas korisno pratiti kalendare objava, a ne samo naslove. Prema Federal Reserve Bank of New York, ključne objave imaju svoj ritam i kad dođu, često pokreću tečajeve, kamate i cijene. Ako postoji rizik od odgoda, tržište “popunjava prazninu” vlastitim pretpostavkama.
Za običnog čovjeka to znači: danas se ne isplati donositi velike odluke na temelju jedne brojke, nego promatrati “paket”: inflacija, zapošljavanje, industrijska aktivnost i komentari središnjih banaka. Ako to radiš, imaš prednost nad većinom ljudi koji reagiraju na jedan naslov.
- Praktična posljedica: veći skokovi tečaja i cijena u kratkom roku.
- Na što paziti: “stručnjake” koji bez izvora tvrde da je nešto sigurno ili garantirano.
- Što se može napraviti odmah: prati provjerljive kalendare objava i postavi obavijesti samo za ključne datume.
(Izvor)Sutra: što može promijeniti situaciju
- Objave američkih ekonomskih podataka mogu pokrenuti tečajeve i kamate, ovisno o dostupnosti službi. (Detalji)
- S&P Global objavljuje uslužni PMI treći radni dan mjeseca, što često mijenja očekivanja rasta. (Službeni dokument)
- Učinak današnje odluke RBA na gotovinsku stopu formalno se prelijeva u financijske uvjete idućeg dana. (Službeni dokument)
- Tržišta će testirati je li jučerašnji pad nafte početak trenda ili samo kratki predah.
- Volatilnost zlata i srebra može se nastaviti ako ulagači mijenjaju očekivanja o budućim kamatama.
- Očekuju se nove reakcije regulatora i tržišta na spajanje xAI i SpaceX, posebno oko tržišnog natjecanja.
- U regijama pogođenima olujama raste rizik sekundarnih šteta, pa su moguća nova ograničenja putovanja.
- Europske tvrtke s međunarodnim lancima dobave pratit će signale o provedbi sankcija i mogućim novim provjerama.
- U UN-u se obilježava Međunarodni dan ljudskog bratstva, uz pozive na toleranciju i dijalog. (Službeni dokument)
- Poruke glavnog tajnika UN-a o ljudskom bratstvu često postave ton javnih politika u idućim tjednima. (Detalji)
- Trgovinske napetosti oko energenata i dalje mogu davati “političku premiju” na cijene prijevoza i osiguranja.
- Svaki novi signal o pregovorima između SAD-a i Irana može u jednom danu promijeniti cijene energije globalno.
U kratkim crtama
- Ako ti je budžet osjetljiv na gorivo i grijanje, prati trend nafte više dana, ne jedan naslov.
- Ako imaš kredit s promjenjivom kamatom, napravi scenarij rasta rate i rezervu za 2–3 mjeseca.
- Ako ulažeš, danas izbjegni impuls i provjeri pravila rizika nakon jučerašnje volatilnosti metala.
- Ako putuješ, očekuj strože kontrole i više poremećaja zbog ekstremnog vremena i velikih događaja.
- Ako radiš u IT-u ili uredskim poslovima, tretiraj AI kao alat i nauči gdje je koristan, a gdje opasan.
- Ako posluješ međunarodno, računaj na strožu provedbu sankcija i dulje rokove u lancima dobave.
- Ako pratiš ekonomiju, gledaj kalendare objava: i kašnjenje podataka je informacija.
- Ako želiš mirniji tjedan, smanji varijabilne troškove i ne veži velike odluke uz jednu brojku.
Kreirano: utorak, 03. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini