Lošinj nakon „Zelenog vikenda“ čišći za više od dvije tone otpada: podmorska akcija okupila 150 volontera i pokazala kako tehnologija može pomoći zaštiti mora
Otok Lošinj iza sebe ima vikend koji je u isto vrijeme bio i ekološka akcija, i javna edukacija, i poruka o tome koliko lokalna zajednica može napraviti kada se zaštita prirode ne svodi samo na deklaracije. U sklopu manifestacije „Zeleni vikend“, koja je od 10. do 12. travnja 2026. održana na više lokacija na otoku, provedena je tradicionalna akcija čišćenja podmorja „More zna, otok pamti“, a konačni rezultat govori sam za sebe: iz mora je izvučeno 15 kubičnih metara otpada, odnosno više od dvije tone raznog odbačenog materijala. U trodnevnoj akciji sudjelovalo je ukupno 150 volonterki i volontera, među kojima 68 ronioca, a organizatori ističu da je riječ o još jednom snažnom podsjetniku koliko je morski otpad ozbiljan, ali i koliko se upornim zajedničkim radom mogu postići vidljivi pomaci.
Za Lošinj, koji svoj identitet velikim dijelom gradi na prirodnoj baštini, čistom moru, zdravstvenom turizmu i životu uz obalu, ovakve akcije imaju puno šire značenje od jednokratnog uklanjanja otpada. One istodobno čiste prostor, okupljaju zajednicu, uključuju djecu i mlade u obrazovne programe te daju dodatnu težinu ideji održivog razvoja o kojoj se u turističkim i javnim politikama često govori, ali je puno teže provesti u praksi. Upravo zato ovogodišnje izdanje akcije „More zna, otok pamti“ nije bilo važno samo zbog količine prikupljenog otpada, nego i zbog načina na koji je povezalo znanje, volontiranje, tehnologiju i lokalnu suradnju. Za sve koji planiraju dulji boravak na otoku tijekom proljetnih i ljetnih manifestacija, korisne su i
ponude smještaja u Malom Lošinju, osobito u razdobljima kada se održavaju događanja koja privlače veći broj gostiju i sudionika.
Akcija je obuhvatila više lokacija i proširila se na Veli žal
Prema dostupnim informacijama iz organizacije i službenih najava manifestacije, ovogodišnja akcija čišćenja podmorja provedena je na više lokacija koje su važne i za svakodnevni život stanovnika i za turističku sliku otoka. Uz već tradicionalne punktove u malološinjskoj luci i uvali Čikat, akcija je ove godine proširena i na uvalu Veli žal, čime je obuhvat dodatno povećan. Službena turistička najava „Zelenog vikenda“ navodila je da se čišćenje organizira na više lokacija lošinjskog akvatorija, među njima u Malom Lošinju, Čikatu i na plaži Veli žal, što pokazuje da se akcija razvija iz godine u godinu i da više nije vezana isključivo uz jednu točku, nego sve više poprima obilježja otočnog ekološkog zahvata.
Takav pristup posebno je važan u sredinama kao što je Lošinj, gdje se morski prostor ne doživljava samo kao prirodni resurs, nego i kao svakodnevni životni prostor, gospodarska osnova i ključni element identiteta destinacije. Luke, uvale i gradske plaže na otoku nisu samo turističke kulise nego mjesta intenzivnog korištenja, pa se upravo ondje najlakše vidi razlika između deklarativne brige za okoliš i stvarne spremnosti da se problemi rješavaju na terenu. U tom smislu, odluka da se akcija proširi i na Veli žal djeluje logično: riječ je o prostoru koji ima i rekreacijsku i turističku vrijednost, pa je njegovo uključivanje u ovakvu akciju važna poruka i lokalnom stanovništvu i gostima. Onima koji planiraju doći na Lošinj zbog sličnih događaja, korisne mogu biti i
opcije smještaja blizu mjesta događaja, osobito ako žele vikend iskoristiti za aktivan boravak i praćenje otočnih manifestacija.
Odaziv volontera pokazuje da zaštita mora više nije tema samo za stručnjake
Jedan od najupečatljivijih podataka ovogodišnje akcije jest broj sudionika. Ukupno 150 volonterki i volontera, među kojima 68 ronioca, nije mala brojka ni za veće urbane sredine, a kamoli za otočnu akciju koja se provodi usred proljeća. Organizatori su pritom posebno naglasili da su neki sudionici odlučili provesti vikend na Lošinju upravo zato da bi sudjelovali u čišćenju i dali konkretan doprinos očuvanju morskog okoliša. Taj detalj važan je iz više razloga. Prvo, pokazuje da se ekološki angažman sve manje promatra kao usputna aktivnost, a sve više kao razlog dolaska, sudjelovanja i povezivanja s lokalnom zajednicom. Drugo, potvrđuje da ovakve akcije imaju potencijal nadilaziti lokalne okvire i postajati dio šire kulture odgovornog putovanja.
U praksi to znači da se slika turističke destinacije mijenja. Umjesto pasivnog konzumiranja prostora, sve je više primjera u kojima posjetitelji žele aktivno sudjelovati u zaštiti mjesta koje posjećuju. To za Lošinj može biti osobito važno, jer se otok već godinama brendira kroz zdravlje, prirodu i visoku kvalitetu boravka. Akcije poput ove tom identitetu daju sadržaj i vjerodostojnost. Nije isto govoriti o održivosti i pokazati da se u tri dana može okupiti 150 ljudi spremnih da dio slobodnog vremena ulože u čišćenje mora. Takva vrsta društvenog kapitala ujedno je i vrijedna poruka mlađim generacijama: briga za okoliš nije apstraktna tema rezervirana za konferencije i strategije, nego posao koji se mora raditi na konkretnim lokacijama, među stvarnim ljudima i s mjerljivim rezultatima.
Više od dvije tone otpada i 15 kubika izvađenog materijala
Podatak da je iz podmorja prikupljeno 15 kubičnih metara otpada, odnosno više od dvije tone, dovoljno govori o razmjerima problema s kojim se suočavaju i najatraktivniji dijelovi jadranske obale. Takvi brojevi imaju dvostruko značenje. S jedne strane, oni pokazuju da je akcija bila organizacijski uspješna i da je velik trud sudionika dao konkretan rezultat. S druge strane, oni upozoravaju da se otpad u moru i dalje taloži u količinama koje ne mogu biti zanemarene, čak ni na otoku koji svoj razvoj temelji na visokoj percepciji čistoće, kvalitete okoliša i prirodne očuvanosti.
U prikupljenom otpadu u pravilu se nalaze predmeti koji svjedoče o dugotrajnom i raznolikom pritisku na obalni pojas i podmorje: staklo, metal, plastika, odbačeni dijelovi opreme, ostaci komunalnog otpada i drugi materijali koji s vremenom postaju opasnost za morski svijet, ali i za ljude. Takav otpad ne narušava samo vizualni dojam prostora, nego može oštećivati staništa, ugrožavati organizme i dugoročno povećavati rizik od fragmentacije plastike u mikroplastiku, koja je danas jedan od najozbiljnijih problema morskih ekosustava. Upravo zato težina od više od dvije tone u ovoj priči nije samo broj za naslov, nego pokazatelj koliko sustavan mora biti rad na prevenciji, edukaciji i sanaciji. Posebno je važno što je sav prikupljeni otpad propisno zbrinut uz pomoć partnera iz Komunalne usluge Cres-Lošinj, jer uklanjanje otpada iz mora nema puni smisao bez odgovornog postupanja nakon same akcije.
FAUST V kao primjer kako tehnologija ulazi u zaštitu mora
Jedan od zanimljivijih elemenata ovogodišnjeg izdanja bio je angažman autonomnog plovila FAUST V, koje je na lokaciji uvale Veli žal pomoglo ronilačkim timovima tako što je u stvarnom vremenu skeniralo morsko dno i olakšalo precizno lociranje otpada. Time je akcija dobila važnu dodatnu dimenziju: pokazala je da zaštita okoliša danas nije samo pitanje ljudskog angažmana i dobre volje, nego i područje u kojem sve važniju ulogu imaju digitalni alati, autonomni sustavi i primjena naprednih rješenja u terenskim uvjetima.
Prema javno dostupnim podacima tvrtke Innovamare Technologies, FAUST V je autonomno površinsko plovilo razvijeno za nadzor mora u stvarnom vremenu, prikupljanje podataka i potporu održivim pomorskim operacijama. Riječ je o tehnologiji koja se oslanja na precizno prikupljanje informacija s mora i može pomoći u boljem uočavanju promjena na terenu, uključujući i probleme poput podvodnog otpada. Uključivanje takvog plovila u ekološku akciju na Lošinju zato ima i simboličku i praktičnu vrijednost. Simbolički, jer pokazuje da Jadran može biti prostor primjene suvremenih rješenja, a ne samo mjesto na kojem se govori o potrebi modernizacije. Praktično, jer skraćuje vrijeme pretrage i pomaže ronilačkim timovima da učinkovitije usmjere napor ondje gdje je on najpotrebniji.
Dodatni kontekst daje i činjenica da je DIH Innovamare međunarodno usmjeren projekt koji promiče inovacije i održivost u jadranskoj regiji, s naglaskom na prijenos znanja, tehnološki razvoj i suradnju između istraživačkog i privatnog sektora. Kada se takav projekt pojavi na terenu, u konkretnoj ekološkoj akciji, tada prestaje biti samo administrativni ili razvojni okvir i postaje nešto opipljivo. Za lokalnu zajednicu to znači da suvremena tehnologija može imati izravnu korist u očuvanju prostora u kojem se živi i radi, a za javnost poruku da zelena tranzicija nije samo politička fraza, nego skup vrlo konkretnih alata i postupaka.
Edukacija djece kao ulaganje u dugoročnu promjenu
Program nije ostao samo na akciji čišćenja. Već prvog dana gosti iz DIH Innovamare održali su edukativnu radionicu za učenike Osnovne škole u Malom Lošinju u sklopu projekta „Čisto plavetnilo“, s ciljem podizanja svijesti o problemu morskog otpada. Taj segment često se u javnosti percipira kao sporedan dodatak, ali je dugoročno možda i najvažniji dio cijele priče. Razlog je jednostavan: more se neće štititi samo povremenim akcijama, nego promjenom navika, razumijevanjem posljedica i razvijanjem osjećaja odgovornosti od najranije dobi.
Lošinj u tom pogledu ima važnu prednost jer na otoku već postoji snažna tradicija edukacijskih i istraživačkih aktivnosti vezanih uz more. Institut Plavi svijet godinama razvija programe znanstvenog rada i javne edukacije, a Lošinjski edukacijski centar o moru prepoznat je kao mjesto na kojem se stručna znanja približavaju široj publici. Uključivanje djece u program tijekom „Zelenog vikenda“ zato nije bilo usputno, nego potpuno u skladu s dugoročnim smjerom djelovanja. Djeca koja danas na radionici uče što morski otpad znači za ekosustav sutra će biti građani, potrošači, iznajmljivači, ribari, ugostitelji, nautičari ili donositelji odluka. U tom smislu, edukativni dio akcije nije prateći sadržaj, nego ulaganje u buduće obrasce ponašanja.
Šira slika: Lošinj pokušava održivost pretvoriti u praksu
„Zeleni vikend“ na Lošinju nije bio ograničen samo na akciju čišćenja mora. Službene najave Turističke zajednice Grada Malog Lošinja pokazale su da je manifestacija osmišljena šire, kao spoj održivosti, lokalne tradicije i sudjelovanja građana. U istom programu našli su se cvjetni sajam „Lošinjski cvijet“, eko-akcija „More zna, otok pamti“ i lošinjska šparogijada. Na prvi pogled riječ je o različitim događanjima, no zajednička nit im je jasna: poticanje odgovornijeg odnosa prema prostoru i jačanje identiteta destinacije kroz sadržaje koji nisu odvojeni od lokalnog života.
Upravo takav pristup sve je važniji u turističkim sredinama koje žele izbjeći da održivost ostane tek promotivna riječ. Kada se u istom vikendu povežu uređenje prostora, lokalna gastronomija, volontiranje i obrazovanje, tada se stvara cjelovitija slika mjesta koje ne živi samo za sezonu, nego pokušava dugoročno upravljati vlastitim resursima. U slučaju Lošinja, to je posebno osjetljivo pitanje jer je riječ o prostoru velike prirodne vrijednosti i snažne turističke izloženosti. Što je destinacija uspješnija, to je veći pritisak na njezinu obalu, promet, infrastrukturu i morski prostor. Zato ovakve manifestacije imaju smisla samo ako istodobno nose i stvarni sadržaj i stvarni učinak, a akcija „More zna, otok pamti“ ove je godine taj učinak doista pokazala.
Organizacija koja počiva na lokalnoj suradnji
Akciju su organizirali Institut Plavi svijet i ronilački centar Subseason, u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Malog Lošinja, Gradom Malim Lošinjem, tvrtkom Jadranka d.d. te nizom partnera iz lokalne zajednice. Već sam sastav organizatora govori da ovakvi zahvati nisu mogući bez široke operativne suradnje. Potrebni su stručni ljudi koji razumiju more i podmorje, ronioci osposobljeni za zahtjevne uvjete rada, logistika na kopnu, potpora lokalnih institucija, komunikacija s javnošću i organizirano zbrinjavanje otpada nakon akcije. Tek kada se svi ti dijelovi povežu, moguće je ostvariti rezultat kakav je Lošinj zabilježio ovog vikenda.
Takva suradnja važna je i zato što pokazuje da zaštita okoliša nije posao samo jedne udruge ili jedne ustanove. Ona uključuje znanstvene i stručne institucije, javni sektor, komunalni sustav, turističke dionike, građane i volontere. U tome se krije i jedna od ključnih poruka akcije: okolišna odgovornost nije delegirana na nekog drugog, nego se dijeli. Kada lokalna zajednica zajedno radi na čišćenju vlastitog podmorja, šalje poruku da prostor nije samo resurs za korištenje, nego i vrijednost za koju se preuzima odgovornost. U turističkoj sredini to dodatno znači da briga za okoliš postaje sastavni dio kvalitete destinacije, a ne odvojena tema za stručne rasprave.
Zašto ovakve akcije imaju i društvenu i gospodarsku težinu
Na Jadranu, a posebno na otocima, zaštita mora nije samo pitanje ekologije u užem smislu. Ona je istodobno i društveno i gospodarsko pitanje. Čisto more utječe na doživljaj destinacije, na sigurnost kupališta, na atraktivnost luka i uvala, na kvalitetu života stanovnika, ali i na dugoročnu održivost turizma, ribarstva i drugih djelatnosti vezanih uz obalu. Zbog toga je svaka akcija koja smanjuje količinu otpada u moru istodobno i ulaganje u javni prostor i ulaganje u lokalnu ekonomiju.
Lošinj se posljednjih godina sustavno pozicionira kao destinacija zdravlja, prirode i održivog odmora. No takva pozicija može opstati samo ako je prati konkretna praksa. U protivnom se brzo pretvara u marketinšku frazu. Upravo zato događaji poput „More zna, otok pamti“ imaju dodatnu težinu: oni potvrđuju da iza identiteta destinacije postoje i stvarni napori. Za posjetitelje koji dolaze na otok zbog prirode, šetnica, kupanja, jedrenja ili rekreativnog boravka, važno je znati da lokalna zajednica ozbiljno pristupa očuvanju prostora. A za sve koji žele ostati više dana, posebno tijekom proljetnih događanja i vikend-programa, korisno je unaprijed provjeriti
smještaj za posjetitelje na Lošinju, osobito ako žele biti blizu centra događanja, obale ili uvala koje su dio otočne ponude.
Poruka nakon akcije je jasna: rezultat postoji, ali posao nije završen
Nakon trodnevne akcije Lošinj je doista čišći za više od dvije tone otpada, no vrijednost ovog vikenda nije samo u brojci, nego u širem dojmu koji ostavlja. S jedne strane, rezultat pokazuje da se dobro organiziranom akcijom može napraviti vrlo konkretan pomak u kratkom roku. S druge strane, sama količina izvađenog otpada upozorava da problem nije nestao i da će slične akcije biti potrebne i ubuduće. More ne pamti samo lijepe razglednice, nego i tragove ljudske nepažnje, potrošnje i neodgovornog odlaganja otpada. Upravo zato naziv akcije „More zna, otok pamti“ zvuči kao točan sažetak stvarnosti s kojom žive brojne jadranske sredine.
Najvažnije je ipak to što je Lošinj pokazao da postoje znanje, ljudi i volja da se na taj problem odgovori. Kada se na jednom mjestu spoje volonteri, ronioci, školarci, istraživači, tehnološki partneri, gradske institucije i komunalni sustav, tada se stvara model koji može biti važan i drugim obalnim sredinama. Nije riječ samo o čišćenju jedne luke, jedne uvale ili jedne plaže, nego o stvaranju kulture odgovornosti prema moru. A upravo se iz takvih, naizgled lokalnih akcija, često rađaju najtrajnije promjene u načinu na koji zajednica razumije prostor u kojem živi.
Izvori:- Turistička zajednica Grada Malog Lošinja – službena najava manifestacije „Zeleni vikend“, s opisom programa, datuma i lokacija eko-akcije „More zna, otok pamti“ (link)- Institut Plavi svijet – pregled djelovanja organizacije u području istraživanja, zaštite mora i edukacije javnosti (link)- Institut Plavi svijet – izvješće o akciji „More zna, otok pamti“ iz 2025., kao kontekst kontinuiteta i ranijih rezultata akcije na Lošinju (link)- Radio Jadranka / Radio Mali Lošinj – objava o programu akcije u travnju 2026., s informacijama o početku događanja i javnom pozivu sudionicima (link)- Innovamare Technologies – opis autonomnog plovila FAUST V i njegovih mogućnosti za nadzor mora i prikupljanje podataka u stvarnom vremenu (link)- Interreg Italy-Croatia / DIH Innovamare – službeni opis projekta usmjerenog na inovacije i održivost u jadranskoj regiji (link)
Kreirano: ponedjeljak, 13. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini