Svjetski prosvjedi protiv izraelskih napada i sukoba s Iranom

Prosvjedi protiv izraelskih vojnih akcija u Iranu i sukoba u Gazi postaju sve intenzivniji, a reakcije javnosti diljem svijeta eskaliraju. Tisuće prosvjednika okupljaju se u gradovima poput Londona, Berlina, Pariza i Rima, tražeći trenutan prekid nasilja i zaštitu civilnog stanovništva. U Londonu, gdje se okupilo više desetaka tisuća ljudi, prosvjedi su protekli uz povike solidarnosti s palestinskim narodom. Aktivisti su nosili transparente s porukama poput „Sloboda Palestini“, dok su prosvjedi u Berlinu privukli oko 1000 sudionika, koji su se suočili s policijom zbog navodnih sigurnosnih prijetnji. U Rimu, prosvjedi su eskalirali, a policija je morala intervenirati koristeći suzavac i vodene topove kako bi rastjerala okupljenu gomilu. Protesti su globalni fenomen, s demonstracijama zabilježenim i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su studentski pokreti organizirali kampanje na sveučilištima, tražeći prekid američke podrške Izraelu.

Porast napetosti na Bliskom Istoku

Geopolitičke tenzije u regiji nastavljaju rasti, s izraelskim napadima na ciljeve u Libanonu, gdje se bore s Hezbollahovim snagama, koje podržava Iran. Izraelska vlada opravdava te napade kao dio kampanje protiv terorizma, tvrdeći da su usmjereni na sprječavanje ponovnih napada poput onog 7. listopada 2023., kada je Hamas izvršio smrtonosni napad na izraelske civile. U međuvremenu, Iran je lansirao raketne napade na Izrael, čime je dodatno povećan strah od eskalacije sukoba koji bi mogao zahvatiti cijeli Bliski Istok. Iran, koji podržava pro-palestinske skupine diljem regije, javno je upozorio da će nastaviti pružati vojnu podršku svojim saveznicima u Libanonu i Siriji, čime je dodatno destabilizirana situacija.

Antisemitizam, islamofobija i globalna sigurnost

Dok pro-palestinski aktivisti diljem svijeta pozivaju na okončanje vojnih akcija, pro-izraelski prosvjednici upozoravaju na porast antisemitizma. Ovakvi prosvjedi nerijetko završavaju nasilnim sukobima između suprotstavljenih strana. U Berlinu su izbili sukobi kada su se pro-palestinski prosvjednici sukobili s policijom, a u Sjedinjenim Državama zabilježeni su incidenti koji uključuju napade na židovske i muslimanske zajednice. Sigurnosne službe u SAD-u povećale su mjere sigurnosti, posebno u velikim gradovima kao što su New York i Los Angeles, zbog straha od mogućih terorističkih napada povodom godišnjice Hamasovih napada iz 2023. godine. UN je izrazio zabrinutost zbog porasta ekstremističkih incidenata, napominjući kako je važno zaštititi ranjive skupine i spriječiti daljnju eskalaciju nasilja.

Međunarodna diplomacija i pokušaji rješenja sukoba

Iako je međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Američke Države i Europsku uniju, pokušala posredovati u postizanju prekida vatre između izraelskih i palestinskih snaga, pregovori su do sada bili neuspješni. Izraelska vlada, pod vodstvom premijera Benjamina Netanyahua, izjavila je kako neće stati dok Hamas ne bude potpuno uklonjen iz Gaze. Palestinski lideri, s druge strane, zahtijevaju kraj blokade i osiguranje humanitarne pomoći za stanovništvo Gaze, koje je pogođeno intenzivnim bombardiranjem. Situacija se dodatno komplicira zbog umiješanosti drugih država poput Irana i Sirije, što predstavlja dodatni izazov za međunarodne diplomate koji pokušavaju spriječiti širenje sukoba izvan granica Izraela i Gaze.

Globalna humanitarna kriza i reakcije javnosti

Prema procjenama UN-a, broj žrtava u Gazi prešao je 41,000, a humanitarna kriza nastavlja se pogoršavati. Zbog ograničenja u isporuci humanitarne pomoći, tisuće civila ostaju bez osnovnih sredstava za život, a bolnice su pretrpane ranjenicima. Međunarodne organizacije pozivaju na hitnu intervenciju, dok prosvjednici diljem svijeta traže brzu akciju za prekid sukoba. U Parizu su tisuće demonstranata okupirale ulice, zahtijevajući hitno povlačenje izraelskih trupa iz Libanona i Gaze. Organizatori prosvjeda ističu kako je važno osigurati humanitarne koridore i omogućiti civilima da napuste zone sukoba. U Turskoj, prosvjednici su izašli na ulice Istanbula, tražeći od turske vlade da izvrši pritisak na izraelsku vladu kako bi okončala svoje vojne akcije.

Utjecaj na političke odnose i globalna stabilnost

Situacija na Bliskom Istoku ima dalekosežne posljedice na globalnu političku scenu. Savez između SAD-a i Izraela ostaje čvrst, no kritike rastu unutar američke javnosti, posebno među mladima i aktivistima za ljudska prava. U Europi, stavovi se razlikuju – dok neke države poput Njemačke i Velike Britanije pružaju podršku Izraelu, druge države izražavaju zabrinutost zbog humanitarne situacije i zahtijevaju diplomatsko rješenje. Protesti u Aziji također su sve češći; u Manili, prosvjednici su se sukobili s policijom dok su pokušavali blokirati američku ambasadu, optužujući SAD za podršku izraelskim napadima. Kineska vlada pozvala je na suzdržanost i hitno uspostavljanje mirovnih pregovora.