Bliski istok ubrzao turistički rast, ali 2026. donosi veći test za regionalnu industriju putovanja
Turizam na Bliskom istoku u 2025. rastao je brže od svjetskog prosjeka, a najnoviji podaci World Travel & Tourism Councila pokazuju da je regija ušla u godinu snažnog oporavka, povećane međunarodne potrošnje i izrazito dinamičnog poslovnog putovanja. Prema istraživanju WTTC-a Economic Impact Research, sektor putovanja i turizma u regiji porastao je 5,3 posto u 2025., dok je globalni prosjek iznosio 4,1 posto. Time je Bliski istok potvrdio status jednog od najbrže rastućih turističkih tržišta, ali i otvorio pitanje koliko je taj rast otporan na sigurnosne i geopolitičke poremećaje koji su se pojačali u 2026. godini.
U središtu tog rasta nalazi se Saudijska Arabija, koja je prema WTTC-u najveće turističko gospodarstvo u regiji i čini gotovo polovicu ukupne turističke ekonomije Bliskog istoka. Njezina uloga nije samo posljedica velikih ulaganja u infrastrukturu, nove destinacije i međunarodnu promociju, nego i šire strategije gospodarske diversifikacije u kojoj se turizam sve više koristi kao alat za otvaranje radnih mjesta, privlačenje kapitala i jačanje globalne povezanosti. Sličan, iako drukčije strukturiran, rast bilježe i Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman i Jordan, što pokazuje da se oporavak ne oslanja isključivo na jedan nacionalni projekt.
WTTC bilježi rast iznad globalnog prosjeka
WTTC je 27. travnja 2026. objavio da je sektor putovanja i turizma na Bliskom istoku u 2025. regionalnom BDP-u pridonio s 385,8 milijardi dolara te podržao 7,1 milijun radnih mjesta. Posebno je važan podatak o međunarodnoj potrošnji posjetitelja, koja je u regiji porasla 5,2 posto, dok je globalni rast istog pokazatelja iznosio 3,2 posto. Taj nesrazmjer upućuje na snažniji priljev potražnje prema bliskoistočnim odredištima, ali i na širenje prometne povezanosti preko velikih zračnih čvorišta u Zaljevu.
Takav rezultat treba promatrati u širem kontekstu postpandemijskog oporavka. WTTC-ovo izvješće o globalnim trendovima za 2025. navodi da je Bliski istok već u 2024. ostvario drugu najvišu stopu rasta u odnosu na razdoblje prije pandemije, odmah iza Kariba. Ukupan doprinos sektora regionalnom BDP-u tada je dosegnuo 341,9 milijardi dolara, što je bilo 7 posto više nego 2023. i 16,1 posto iznad razine iz 2019. godine. Taj kontinuitet rasta objašnjava zašto se regija sve češće navodi kao primjer turističkog tržišta koje je iz faze oporavka prešlo u fazu strateškog širenja.
No snažni agregatni pokazatelji ne znače da su sva tržišta jednako stabilna. WTTC je i u ranijem izvješću upozorio da su zemlje izravno pogođene sukobima, poput Libanona i Izraela, zaostajale za pretpandemijskim razinama. To pokazuje temeljnu napetost bliskoistočnog turizma: u istoj regiji postoje države koje ubrzano grade luksuzne resortove, kongresne kapacitete i globalne aviohubove, ali i tržišta na kojima sigurnosni rizici neposredno ograničavaju potražnju, investicije i zračni promet.
Saudijska Arabija predvodi regionalni zamah
Najveći pojedinačni pokretač rasta ostaje Saudijska Arabija. WTTC navodi da je turistički sektor te zemlje u 2025. dosegnuo 178 milijardi dolara doprinosa BDP-u, odnosno 46 posto ukupne turističke ekonomije Bliskog istoka. Rast turističkog BDP-a Saudijske Arabije iznosio je 7,4 posto, gotovo dvostruko više od globalne stope rasta sektora i oko 40 posto više od regionalnog prosjeka. Istodobno je međunarodna potrošnja posjetitelja u Saudijskoj Arabiji porasla 8,2 posto, čime je također znatno nadmašila svjetski prosjek.
Taj rezultat odražava nekoliko paralelnih procesa. Saudijska Arabija posljednjih godina snažno ulaže u nove destinacije, kulturne i sportske događaje, kongresnu ponudu, hotelske kapacitete te prometnu infrastrukturu. Turizam se uklapa u širu razvojnu agendu kojom se nastoji smanjiti oslanjanje gospodarstva na naftne prihode i povećati udio usluga u nacionalnoj ekonomiji. WTTC je još u projekcijama za 2025. isticao da bi putovanja i turizam u Saudijskoj Arabiji mogli pridonijeti s više od 10 posto BDP-a te poduprijeti rekordnu zaposlenost u sektoru.
Posebno se ističe poslovni segment. Prema WTTC-u, potrošnja na poslovna putovanja u Saudijskoj Arabiji porasla je za više od 55 posto u 2025. godini. To je važan pokazatelj jer poslovni turizam nije vezan samo uz hotelska noćenja, nego i uz kongrese, sajmove, investicijske forume, poslovne delegacije, zračni promet i cijeli lanac usluga visoke dodane vrijednosti. Kada takav segment raste brže od odmorišnog turizma, to često znači da se destinacija pozicionira kao regionalno središte za kapital, konferencije i međunarodne poslovne kontakte.
UAE, Oman i Jordan potvrđuju da rast nije izoliran
Iako Saudijska Arabija nosi najveći dio regionalnog zamaha, podaci WTTC-a pokazuju da su i druga tržišta ostvarila važne rezultate. Ujedinjeni Arapski Emirati u 2025. dosegnuli su 68,5 milijardi dolara doprinosa turističkog sektora BDP-u, uz 56,9 milijardi dolara međunarodne potrošnje posjetitelja. UAE se pritom oslanjaju na već izgrađenu kombinaciju globalnih zračnih veza, luksuznog hotelskog sektora, poslovnih događaja, urbane zabave i financijskih usluga, zbog čega Dubai i Abu Dhabi ostaju među najvidljivijim turističkim i tranzitnim točkama regije.
Jordan je, prema WTTC-u, zabilježio rast turističkog BDP-a od 5,5 posto, uz međunarodnu potrošnju posjetitelja od 8,5 milijardi dolara. Oman je ostvario jednaku stopu rasta turističkog BDP-a, 5,5 posto, te 4 milijarde dolara međunarodne potrošnje. Za razliku od izrazito urbanih i luksuzno pozicioniranih zaljevskih tržišta, Oman se u WTTC-ovu globalnom izvješću opisuje kao uravnoteženija destinacija, s relativno ravnomjernijom raspodjelom međunarodne i domaće potrošnje te većim udjelom poslovnih putovanja nego što je globalni prosjek.
Takva raznolikost važna je za dugoročnu otpornost regije. Ako se turistički rast oslanja samo na nekoliko velikih zračnih čvorišta ili nekoliko luksuznih odredišta, poremećaji u prometu, sigurnosti ili potrošačkom raspoloženju mogu imati brži i širi učinak. No ako istodobno rastu kulturni turizam, domaća putovanja, poslovni događaji, prirodne destinacije i regionalne rute, industrija dobiva više kanala kroz koje može ublažiti kratkoročne šokove.
Poslovna putovanja postala su jedan od glavnih motora rasta
Na razini cijelog Bliskog istoka, potrošnja na poslovna putovanja porasla je 23 posto u 2025., što WTTC svrstava među najjače segmente regionalnog turističkog rasta. Taj je podatak važan jer dolazi nakon razdoblja u kojem se globalno često postavljalo pitanje hoće li videokonferencije i hibridni rad trajno smanjiti potrebu za poslovnim putovanjima. Bliskoistočni primjer pokazuje suprotan trend u tržištima koja istodobno ulažu u konferencijske centre, velike događaje i međunarodne investicijske platforme.
Rast poslovnih putovanja također povećava važnost zračnih veza. Veliki prijevoznici i regionalni aerodromi nisu samo turistička infrastruktura, nego i ključni element gospodarske strategije. Ako neka destinacija može povezati Europu, Aziju i Afriku velikim brojem letova, ona dobiva prednost u privlačenju korporativnih događaja, investitora i kratkih poslovnih boravaka. Upravo zato poremećaji u zračnom prostoru, rast cijena goriva ili promjene sigurnosnih preporuka mogu izravno utjecati ne samo na odmor putnika nego i na šire poslovno okruženje.
WTTC u svojoj ocjeni naglašava da će nastavak ulaganja u infrastrukturu, povezanost i razvoj destinacija biti presudan za dugoročni rast. U tom smislu turizam na Bliskom istoku više nije promatran samo kao sezonska djelatnost, nego kao jedna od poluga gospodarske transformacije. Ulaganja u hotele, zračne luke, kulturne ustanove, sportske manifestacije i poslovne događaje stvaraju lanac aktivnosti koji se prelijeva na građevinarstvo, promet, trgovinu, ugostiteljstvo i tržište rada.
Geopolitički rizik postaje ključna varijabla za 2026.
Unatoč snažnoj 2025., izgledi za 2026. znatno su neizvjesniji. Oxford Economics, kroz specijalizirani odjel Tourism Economics, procjenjuje da bi zbog sukoba povezanog s Iranom međunarodni dolasci na Bliski istok u 2026. mogli pasti između 11 i 27 posto u odnosu na prethodnu godinu. U scenariju ranog smirivanja sukoba, koji bi trajao od jednog do tri tjedna, gubitak bi iznosio oko 23 milijuna međunarodnih posjetitelja i 34 milijarde dolara turističke potrošnje u usporedbi s ranijom projekcijom. U scenariju duljeg sukoba, gubitak bi mogao dosegnuti oko 38 milijuna posjetitelja i 56 milijardi dolara potrošnje.
Ti brojevi ne poništavaju rezultate iz 2025., ali pokazuju koliko se brzo turistička slika može promijeniti kada sigurnosni rizik zahvati prometne koridore i percepciju stabilnosti. Oxford Economics navodi da su zračni prostori u regiji bili znatno ograničeni te da je više od 5.000 letova otkazano u prva dva dana sukoba. Budući da aerodromi Bliskog istoka sudjeluju u velikom dijelu međunarodnog tranzita, posljedice se ne zaustavljaju na regionalnim dolascima, nego se prelijevaju na daleka tržišta, rasporede zrakoplovnih kompanija i cijene putovanja.
U tom kontekstu najizloženije su upravo zemlje Zaljeva, koje su godinama gradile imidž sigurnih, dostupnih i infrastrukturno snažnih destinacija. Njihov poslovni model u turizmu u velikoj se mjeri oslanja na međunarodni zračni promet, tranzit, visokoplatežne posjetitelje i velike događaje. Ako putnici počnu odgađati rezervacije, skraćivati boravke ili birati alternativne destinacije, učinak se brzo prenosi na hotele, zračne prijevoznike, kruzere, agencije i organizatore poslovnih skupova.
Prvi učinci već se vide u poslovanju velikih turističkih kompanija
Da geopolitički rizik nije samo analitička pretpostavka, pokazuju i poslovne odluke velikih kompanija. The Guardian je 22. travnja 2026. izvijestio da je TUI, najveći europski turistički operator, smanjio prognozu dobiti nakon što ga je rat povezan s Iranom stajao oko 40 milijuna eura. Kompanija je navela troškove repatrijacije gotovo 12.000 gostiju i članova osoblja, uključujući putnike s kruzera u Abu Dhabiju i Dohi, te poremećaje u operacijama u Turskoj, Cipru i Egiptu.
TUI je pritom upozorio na povećan oprez putnika i sklonost rezervacijama bliže datumu polaska. Takvo ponašanje tipično je za razdoblja sigurnosne neizvjesnosti: potražnja ne nestaje uvijek, ali postaje osjetljivija na vijesti, cijene, mogućnost otkazivanja i procjene rizika. Za destinacije i prijevoznike to otežava planiranje kapaciteta, prihoda i cijena, a za tržišta koja se oslanjaju na dugu sezonu i visoku popunjenost stvara dodatni pritisak.
Rast cijena goriva i dulje rute zbog zaobilaženja zračnih prostora dodatno pogoršavaju sliku. Kada letovi postaju skuplji ili operativno složeniji, zrakoplovne kompanije mogu smanjivati frekvencije, otkazivati manje profitabilne linije ili prebacivati trošak na putnike. U sektoru u kojem je dostupnost često presudna za odluku o putovanju, takve promjene mogu imati jednak učinak kao i izravno sigurnosno upozorenje.
Turizam ostaje razvojna prilika, ali rast ovisi o stabilnosti
WTTC-ovi podaci pokazuju da je Bliski istok u 2025. ušao u fazu zrelijeg turističkog rasta: povećana je međunarodna potrošnja, poslovna putovanja snažno su ubrzala, a države poput Saudijske Arabije, UAE-a, Omana i Jordana proširile su gospodarski učinak sektora. Dugoročno, regija ima jasne prednosti: strateški položaj između kontinenata, financijski snažne investitore, velike zračne prijevoznike, ambiciozne državne planove i sve raznolikiju ponudu od poslovnih događaja do kulturnih i prirodnih destinacija.
Ipak, 2026. će biti test otpornosti. Ako se sigurnosne okolnosti stabiliziraju, regija bi mogla nastaviti koristiti investicije i povezanost koje su joj omogućile rast brži od globalnog prosjeka. Ako se napetosti nastave, dio rasta mogao bi biti odgođen, a najviše bi stradali međunarodni dolasci, tranzitni promet i visokovrijedna putovanja. Za turističku industriju Bliskog istoka to znači da će iduće razdoblje ovisiti ne samo o novim hotelima, događajima i marketinškim kampanjama, nego i o sposobnosti regije da obnovi povjerenje putnika i održi predvidljivost zračnih veza.
Izvori:- World Travel & Tourism Council – priopćenje o rastu turizma na Bliskom istoku u 2025. i ulozi Saudijske Arabije (link)- World Travel & Tourism Council – globalni pregled i projekcije za sektor putovanja i turizma u 2025. (link)- WTTC Economic Impact Research 2025: Global Trends – regionalni podaci za Bliski istok, ulaganja, zaposlenost i dugoročne projekcije (link)- Oxford Economics / Tourism Economics – procjena učinka sukoba povezanog s Iranom na dolaske i potrošnju u turizmu Bliskog istoka u 2026. (link)- The Guardian – izvještaj o učinku rata povezanog s Iranom na TUI, repatrijacije i prognoze dobiti turističke kompanije (link)
Kreirano: ponedjeljak, 27. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini