Tunis pod povećalom zbog privođenja propalestinskih aktivista: nova flotila za Gazu postaje međunarodno političko pitanje
Tuniske vlasti privele su više propalestinskih aktivista povezanih s pripremom nove međunarodne humanitarne flotile za Gazu, a slučaj je u vrlo kratkom roku prerastao iz domaće istrage o donacijama u šire političko i diplomatsko pitanje. Prema dostupnim informacijama, istragu vodi jedinica tuniske Nacionalne garde zadužena za financijski kriminal, a u središtu su sumnje na pranje novca, prijevaru i navodnu zlouporabu sredstava prikupljenih za organizaciju plovidbe i pratećih aktivnosti. Organizatori, međutim, tvrde da se iza formalnog pravnog okvira krije pokušaj pritiska na mrežu aktivista koja pokušava ponovno otvoriti humanitarni koridor prema Gazi.
Prema izvješću Associated Pressa, među privedenima su Wael Naouar, Jawaher Channa i Nabil Channoufi, osobe koje se u javnosti povezuju s upravljačkom strukturom inicijative Global Sumud Flotilla i njezinim tuniskim organizacijskim ogrankom. Tuniske vlasti zasad nisu javno detaljno obrazložile slučaj niti su, prema dostupnim objavama, dale iscrpan politički komentar o samim privođenjima. Upravo ta šutnja dodatno pojačava pozornost, jer se sve događa u trenutku kada se Tunis ponovno pojavljuje kao važna točka za međunarodne propalestinske kampanje na Mediteranu.
Istraga o donacijama i tvrdnje o političkom pritisku
Službeni okvir cijelog slučaja zasad je financijska istraga. Tuniski mediji, na koje se poziva AP, navode da se provjerava porijeklo i upravljanje novcem prikupljenim putem donacija za flotilu, kao i način na koji su sredstva raspodjeljivana unutar organizacijskog kruga. U formalnom smislu, riječ je o osjetljivom području u kojem vlasti mogu tvrditi da samo provode zakon, osobito kada su u pitanju međunarodne kampanje, prekogranično financiranje i javne donacije. No politička dimenzija slučaja gotovo je neizbježna, jer organizatori otvoreno poručuju da se pritiscima želi obeshrabriti solidarna akcija usmjerena prema Palestincima u Gazi.
Njihova teza dobiva dodatnu težinu i zato što privođenja nisu izoliran događaj. Prema AP-u, u danima prije uhićenja bilo je više ometanja događaja povezanih s pripremom nove misije prema Gazi. Vlasti su zabranile planirani skup u Tunisu na kojem su trebali sudjelovati i međunarodno poznati aktivisti, među njima brazilski kampanjac Thiago Ávila i švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg. Aktivisti su također tvrdili da su sigurnosne snage spriječile i ceremoniju u luci Sidi Bou Said, zamišljenu kao javno priznanje lučkim radnicima koji su podupirali raniju flotilu. Kada se takvi potezi promatraju zajedno, organizatori ih predstavljaju kao obrazac administrativnog i sigurnosnog pritiska, a ne kao niz nepovezanih incidenata.
Zašto je Tunis važan za novu misiju prema Gazi
Tunis nije slučajno postao jedno od središta pripreme nove flotile. Organizatori tvrde da bi brodovi trebali isploviti iz više mediteranskih točaka, uključujući Španjolsku, Tunis i Italiju, uz logističku potporu i kopnenog konvoja. Prema informacijama koje je prenio AP, u ranijoj fazi govorilo se o više od tisuću sudionika, među njima liječnicima, inženjerima i istražiteljima ratnih zločina. Istodobno, u službenim materijalima same inicijative Global Sumud Flotilla iz prosinca 2025. navodi se još ambiciozniji plan: više od 100 plovila i više od 3000 sudionika iz više od 100 zemalja. U tim se dokumentima misija opisuje ne samo kao pokušaj dopreme pomoći, nego i kao širi civilni pothvat s namjerom uspostave nenaoružane zaštitne prisutnosti i potpore obnovi Gaze.
Takav raspon ciljeva objašnjava zašto je Tunis za organizatore toliko važan. Zemlja geografski pripada prostoru s kojeg je moguće graditi mediteransku mrežu solidarnosti, a politički ima dugu tradiciju snažnog javnog propalestinskog sentimenta. Istodobno, upravo zato svako ograničavanje takvih inicijativa odjekuje snažnije nego što bi možda odjeknulo drugdje. Kada se vlasti odluče na istrage, zabrane događaja i privođenja, to se ne čita samo kao pitanje unutarnje sigurnosti, nego i kao signal o granicama političkog djelovanja u zemlji koja je nakon Arapskog proljeća nekoć slovila kao najotvoreniji demokratski eksperiment regije.
Humanitarni kontekst: Gaza je i dalje u dubokoj krizi
Razlog zbog kojeg ovakve akcije dobivaju međunarodnu pažnju ne leži samo u aktivizmu, nego i u stvarnom stanju na terenu u Gazi. Prema Uredu Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova, humanitarni odgovor u Gazi i dalje se odvija u izvanredno teškim okolnostima i nakon primirja koje je, prema njihovim izvješćima, stupilo na snagu 10. listopada 2025. Ujedinjeni narodi navode da je u pojasu i dalje golema potreba za pomoći, infrastrukturna razaranja su golemih razmjera, a stanovništvo ostaje izrazito ovisno o kontinuiranom dotoku hrane, lijekova, osnovnih potrepština i logističke potpore.
Dodatni sloj problema proizlazi iz regulatornih i političkih ograničenja za djelovanje humanitarnih organizacija. Human Rights Watch je krajem veljače 2026. upozorio da izraelske vlasti planiraju onemogućiti rad 37 međunarodnih nevladinih organizacija u Gazi i na Zapadnoj obali zbog novih registracijskih zahtjeva koji, prema stajalištu pogođenih organizacija, narušavaju načela neutralnosti i neovisnosti humanitarnog rada. U takvom okruženju svaka nova inicijativa koja pokušava fizički dopremiti pomoć ili simbolički probiti blokadu dobiva dodatnu političku težinu. Ona više nije samo čin aktivizma, nego i reakcija na osjećaj da su institucionalni kanali pomoći prespori, ograničeni ili politički sputani.
Flotile kao humanitarna gesta i politička poruka
Flotile za Gazu već godinama imaju dvostruku funkciju. S jedne strane, one pokušavaju dopremiti makar ograničenu količinu pomoći i skrenuti pozornost na humanitarne potrebe stanovništva. S druge strane, takve akcije gotovo uvijek predstavljaju izravni politički izazov postojećem režimu kontrole prilaza Gazi. Upravo zato svaka najava nove flotile izaziva snažne reakcije daleko prije nego što brodovi isplove. Nije riječ samo o logistici, nego o simbolici: tko ima pravo doći do Gaze, pod kojim uvjetima i uz čiju suglasnost.
Organizatori nove misije otvoreno navode da žele osporiti ono što nazivaju nezakonitom opsadom i kolektivnim kažnjavanjem. U svojim službenim materijalima ističu i ambiciju da uspostave trajniju civilnu prisutnost uz palestinske zajednice. Kritičari takvih akcija, osobito iz izraelskog sigurnosnog i političkog okruženja, redovito tvrde da flotile služe prije svega medijskoj i političkoj mobilizaciji te da ne mogu zamijeniti standardne humanitarne mehanizme. No upravo u tom prijeporu leži razlog zbog kojeg je slučaj iz Tunisa važan: on pokazuje kako se granica između humanitarnog djelovanja i političkog aktivizma na Bliskom istoku praktički više ne može jasno razdvojiti.
Sjena prošlogodišnje misije i iskustvo presretanja
Nova inicijativa ne nastaje u praznini. Tijekom 2025. slične su misije već pokušavale doći do Gaze, a neke od njih završile su presretanjem i pritvaranjem aktivista. AP je podsjetio da je Izrael prošle godine presreo brodove i priveo sudionike povezane sa sličnim pothvatom. Time je organizatorima već unaprijed jasno da se svaki novi pokušaj odvija u visoko rizičnom okruženju, u kojem su mogući pravni sporovi, diplomatski prijepori i sigurnosne intervencije prije nego što flotila uopće dosegne ciljano područje.
Zbog toga aktualna privođenja u Tunisu imaju i preventivni učinak. Neovisno o tome hoće li istraga rezultirati optužnicama ili će se pokazati kao kratkotrajan pritisak, već sama činjenica da su ključni ljudi iz organizacijskog kruga stavljeni pod istragu može usporiti prikupljanje sredstava, otežati međunarodnu koordinaciju i poslati poruku potencijalnim partnerima, donatorima i volonterima da se uključuju u projekt s ozbiljnim pravnim i političkim rizicima. Drugim riječima, učinak države ne mjeri se samo sudskim epilogom, nego i sposobnošću da promijeni dinamiku same kampanje.
Širi tuniski kontekst: sužavanje prostora za civilno društvo
Cijeli slučaj dodatno dobiva na težini kada se smjesti u širu sliku stanja građanskih sloboda u Tunisu. Prema AP-ovu izvješću iz studenoga 2025., tuniski sudovi naložili su privremenu obustavu rada više istaknutih organizacija za ljudska prava, a kritičari vlasti to su protumačili kao nastavak sužavanja prostora za neovisno civilno društvo tijekom mandata predsjednika Kaïsa Saïeda. U istom izvješću navodi se da su organizacije izložene financijskim i poreznim provjerama te optužbama da služe stranim interesima. Slične ocjene o problemima s proizvoljnim pritvaranjima, ograničenjima slobode izražavanja i udruživanja pojavljuju se i u izvješću američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u Tunisu.
To ne znači da je svaki pojedini postupak vlasti automatski neutemeljen. Međutim, kada se nova istraga o donacijama vodi u političkoj klimi u kojoj su nevladine organizacije i kritički glasovi već dulje pod pojačanim nadzorom, sumnja u političku motivaciju postaje razumljiva i izvan aktivističkih krugova. Upravo zbog toga slučaj flotile više nije samo pitanje jedne kampanje za Gazu, nego i test odnosa tuniske države prema politički osjetljivim oblicima građanskog organiziranja.
Što slijedi
Trenutačno nije jasno hoće li tuniske vlasti proširiti istragu, podići formalne optužbe ili pustiti slučaj da se zadrži na razini upozorenja i iscrpljivanja organizatora. Jednako tako nije jasno hoće li planirana misija prema Gazi zadržati prvotne rokove i opseg koje su organizatori najavljivali. No već sada je očito da je privođenje aktivista postalo mnogo više od domaće vijesti iz Tunisa. Ono se pretvorilo u novu točku prijepora oko humanitarnog pristupa Gazi, prava država da nadziru ili ograničavaju transnacionalne kampanje i pitanja koliko prostora još imaju civilne inicijative koje djeluju na presjeku humanitarnog rada, međunarodnog prava i političkog aktivizma.
Upravo zato odjek ove priče prelazi tuniske granice. Za jedne je riječ o legitimnoj financijskoj istrazi u osjetljivom međunarodnom kontekstu. Za druge je riječ o pokušaju da se administrativnim i policijskim sredstvima oslabi kampanja koja želi podsjetiti da Gaza, unatoč svim diplomatskim formulama i ograničenim kanalima pomoći, ostaje središnje humanitarno i političko pitanje regije. Dok istraga traje, a organizatori pokušavaju održati mobilizaciju, sudbina nove flotile postaje pokazatelj ne samo mogućnosti pristupa Gazi nego i stvarnih granica suvremenog međunarodnog aktivizma na Mediteranu.
Izvori:- - Associated Press – izvješće o privođenju tuniskih propalestinskih aktivista, istrazi o donacijama i ometanju događaja povezanih s novom flotilom za Gazu (link)
- - Global Sumud Flotilla – službeni materijali o proljetnoj misiji 2026., planiranom opsegu akcije i ciljevima misije (link)
- - UN OCHA – situacijsko izvješće o humanitarnom odgovoru u Gazi nakon primirja od 10. listopada 2025. i trajnim potrebama stanovništva (link)
- - Human Rights Watch – upozorenje o planiranom onemogućavanju rada 37 međunarodnih nevladinih organizacija u Gazi i na Zapadnoj obali zbog novih registracijskih pravila (link)
- - Associated Press – izvješće o suspenzijama istaknutih organizacija za ljudska prava u Tunisu i širem sužavanju prostora za civilno društvo (link)
- - U.S. Department of State – izvješće o stanju ljudskih prava u Tunisu, uključujući navode o proizvoljnim pritvaranjima i ograničenjima slobode izražavanja i udruživanja (link)
Kreirano: subota, 07. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini