Znanstvenici s Instituta Salk i Sveučilišta Virginije pokazali su da ciljano pojačanje pleiotrofina u astrocitima može poboljšati sinaptičku plastičnost i funkciju hipokampusa u mišjem modelu Downova sindroma, sugerirajući novu strategiju genske ili proteinske terapije koja bi jednoga dana mogla olakšati učenje i pamćenje.
Nova elektrokemijska metoda stvaranja mjehurića izravno na prozirnim elektrodama nježno odvaja stanice s podloga bez enzima i toksičnih premaza. Time se smanjuje fouling, produljuje rad bez zastoja i ubrzava uzgoj mikroalgi za hvatanje CO2 te proizvodnja staničnih terapija i bioloških lijekova.
Nova interdisciplinarna studija pokazuje da su rani hominidi bili izloženi olovu milijunima godina prije rudarstva te da je sitna promjena u genu NOVA1 mogla ublažiti neurotoksične učinke. Time je, prema autorima, u Homo sapiensu otvoren prostor za razvoj složenog jezika i veće društvene kohezije.
SpectroGen uvodi generativnu AI koja iz jednog spektra (npr. IR) stvara pouzdane „virtualne“ Raman i XRD potpise, dramatično ubrzavajući kontrolu kvalitete. Tvornice i laboratoriji dobivaju brže odluke, niže troškove i veću pokrivenost mjerenja, uz fizikom utemeljene modele i jasne granice primjene.
Fizičari s MIT-a razvili su tehniku spektroskopije globalne faze koja smanjuje kvantni šum i stabilizira laserski oscilator u optičkim atomskim satovima. Metoda, demonstrirana na itterbiju, udvostručuje razlučivost mjerenja te otvara put stabilnim, prijenosnim satovima za geoznanost, komunikacije i temeljnu fiziku.
Pad plodnosti nije samo priča o jajnim stanicama: presudnu ulogu ima jajnik kao ekosustav živaca, glija, krvnih žila i fibroblasta koji s godinama mijenjaju sazrijevanje folikula. Nova 3D snimanja i jednoćelijske analize otkrivaju neujednačenu raspodjelu oocita, gušću inervaciju i ranu fibrozu, što objašnjava brže starenje i otvara put preciznijim terapijama i procjeni rezerve (AMH)