Sejšeli jačaju ulogu neutralnog posrednika u sve podijeljenijem međunarodnom poretku
Sejšeli, mala otočna država u Indijskom oceanu, sve jasnije nastoje svoju vanjsku politiku graditi na načelu koje se u službenoj komunikaciji i javnim istupima sažima formulom „prijatelj svima, neprijatelj nikome”. Ta poruka nije samo diplomatska fraza namijenjena protokolarnim susretima. U trenutku kada se međunarodni odnosi sve snažnije oblikuju kroz suparništvo velikih sila, ratove, poremećaje u trgovini i sigurnosne napetosti na morima, Sejšeli pokušavaju svoju veličinu pretvoriti u prednost: ne ulaziti u blokovske podjele, nego održavati otvorene kanale prema različitim političkim i gospodarskim centrima moći.
Takav pristup posljednjih je dana ponovno došao u središte pozornosti nakon istupa predsjednika Patricka Herminieja tijekom njegova radnog posjeta Moskvi u travnju 2026. godine. U razgovorima i javnim nastupima u Rusiji naglašena je teza da Sejšeli žele razvijati odnose s različitim partnerima, ne prekidajući veze s jednima kako bi udovoljili drugima. Službeni opisi susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom upućuju na širenje bilateralne suradnje u više sektora, dok se istodobno u drugim diplomatskim dokumentima i priopćenjima vidi kontinuitet odnosa s Kinom, Sjedinjenim Američkim Državama, Europskom unijom i regionalnim organizacijama.
Neutralnost kao instrument preživljavanja, a ne pasivnosti
Politika neutralnosti kod malih otočnih država često se pogrešno tumači kao povlačenje iz međunarodnih odnosa. U slučaju Sejšela riječ je prije o aktivnoj diplomaciji koja nastoji izbjeći ovisnost o jednom središtu moći. Zemlja s oko 115 otoka, smještena na važnim pomorskim pravcima Indijskog oceana, nema demografsku, vojnu ni gospodarsku težinu velikih država, ali ima geostrateški položaj koji je zanimljiv akterima iz više smjerova. Upravo zato se u njezinoj vanjskoj politici isprepliću sigurnost plovidbe, turizam, klimatska diplomacija, ribarstvo, investicije i pitanje zračnog povezivanja.
Službeni strateški dokumenti sejšelske diplomacije naglašavaju potrebu da se vanjska politika prilagodi promijenjenom međunarodnom okruženju nakon pandemije, ali i dugoročnim izazovima malih otočnih država. U tom okviru neutralnost nije zamišljena kao izostanak stava, nego kao način očuvanja manevarskog prostora. Sejšeli mogu s Washingtonom surađivati na pomorskoj sigurnosti i borbi protiv krijumčarenja, s Pekingom razvijati bilateralne projekte i razmjenu, s Moskvom održavati političke i gospodarske kontakte, a s europskim i afričkim partnerima graditi mehanizme za razvoj, zaštitu oceana i regionalnu stabilnost.
Takva politika osobito je vidljiva u odnosu prema temama koje nadilaze uske bilateralne interese. Klimatske promjene za Sejšele nisu apstraktno pitanje, nego sigurnosni, gospodarski i egzistencijalni izazov. Rast razine mora, zaštita koraljnih grebena, očuvanje ribljeg fonda i održivi turizam izravno su povezani s prihodima, hranom, radnim mjestima i prostornim planiranjem. Zato se sejšelska diplomacija često pozicionira kao glas malih otočnih država koje traže veći utjecaj u globalnim raspravama o oceanima i klimatskom financiranju.
Odnosi sa SAD-om, Rusijom i Kinom bez jednostavnog svrstavanja
Sjedinjene Američke Države diplomatske odnose sa Sejšelima uspostavile su 1976. godine, nakon stjecanja neovisnosti od Ujedinjene Kraljevine. Američki State Department u opisu bilateralnih odnosa ističe suradnju u pomorskoj sigurnosti, suzbijanju trgovine drogom i drugih oblika krijumčarenja te zaštiti okoliša. To su područja u kojima se interesi Washingtona i Victorije, glavnog grada Sejšela, prirodno dodiruju: Indijski ocean važan je za međunarodnu trgovinu, energetsku sigurnost i borbu protiv transnacionalnog kriminala.
Istodobno, Sejšeli ne prekidaju ni odnose s Rusijom. Službeni sejšelski izvori objavili su da je predsjednik Herminie 22. travnja 2026. u Moskvi razgovarao s predsjednikom Putinom, pri čemu su obje strane istaknule namjeru jačanja suradnje. Prema dostupnim priopćenjima, razgovori su obuhvatili turizam, investicije, prometnu povezanost, zračnu povezanost, prehrambenu sigurnost i druge sektore povezane s gospodarskom otpornošću. Dan ranije, u razgovoru za rusku televiziju RT, Herminie je govorio o sejšelskoj vanjskoj politici, odnosima s Rusijom, globalnoj energetskoj stabilnosti i pritiscima s kojima se suočavaju male otočne države.
Kina je još jedan važan partner u toj diplomatskoj jednadžbi. Sejšelsko Ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je da su u ožujku 2025. predstavnici Sejšela i Kine razgovarali o produbljivanju bilateralnog partnerstva. Ti kontakti nadovezuju se na dugogodišnje odnose dviju država, koji uključuju političku komunikaciju, razvojne projekte i kulturnu razmjenu. Za Sejšele je kineska prisutnost važna zbog investicija i šire azijske povezanosti, ali se službeni ton pritom ne predstavlja kao odmak od drugih partnera, nego kao dio razgranate mreže odnosa.
Turizam kao mekana moć i gospodarski oslonac
Sejšeli nisu samo diplomatska točka na karti Indijskog oceana, nego i prepoznatljiva turistička destinacija. Nacionalni ured za statistiku Sejšela navodi turizam kao važan stup gospodarstva, a statistički sustav prati dolaske posjetitelja prema zemlji prebivališta, svrsi putovanja, prosječnoj duljini boravka, tipu smještaja i drugim pokazateljima. U zemlji u kojoj su prirodni krajolici, plaže, morski ekosustavi i ekskluzivni smještaj ključni elementi brenda, turizam ima i diplomatsku funkciju: on stvara svakodnevne veze s različitim tržištima i smanjuje ovisnost o jednoj skupini gostiju ili jednoj političkoj regiji.
Upravo zbog toga se politika „prijatelj svima” ne može odvojiti od turističke strategije. Država koja želi privući posjetitelje, investitore, zrakoplovne prijevoznike i hotelske operatore iz više dijelova svijeta mora održavati stabilan međunarodni imidž. Neutralnost tu djeluje kao jamstvo predvidljivosti. Za razliku od država koje se snažno vežu uz jedan geopolitički blok, Sejšeli pokušavaju poručiti da su otvoreni za suradnju s različitim tržištima, uz uvjet da se poštuju nacionalni interesi, okolišna ograničenja i razvojni prioriteti.
Turizam, međutim, nosi i rizike. Rasprave o korištenju zemljišta, stranim ulaganjima, zaštiti osjetljivih područja i pravednoj raspodjeli koristi stalno se vraćaju u politički prostor. Tijekom predsjedničkih izbora 2025. godine Associated Press je izvijestio da su pitanja okolišne degradacije, ovisnosti o drogama i kontroverznih zemljišnih aranžmana bila među temama koje su snažno utjecale na javnu raspravu. To pokazuje da se međunarodna otvorenost u sejšelskom slučaju mora usklađivati s unutarnjim očekivanjima stanovništva i brigom za nacionalni suverenitet.
Plava ekonomija kao središte međunarodnog identiteta
Jedan od najvažnijih razloga zbog kojih Sejšeli imaju vidljivost veću od svoje teritorijalne i demografske veličine jest koncept plave ekonomije. Vlada i međunarodne institucije godinama predstavljaju Sejšele kao primjer države koja pokušava povezati gospodarski razvoj s očuvanjem oceana. Prema službenim podacima sejšelskog ministarstva nadležnog za okoliš i klimatske promjene, zemlja je 2020. godine proglasila 30 posto svoje goleme isključive gospodarske zone morskim zaštićenim područjima, a prethodno je bila povezana s prvim modelom zamjene duga za zaštitu prirode i prvim državnim plavim obveznicama.
Svjetska banka u svojim materijalima o sejšelskoj plavoj obveznici navodi da je gospodarstvo zemlje izrazito ovisno o oceanu te da je ribarstvo, nakon turizma, jedan od ključnih sektora. Takva struktura objašnjava zašto se klimatska i oceanska diplomacija nalaze u središtu sejšelske vanjske politike. Nije riječ samo o zaštiti prirode kao vrijednosti samoj po sebi, nego o upravljanju resursima bez kojih država ne može održati prihode, zaposlenost i prehrambenu sigurnost.
Plava ekonomija Sejšelima daje i međunarodnu prepoznatljivost u forumima u kojima male države često teško dolaze do izražaja. Kada se govori o financiranju zaštite oceana, održivom ribarstvu, klimatskoj prilagodbi ili morskim zaštićenim područjima, Sejšeli se mogu predstavljati kao laboratorij politika koje druge države tek razmatraju. To pojačava njihovu diplomatsku pregovaračku poziciju: mala država ne nastupa samo kao primatelj pomoći, nego kao akter koji nudi iskustvo, modele i političku poruku.
Novi predsjednik i kontinuitet vanjskopolitičke linije
Patrick Herminie preuzeo je predsjedničku dužnost nakon izbora 2025. godine, na kojima je u drugom krugu pobijedio dotadašnjeg predsjednika Wavela Ramkalawana. Associated Press je izvijestio da je Herminie osvojio 52,7 posto glasova, a Ramkalawan 47,3 posto. Politička promjena bila je značajna jer je stranka United Seychelles, kojoj Herminie pripada, ponovno došla na vlast nakon razdoblja u kojem je bila izvan izvršne vlasti. Ipak, u vanjskoj politici vidljiv je snažan kontinuitet: Sejšeli i dalje naglašavaju otvorenost prema različitim partnerima, izbjegavanje neprijateljstava i pragmatično traženje koristi za nacionalni razvoj.
Taj kontinuitet ne znači da nema promjena u naglascima. Herminiejevi nastupi u Moskvi i najavljeni posjeti drugim partnerima pokazuju aktivniji pokušaj političkog pozicioniranja u vremenu kada male države nastoje nadoknaditi pad ili neizvjesnost tradicionalnih razvojnih tokova. Službena najava radnih posjeta Rusiji i Abu Dhabiju u travnju 2026. navela je da će teme uključivati turizam, ulaganja, prometnu i zračnu povezanost te prehrambenu sigurnost. To su konkretna pitanja koja izravno utječu na sposobnost države da ostane povezana, opskrbljena i gospodarski stabilna.
Za vanjske promatrače pritom je važno razlikovati neutralnost od jednakog odnosa prema svim pitanjima. Sejšeli mogu surađivati s državama koje su međusobno u napetim odnosima, ali to ne znači da nestaju međunarodne obveze, glasanja u multilateralnim organizacijama ili pritisci partnera. Upravo je u tome osjetljivost takve politike: što je međunarodni poredak podijeljeniji, to je teže održavati ravnotežu bez izazivanja sumnji jedne ili druge strane.
Može li mala otočna država biti prostor za dijalog?
Ideja da bi Sejšeli mogli biti neutralno mjesto za diplomatske razgovore oslanja se na nekoliko elemenata. Država ima međunarodno prepoznatljiv, politički relativno nenametljiv profil, smještena je izvan glavnih euroatlantskih i euroazijskih kriznih točaka te održava odnose s različitim akterima. Njezina turistička infrastruktura i imidž sigurnog odredišta dodatno podupiru percepciju zemlje kao prostora u kojem se mogu održavati sastanci izvan svakodnevne političke buke velikih prijestolnica.
Ipak, mogućnost posredničke uloge ne treba precjenjivati. Nema potvrde da Sejšeli trenutačno imaju formalni mandat ili konkretan proces koji bi ih pretvorio u središte velikih mirovnih pregovora. Preciznije je reći da njihova vanjska politika stvara preduvjete za takvu vrstu uloge ako se za nju pojavi potreba i ako je prihvate relevantne strane. U diplomaciji često nije presudna veličina države, nego povjerenje, diskrecija i sposobnost da se bude prihvatljiv sugovornik različitim stranama.
Za Sejšele je možda još važnija svakodnevna, manje spektakularna korist takvog položaja. Održavanje više diplomatskih kanala pomaže u privlačenju investicija, otvaranju tržišta, pregovorima o zračnim linijama, dobivanju razvojne potpore i jačanju položaja u klimatskim pregovorima. U svijetu u kojem se od manjih država često očekuje svrstavanje, sejšelska strategija nastoji pokazati da pragmatična neutralnost može biti i oblik aktivne zaštite nacionalnog interesa.
Ravnoteža između velikih sila i ranjivosti malih država
Sejšelski primjer pokazuje širu dilemu malih država u 21. stoljeću. One moraju surađivati s velikima jer bez vanjskih tržišta, kapitala, tehnologije i sigurnosnih partnerstava teško mogu odgovoriti na vlastite izazove. Istodobno moraju paziti da ta suradnja ne preraste u ovisnost koja ograničava političku autonomiju. Kod Sejšela je ta dilema dodatno pojačana činjenicom da su turizam, ribarstvo, morski okoliš i prometna povezanost izravno izloženi globalnim krizama, od ratova i sankcija do klimatskih poremećaja i promjena cijena energenata.
Zato se politika „prijatelj svima, neprijatelj nikome” može čitati kao pokušaj da se izbjegne najskuplji scenarij: gubitak pristupa jednoj skupini partnera zbog približavanja drugoj. Ona ne uklanja rizike, ali ih raspoređuje. U praksi to znači da Sejšeli moraju stalno objašnjavati vlastite poteze, održavati vjerodostojnost u multilateralnim forumima i uvjeravati različite partnere da otvorenost prema jednoj strani nije neprijateljski čin prema drugoj.
Ako ta strategija uspije, Sejšeli bi mogli ostati primjer države koja svoju ograničenu veličinu nadoknađuje diplomatskom fleksibilnošću, ekološkim profiliranjem i gospodarskom otvorenošću. Ako ne uspije, isti položaj mogao bi postati izvor pritisaka, osobito u razdobljima kada velike sile sve manje toleriraju sive zone i sve češće traže jasna svrstavanja. Za sada, prema dostupnim službenim istupima i recentnim diplomatskim aktivnostima, Sejšeli nastoje zadržati upravo tu sivu zonu kao prostor vlastite autonomije.
Izvori:- - eTurboNews – izvorni tekst o sejšelskoj strategiji „friend of all” i neutralnoj diplomaciji (link)
- - State House Seychelles – priopćenje o intervjuu predsjednika Patricka Herminieja za RT i vanjskopolitičkoj poruci „friends to all, enemies to none” (link)
- - State House Seychelles – službeno priopćenje o susretu predsjednika Patricka Herminieja i Vladimira Putina u Moskvi 22. travnja 2026. (link)
- - U.S. Department of State – pregled odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Sejšela, uključujući pomorsku sigurnost i zaštitu okoliša (link)
- - Ministarstvo vanjskih poslova Sejšela – priopćenje o razgovorima Sejšela i Kine o produbljivanju bilateralnog partnerstva u ožujku 2025. (link)
- - National Bureau of Statistics Seychelles – službeni opis turističke statistike i uloge turizma u sejšelskom gospodarstvu (link)
- - Ministarstvo poljoprivrede, klimatskih promjena i okoliša Sejšela – podaci o plavoj ekonomiji, morskim zaštićenim područjima i plavim obveznicama (link)
- - Associated Press – izvještaj o pobjedi Patricka Herminieja na predsjedničkim izborima 2025. godine (link)
- - World Bank – materijal o prvoj državnoj plavoj obveznici Sejšela i važnosti oceana za gospodarstvo (link)
Kreirano: ponedjeljak, 27. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini