Rijeka u adventskom prosincu 2025.: skok među najposjećenije i potvrda cjelogodišnjeg turizma
Rijeka je prosinac 2025. završila s rezultatima koji je pozicioniraju među najuspješnije gradske destinacije u Hrvatskoj izvan ljetne sezone. Prema podacima sustava eVisitor koje je Hrvatska turistička zajednica obradila početkom siječnja, grad na Rječini u posljednjem je mjesecu godine ostvario 10.864 turistička dolaska i 27.346 noćenja. Takav prosinački učinak donio je Rijeci osmo mjesto među vodećim gradskim destinacijama u zemlji po broju noćenja, u društvu tradicionalno najjačih urbanih magnetâ i cjelogodišnjih središta.
U vremenu kada se turizam u Hrvatskoj sve snažnije mjeri kroz produljenje sezone i ravnomjerniju raspodjelu prometa tijekom godine, prosinac je osobito osjetljiv test. U tom kontekstu, riječki rezultati nisu tek statistička bilješka, nego pokazatelj širih trendova: promjene navika putnika, jačanja city-break potražnje, rasta ponude događanja te sve jasnijeg usmjerenja Kvarnera prema turizmu koji ne ovisi isključivo o srpnju i kolovozu.
Brojke koje su Rijeku pogurale u vrh
Podaci za prosinac 2025. upućuju na dvije važne poruke. Prvo, Rijeka je ostvarila stabilan volumen prometa u mjesecu koji je za većinu jadranskih destinacija tradicionalno slabiji. Drugo, grad je pritom zadržao ravnotežu između rasta i održivosti: u usporedbi s prosincem 2024. zabilježen je rast dolazaka, dok se razina noćenja zadržala vrlo blizu prošlogodišnje, što upućuje na to da se tržište širi bez naglih oscilacija koje često prate “jednokratne” event-efekte.
Usporedba s ostalim gradovima dodatno pojašnjava težinu ostvarenog rezultata. U prosincu, kada se promet snažno koncentrira u nekoliko urbanih središta, Rijeka se našla odmah iza destinacija koje već godinama imaju razvijene zimske programe, snažnu hotelijersku bazu i međunarodnu prepoznatljivost. Takav poredak nije samo pitanje prestiža, nego i konkretan signal organizatorima događanja, hotelijerima, privatnim iznajmljivačima i ugostiteljima da se ulaganja u zimsku ponudu vraćaju brže nego što je to bilo uobičajeno prije desetak godina.
Kvarner odmah iza Zagreba: regionalni kontekst koji objašnjava riječki rast
Rijeka pritom nije “otočni” rezultat izdvojen od okoline, nego dio šire priče o Kvarneru. U prosincu 2025. Kvarner je ostvario 69 tisuća dolazaka i 206 tisuća noćenja, uz dvoznamenkasti rast u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Takav skok – prema javno dostupnim analizama turističkog sektora u regiji – potvrđuje da se Kvarner sve manje doživljava kao isključivo ljetna destinacija, a sve više kao područje s ponudom koja može privlačiti posjetitelje i zimi.
Za Rijeku je taj regionalni okvir važan iz najmanje tri razloga. Prvo, grad sve češće funkcionira kao ulazna točka prema širem području, od Opatijske rivijere do otoka i Gorskog kotara. Drugo, dio posjetitelja kombinira više lokacija u istom putovanju, pa se riječki dolazak može preliti u višednevni boravak na Kvarneru – i obratno. Treće, zajedničko brendiranje i koordinacija događanja u prosincu imaju multiplicirajući učinak: putnik koji planira jedan adventski vikend često bira regiju, a tek potom bira grad.
U praksi to znači da će dio gostiju doći radi atmosfere i programa u središtu Rijeke, ali će se u istom boravku odlučiti i za izlet, wellness ili gastronomiju u okolici. Upravo zato, već u fazi planiranja putovanja sve češće se traže informacije o dostupnosti i cijenama, kao i
ponude smještaja u Rijeci koje omogućuju fleksibilan boravak i lako kretanje.
Smještajna slika: Rijeka visoko u obiteljskom smještaju, snažna i u hotelima
Jedan od najzanimljivijih pokazatelja prosinca 2025. jest riječki plasman u segmentima smještaja. Prema podacima HTZ-a, Rijeka je u prosincu bila
četvrta u Hrvatskoj po broju noćenja u obiteljskom smještaju, s 8.979 noćenja i 2.968 dolazaka. U istom mjesecu Rijeka se našla i među deset vodećih destinacija po hotelskom prometu, s 10.656 noćenja i 5.493 dolaska u hotelima. Takav “dvostruki” rezultat rijedak je među gradovima: obično dominira ili hotelski segment (poslovni i city-break turizam) ili privatni smještaj (vikend putovanja i posjeti rodbini), dok Rijeka u prosincu pokazuje da može snažno povući oba.
U praksi, to znači da grad privlači različite tipove gostiju. Hoteli su tipično vezani uz poslovne dolaske, konferencije, kratke gradske odmore i organizirane grupe, dok obiteljski smještaj često biraju parovi, manja društva i posjetitelji koji žele veću autonomiju ili povoljniji omjer cijene i sadržaja. Kada se ta dva segmenta u istom mjesecu podignu visoko, poruka tržištu je jasna: destinacija je “živa” i izvan ljetnih vrhunaca, a ponuda je dovoljno raznolika da pokrije različite potrebe.
U prosincu se dodatno vidi i važnost lokacije. Najtraženiji su, prema iskustvima turističkog tržišta u gradovima, smještaji koji omogućuju pješačku dostupnost programa i ugostiteljske ponude, osobito tijekom vikenda. Zato ne iznenađuje da se u razdoblju adventskih događanja povećava interes za
smještaj blizu središta Rijeke, gdje posjetitelji mogu kombinirati šetnju, događanja i večernji izlazak bez logističkih komplikacija.
Tko dolazi u Rijeku i zašto: domaće tržište kao oslonac, strana kao rast
Prosinački promet Rijeke pokazuje da je domaće tržište i dalje snažan oslonac. Iz HTZ-ovih podataka o destinacijama prema domaćem turističkom prometu vidljivo je da je Rijeka u prosincu ostvarila 4.197 domaćih dolazaka i 7.818 domaćih noćenja. U odnosu na ukupne brojke, to znači da domaći gosti čine velik dio prosinačke baze – što je logično u mjesecu kada su putovanja često kraća, vikendima motivirana i vezana uz blagdanske sadržaje.
Istodobno, Rijeka ne ostaje zatvorena u domaćim okvirima. Iako prosinački podaci po emitivnim tržištima nisu uvijek jednako detaljno javno razrađeni na razini svakog grada, riječki turistički trendovi posljednjih godina pokazuju stabilnu prisutnost gostiju iz susjednih i bliskih europskih zemalja. U godišnjim statističkim pregledima turističkog prometa Rijeke ističu se tržišta poput Italije i Austrije, koja su tradicionalno među važnijim izvorima dolazaka i noćenja. Taj se obrazac uklapa i u širi kvarnerski prosinac, u kojem su – prema javno iznesenim analizama turističkog sektora u regiji – zabilježeni snažni pomaci na tržištima Slovenije, Mađarske, Austrije i Njemačke, uz domaće goste kao najbrojnije.
Važno je pritom naglasiti da “tko dolazi” nije samo statistika, nego alat za planiranje ponude. Ako u prosincu prevladavaju kratki boravci, tada program mora biti dovoljno gust i sadržajan da putniku opravda dolazak. Ako raste udio stranih gostiju, potrebno je ulagati u komunikaciju, dostupnost informacija i kvalitetu usluge, jer je konkurencija u zimskim city-break putovanjima izrazito jaka.
“I staro i mlado”: dobna struktura i profil prosinačkih gostiju
Adventski mjesec u Rijeci i na Kvarneru sve se češće opisuje kao razdoblje koje privlači širok raspon generacija. Prema dostupnim analizama turističkih aktera u regiji, među naglašenijim skupinama ističu se
mlađi punoljetni gosti, ali i
posjetitelji srednje životne dobi koji dolaze zbog kombinacije gastronomije, kulture, događanja i odmora izvan glavne sezone. Takva dobna raznolikost ima praktične posljedice: program mora nuditi i energiju (koncerti, događanja na otvorenom, noćna ponuda) i sadržaje koji odgovaraju mirnijem ritmu (kulturne ture, muzeji, kazalište, adventski sajmovi, tematske šetnje).
U riječkom slučaju, dodatna prednost je struktura grada. Centar je kompaktan i pješački prohodan, što olakšava kretanje svim dobnim skupinama. Kada se tome doda mogućnost jednodnevnih izleta ili kombiniranja gradskog boravka s prirodom u zaleđu, Rijeka dobiva profil destinacije koja može zadovoljiti različite navike putovanja u istom vikendu. Zato nije slučajno da se u prosincu povećava interes za
smještaj za adventske vikende u Rijeci, osobito kod gostiju koji dolaze na kraće, ali sadržajno intenzivne boravke.
Zašto prosinac radi: programi, atmosfera i “logistika” city-breaka
Uspjeh prosinca u urbanim destinacijama najčešće se lomi na tri elementa: programu, atmosferi i logistici. Program mora biti dovoljno prepoznatljiv da potakne putnika da “izađe” iz rutine i dođe u grad, atmosfera mora potvrditi očekivanje blagdanskog doživljaja, a logistika – od prijevoza do smještaja – mora biti jednostavna.
Rijeka u tom smislu koristi nekoliko prednosti. Kao prometno dostupno središte, grad je prirodan izbor za vikend putovanja unutar Hrvatske, ali i za goste iz susjedstva. Nadalje, prosinac je u Rijeci posljednjih godina sve više oslonjen na kombinaciju javnih događanja, ugostiteljske ponude i sadržaja koji potiču zadržavanje u gradu – od dnevnih obilazaka do večernjih izlazaka. Konačno, raznolikost smještaja omogućuje da se na destinaciju “nadovežu” i različiti budžeti: od hotela za poslovne goste i organizirane grupe do privatnog i obiteljskog smještaja koji je fleksibilniji za parove i manje društvo.
Kada se takva kombinacija posloži, prosinac prestaje biti “izuzetak” i postaje dio šireg obrasca cjelogodišnjeg turizma. Upravo to je ključna razlika između jednokratno uspješnog Adventa i sustavno uspješne zimske sezone.
Rast potražnje za višom kvalitetom: signal investitorima i gradu
Posebno zanimljiv trend na razini Kvarnera jest rast interesa za smještaj više kategorije. Prema javno objavljenim analizama Turističke zajednice Kvarnera, u prosincu 2025. gotovo polovica prometa ostvarena je u hotelima, a rast noćenja u objektima s četiri i pet zvjezdica istaknut je kao jedan od najjačih signala promjene potražnje. Takav pomak ima i riječku dimenziju: činjenica da je Rijeka u prosincu ušla među vodeće hotelske destinacije po noćenjima, uz istodobno visoko četvrto mjesto u obiteljskom smještaju, govori o tržištu koje se segmentira, ali i raste.
Za grad to otvara dvije paralelne zadaće. S jedne strane, treba čuvati dostupnost i raznolikost ponude kako bi Rijeka ostala privlačna domaćim gostima i vikend putnicima. S druge, rast interesa za višu kvalitetu traži standardizaciju usluge, ulaganja u sadržaje i održiv razvoj koji će spriječiti “kratkoročno” iscrpljivanje prostora. Turizam koji se širi izvan sezone često je prilika da se rastereti ljetni pritisak, ali samo ako se planira promišljeno.
Što prosinačke brojke znače za gradsko gospodarstvo
Iza svake brojke o noćenjima i dolascima stoje konkretni učinci: puniji restorani, veća potrošnja u trgovinama, veća potražnja za taksijima i prijevozom, više posla za kulturne ustanove i organizatore događanja. Prosinac je specifičan jer dio potrošnje dolazi u kratkim “valovima” – vikendima i oko blagdana – pa je izazov prilagoditi kapacitete. No, uspješan prosinac je i prilika za testiranje modela koji se kasnije mogu primijeniti i u predsezoni i posezoni: bolje upravljanje događanjima, koordinacija javnih službi, planiranje prometa i sigurnosti, te razvijanje turističkih proizvoda koji ne ovise o vremenskim prilikama.
Za Rijeku, koja uz turizam ima i snažnu komponentu poslovnih dolazaka, prosinački rezultat dodatno sugerira da se tržišta sve više preklapaju. Poslovni gost koji dođe na sastanak ili konferenciju može produžiti boravak zbog atmosfere u gradu, dok turist koji dođe zbog Adventa može otkriti grad kao potencijalnu destinaciju i izvan blagdanske sezone.
Prirodni završetak priče: Rijeka kao destinacija koja više ne “gasi svjetla” nakon ljeta
Prosinac 2025. u Rijeci tako nije samo dobar mjesec u kalendaru, nego potvrda da se grad sve jasnije pozicionira kao cjelogodišnja urbana destinacija. Osmo mjesto među vodećim gradovima po broju noćenja, visoki plasmani u obiteljskom smještaju i vidljiv hotelski promet, uz snažan regionalni zamah Kvarnera, upućuju na to da je riječki turizam ušao u fazu u kojoj se uspjeh ne mjeri samo ljetnim vrhuncima. Ako se trendovi iz prosinca nastave kroz predsezonu i posezonu, Rijeka bi mogla dugoročno učvrstiti status grada koji posjetitelje privlači programom, sadržajem i kvalitetom – bez obzira na to što na kalendaru piše.
Izvori:- Hrvatska turistička zajednica (eVisitor) – mjesečna informacija o statističkim pokazateljima turističkog prometa za prosinac 2025. i siječanj–prosinac 2025. link
- Novi list – pregled rezultata Kvarnera u prosincu 2025., uz istaknute trendove rasta, strukturu prometa i izjave regionalnih aktera link
- Jutarnji list (Novac) – analiza turističkih rezultata Kvarnera u prosincu 2025., uključujući podatke o rastu i potražnji za smještajem više kategorije link
- Turistička zajednica grada Rijeke (visitrijeka.hr) – statistički pregled turističkog prometa kao kontekst emitivnih tržišta i strukture potražnje link
Kreirano: nedjelja, 11. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini