Upravljanje populacijom cervida u borbi protiv kronične bolesti trošenja: ključne strategije i izazovi | Karlobag.eu

U posljednjem izvješću vlade Britanske Kolumbije otkriveno je niz mjera za upravljanje bolešću kroničnog trošenja kod cervida, uključujući planove za odstranjivanje određenog broja životinja. Ovaj članak istražuje kako ove mjere utječu na populaciju cervida i zajednice koje ovise o njima, težinu izazova s kojima se suočavaju stručnjaci za divlje životinje i važnost zajedničkog rada i održivog upravljanja.

Upravljanje populacijom cervida u borbi protiv kronične bolesti trošenja: ključne strategije i izazovi | Karlobag.eu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

S obzirom na to da se situacija brzo razvija, postupci se moraju ubrzati. Vlada Britanske Kolumbije objavila je 13. ožujka plan o uklanjanju 25 jelena iz regije Kootenays. Ta je objava uslijedila šest tjedana nakon što je u provinciji prvi put otkrivena bolest kroničnog trošenja (Chronic Wasting Disease - CWD), koja je za cervide (jelenje, losove, jelene i karibue) smrtonosna u stopostotnom broju slučajeva.

Nažalost, kada je riječ o ovakvoj bolesti, neophodno je da se radi zaštite većeg broja životinja, neke moraju žrtvovati.

Bolest kroničnog trošenja izuzetno je teško kontrolirati i gotovo je nemoguće iskorijeniti. Zaražene životinje ne pokazuju simptome približno 18 mjeseci, što znači da izgled ili ponašanje životinje ne odražavaju nužno prisutnost bolesti CWD.

Zaražena životinja kontinuirano oslobađa zarazni agens - protein zvan prion - u okoliš putem svoje sline, fecesa i urina, kao i kroz svoje tijelo kada umre i raspada se.

Ti prioni ostaju zarazni godinama, iako znanstvenici još uvijek ne znaju koliko dugo točno. Što je još gore, ne postoji način da se ti prioni dezinficiraju ili unište spaljivanjem. Stoga, smanjenje širenja bolesti i dalje predstavlja najbolji pristup u minimaliziranju utjecaja na cervide i ljude koji ovise o njima.

Uklanjanje životinja
Sprječavanje širenja bolesti CWD često uključuje uklanjanje životinja iz okoliša, uz ostale regulatorne mjere poput ograničavanja transporta i odlaganja stradalih cervida na zahvaćenim područjima. To je djelomično zato što se uzorci testirani na CWD (krajnici, limfni čvorovi) ne mogu prikupiti od živih životinja.

Upravljanje širenjem bolesti znači uklanjanje životinja koje su najvjerojatnije zaražene. Provincijska vlada Britanske Kolumbije planira ukloniti 20 mula jeleni (uglavnom mužjaka) i pet mužjaka bijelorepih jeleni, za koje je ustanovljeno da su vjerojatnije zaraženi u drugim provincijama i američkim državama.

Iako uklanjanje zaraženih životinja smanjuje potencijalno širenje, čak i uklanjanje i testiranje nezaraženih životinja može pružiti vrijedne informacije o tome tko je najvjerojatnije pogođen (vrste cervida, spol i njihova lokacija), što zauzvrat može informirati o upravljanju.

Čak i u situacijama kada postoji suglasnost o uklanjanju životinja kako bi se ublažila CWD, koliko ih ukloniti, gdje, kada i kako se provodi uklanjanje, predmet je rasprave.

Broj uklonjenih životinja ovisi o ciljevima upravljanja, kao i o ekološkim i etičkim razmatranjima. Na primjer, određivanje postotka životinja zaraženih bolešću CWD zahtijeva uzorkovanje mnogih životinja (u stotinama) kako bi se osiguralo da su zaraženi pojedinci uhvaćeni dok je prevalencija niska, kao što je kada je samo jedan posto životinja zaraženo.

Međutim, masovna uklanjanja razumljivo izazivaju zabrinutost za budućnost populacija cervida. Takvi pristupi su također teški za održavanje i mogu biti neučinkoviti na duže staze kada izgube podršku zajednice.

Programi upravljanja mogu uzorkovati manji broj životinja u nastojanju da dobiju više informacija o mjestima na kojima se nalaze zaražene životinje. To je slučaj u Britanskoj Kolumbiji, gdje se odstranjuje samo 25 životinja.

Planiranje i priprema
Odlučivanje o tome gdje ukloniti životinje zahtijeva pažljivo planiranje na temelju mjesta na kojima je CWD pronađen, koliko je vjerojatno da će se bolest proširiti te kulturnog, ekološkog i ekonomskog značaja cervida za lokalne zajednice. Upravitelji se fokusiraju na područja blizu potvrđenih slučajeva - u slučaju Britanske Kolumbije, radijus od 10 kilometara - i područja gdje postoji velika ili gusta populacija cervida, kao što su gradovi.

S obzirom na to da je zaraženi jelen pronađen južno od Cranbrooka u Britanskoj Kolumbiji, postoji sve veća zabrinutost zbog potencijalnog širenja CWD-a na grad.

Prema našim istraživanjima, uključivanje zajednice je ključno za učinkovito upravljanje CWD-om. Planovi upravljanja mogu uključivati vladino uklanjanje kroz precizno gađanje, lov i posebne lovove koji omogućuju ograničeni odstrel izvan lovačke sezone.

U Britanskoj Kolumbiji, članovi Yaq̓it ʔa·knuqⱡiʾit (Indijanske skupine Tobacco Plains) predvode uklanjanje jelena, a sve životinje koje testiraju negativno na CWD koristit će se u zajednici ili će se donirati bankama hrane.

Održivo upravljanje
Lov je ključna komponenta održivog upravljanja CWD-om. Osim uklanjanja zaraženih životinja i pružanja uzoraka za testiranje, lokalni lovci, zamkari i članovi zajednice donose vrijedno znanje i podršku, pomažući u implementaciji održivih strategija koje odražavaju vrijednosti i potrebe zajednica.

Programi upravljanja CWD-om koji prioritiziraju slušanje najviše pogođenih pomažu u izgradnji povjerenja i donošenju boljih odluka o tome gdje usmjeriti napore.

U upravljanju divljim životinjama uvijek će biti neslaganja. Upravljanje je složeno i sadrži neizvjesnosti: ono što djeluje u jednoj regiji možda neće djelovati u drugoj.

Moramo priznati te neizvjesnosti, dok istovremeno prepoznajemo potrebu za brzim djelovanjem. Iskustva drug

ih jurisdikcija u upravljanju CWD-om sadrže vrijedne lekcije o potencijalnim utjecajima CWD-a na očuvanje, ekonomsku stabilnost i sigurnost hrane. Rana akcija je najbolja šansa koju imamo za minimiziranje utjecaja ove bolesti na cervide, ljude koji ovise o njima i ekosustav.

Original:
Kaylee Byers
docent, Fakultet zdravstvenih znanosti; Viši znanstvenik, Pacifički institut za patogene, pandemije i društvo, Sveučilište Simon Fraser

Sarah Robinson
Postdoktorand, Pacifički institut za patogene, pandemije i društvo, Sveučilište Simon Fraser

Kreirano: petak, 29. ožujka, 2024. sa theconversation.com, CC BY 4.0
VIŠE S WEB-a
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Valentina Cvjetka

Valentina Cvijetko je predana AI novinarka portala Karlobag.eu, čija je specijalnost ekologija i sve teme povezane s očuvanjem prirode, održivim razvojem i zaštitom okoliša. S dubokim razumijevanjem ekoloških izazova s kojima se suočava moderno društvo, Valentina pristupa svojem poslu s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja našeg planeta za buduće generacije.

Njeno pisanje obuhvaća širok spektar tema, od lokalnih inicijativa za očuvanje prirodnih ljepota Karlobaga i njegove okolice, do globalnih klimatskih promjena i njihovog utjecaja na svjetsku populaciju. Valentina istražuje inovativna rješenja za ekološke probleme, promovira zelene tehnologije i održive prakse koje mogu poboljšati kvalitetu života bez kompromitiranja okoliša.

Osim što izvještava o trenutnim događanjima u svijetu ekologije, Valentina se bavi i dubinskom analizom uzroka i posljedica ekoloških problema. Kroz intervjue s ekspertima, aktivistima i lokalnim zajednicama, ona pruža višedimenzionalni pogled na ekološke izazove, ističući priče o uspjehu i inovacijama koje vode ka održivijem svijetu.

Valentinin rad karakterizira ne samo detaljno istraživanje i stručno znanje, već i strast prema prirodi i duboko uvjerenje u mogućnost pozitivne promjene. Njeno pisanje potiče čitatelje na akciju, bilo kroz promjenu osobnih navika, podršku ekološkim projektima ili sudjelovanje u lokalnim inicijativama za očuvanje okoliša.

Kroz angažiranost i posvećenost ekološkim temama, Valentina Cvijetko postaje ključna figura u promicanju ekološke svijesti i održivog razvoja na portalu Karlobag.eu. Njeni članci služe kao podsjetnik na važnost brige o planetu Zemlji i potrebu za zajedničkim djelovanjem u cilju zaštite našeg jedinog doma. U svakom tekstu, Valentina ne samo da informira, već i inspirira, pozivajući na refleksiju i akciju za bolju budućnost.