Jučer–danas–sutra: rat, vrijeme, cyber i Fed, i što danas mijenja tvoj novac, putovanja i sigurnost svakodnevicu

Jučer, 25. siječnja 2026., svijet je opet podsjetio koliko su veliki naslovi povezani s malim, svakodnevnim stvarima: grijanjem koje radi, cijenom dostave, sigurnošću online računa i time hoćeš li uopće moći nazvati nekoga kad zatreba. Rat i diplomacija u Europi i na Bliskom istoku ostaju u prvom planu, ali se posljedice prelijevaju u inflaciju, pritisak na energiju i rast rizika za infrastrukturu - od elektroenergetskih mreža do telekomunikacija.

Danas, 26. siječnja 2026., ulazimo u dan u kojem se istodobno vode globalne rasprave o pravilima i poretku, a u praksi se provjerava koliko su ti isti sustavi otporni na hladnoću, napade i prekide. Dok se u UN-u razgovara o vladavini prava, mnogi ljudi će se baviti vrlo konkretnim pitanjima: kako se zaštititi od prevare, što napraviti kad kasni isporuka, kako planirati trošak kredita i što pratiti prije važnih odluka središnjih banaka.

Sutra, 27. siječnja 2026., donosi nekoliko jasnih okidača koji mogu pogurati tržišta, cijene i raspoloženje: počinje dvodnevni sastanak američkog Feda, a u Indiji je najavljen štrajk bankarskih sindikata. Nisu to “vijesti za financijaše” - odluke o kamatama i normalno funkcioniranje platnog prometa često najbrže osjeti običan čovjek, kroz rate, tečajeve i dostupnost usluga.

Najveći rizici u kratkom: produljeni prekidi struje i grijanja u ratnim zonama nastavljaju pritiskati energetsku sigurnost regije, a cyber napadi na kritičnu infrastrukturu postaju “nova normalnost”. S druge strane, najveća prilika je u tome da se dio rizika može smanjiti dobrim navikama: sigurnost računa, planovi za prekid komunikacije i pametno upravljanje troškovima koji ovise o kamatama i cijenama energije.

Jučer: što se dogodilo i zašto bi te to trebalo zanimati

Gaza: potraga za posljednjim taocem i pritisak na iduću fazu primirja

Prema Associated Pressu, Izrael je 25. siječnja 2026. objavio da provodi “operaciju velikih razmjera” kako bi locirao posljednjeg taoca u Gazi, u trenutku kada posrednici guraju strane prema idućoj fazi primirja. U praksi to znači da se humanitarni i politički koraci (poput režima prelazaka i dopreme pomoći) mogu brzo promijeniti, ovisno o tome hoće li biti dogovora ili novog zaoštravanja.

Za običnog čovjeka daleko od regije, ovo se najčešće prevodi u dvije stvari: cijene energije i cijene prijevoza. Svaki signal eskalacije ili zastoja u pregovorima pojačava neizvjesnost oko nafte i logistike, a to se s odgodom prelije u skuplju robu, osobito onu koja puno putuje (elektronika, tekstil, dijelovi za automobile). Ako ti budžet već “škripi”, ovo je tip vijesti koji vrijedi pratiti jer utječe na tempo poskupljenja.

Druga posljedica je “umor od kriza”: što je duži period nestabilnosti, to je veća vjerojatnost da se države i kompanije osiguravaju skuplje i opreznije, a to podiže ukupne troškove. U takvim okolnostima, najviše su pogođeni ljudi s malim financijskim “jastukom” i kućanstva koja već troše velik dio prihoda na stanovanje i energiju. (Izvor)

Ukrajina: udari na gradove i infrastrukturu u sjeni diplomacije

Prema The Guardianu, Rusija je 24. siječnja 2026. izvela velik napad dronovima i projektilima na Kijev i Harkiv u vrijeme kada se paralelno vode razgovori uz posredovanje SAD-a. Iako je sam napad bio dan prije “jučer”, posljedice se prelijevaju upravo u danima nakon udara: kvarovi na mreži, problemi s grijanjem i vodom, te pritisak na sustave koji moraju “krpati” štetu usred zime.

Za ljude izvan Ukrajine važan je hladan, ali realan zaključak: kad se udara po energiji i logistici, raste cijena rizika za cijelu regiju. To utječe na osiguranje transporta, planiranje industrije i raspoloženje tržišta, a sve to na kraju završi u cijenama i dostupnosti. Ako radiš ili kupuješ u sektorima koji ovise o uvozu komponenti, možeš osjetiti dulje rokove isporuke i nestabilne cijene.

Za običnog čovjeka u Europi to je i pitanje otpornosti: ovakvi napadi su podsjetnik da su struja, grijanje i komunikacije sustavi koji se ne smiju uzimati zdravo za gotovo. Vrijedi imati “plan B” za par sati bez struje ili interneta (power bank, gotovina za nužne stvari, offline kopije važnih brojeva i dokumenata). (Izvor, Detalji)

Vrijeme i more: upozorenja koja izgledaju “lokalno”, a stvaraju lančane učinke

Prema Met Éireannu, 25. siječnja 2026. bilo je aktivno upozorenje za male brodove na dijelu irske obale, uz vjetrove koji dosežu snagu 6 ili više. Ovo je tip informacije koji se na prvu čini kao “vijest za more”, ali u stvarnosti često znači kašnjenja u opskrbi, odgode letova i pritisak na transportne rute, posebno ako se loše vrijeme zadrži ili prelije na šire područje.

Za tebe kao potrošača, svako zgušnjavanje vremenskih rizika u sezoni znači da “točno na vrijeme” isporuke postaju manje pouzdane. Ako naručuješ skuplje stvari ili lijekove/dodatke koji ovise o hladnom lancu i logistici, planiraj s rezervom: naruči ranije, provjeri alternative i računaj da kašnjenje nije nužno krivnja trgovca nego “usko grlo” u transportu.

Ovo je i podsjetnik na osobnu sigurnost: kad vremenska upozorenja krenu, najpametnije je smanjiti izlaganje riziku, a ne “testirati sreću”. Posebno ako voziš ili putuješ, mala promjena plana često je jeftinija od velike štete. (Izvor)

Cyber napadi na energetiku: Poljska kao upozorenje svima

Prema ESET-ovu istraživanju, ruskoj skupini Sandworm pripisan je pokušaj napada na poljski elektroenergetski sektor krajem 2025., uz korištenje destruktivnog malvera DynoWiper. Iako je prema dostupnim informacijama napad bio neuspješan, poruka je jasna: napadi na kritičnu infrastrukturu nisu teorija nego praksa, i mogu eskalirati bez puno najave.

Za običnog čovjeka ovo nije samo “državna priča”. Kad se gađa energetika, posljedice su odmah svakodnevne: prekidi usluga, skuplje osiguranje, veći troškovi zaštite koje tvrtke prenose na korisnike. Uz to dolazi i “sekundarni val” prevara: kriminalci često koriste atmosferu straha i šalju lažne poruke o navodnim nestancima, računima ili “hitnim uplatama”.

Najpraktičnije što možeš izvući iz ovoga: pojačaj higijenu lozinki, uključi višefaktorsku autentifikaciju i nauči prepoznati poruke koje stvaraju paniku i traže brzinu. Kad je riječ o novcu i računima, brzina je često neprijatelj. (Izvor, Detalji)

Telekom prekidi: kad “nema signala” postane društveni problem

Prema Associated Pressu, Verizon je 14. siječnja 2026. imao veliki prekid mobilnih usluga koji je trajao više od 10 sati, uz upozorenja da u nekim gradovima mogu biti pogođeni i pozivi prema hitnim službama. Iako to nije događaj od 25. siječnja, jučer je i dalje bio relevantan u razgovorima o otpornosti jer pokazuje koliko je društvo ovisno o jednoj stvari: da veza radi.

Praktična posljedica je jednostavna: tvoj plan za “kad nešto pođe po zlu” mora računati i na prekid komunikacije. Ako ti se oslanjanje na aplikacije (banka, prijevoz, autentifikatori) čini totalno normalno, sjeti se da bez signala i interneta sve to stane. Najviše pogađa ljude koji putuju, rade na terenu, ili imaju starije članove obitelji koji ovise o pozivima.

Ovo nije poziv na paranoju nego na osnovnu pripremu: imaj offline popis ključnih brojeva, dogovoreni “signal” s obitelji, i alternativu za plaćanje (malo gotovine). Kad sustavi rade - sve je lako; kad stanu - mala priprema vrijedi puno. (Izvor)

Fed i “cijena novca”: tihi okidač za rate, tečajeve i raspoloženje

Prema Kiplingeru, idući sastanak američkog Feda zakazan je za 27. i 28. siječnja 2026., a tržišta uoči toga vagaju hoće li se zadržati trenutni raspon kamatne stope. Iako se to čini daleko, Fedov ton i odluke često se preliju na globalne tečajeve, cijenu kredita i apetit investitora, što na kraju utječe i na trošak zaduživanja izvan SAD-a.

Za običnog čovjeka ključ je razumjeti “prijevod”: kad je novac skuplji, rate rastu, a potrošnja se hladi; kad je novac jeftiniji, lakše se dišu krediti, ali se ponekad brže napuhuju cijene imovine. Zato se i u Europi, Latinskoj Americi ili Aziji prati što Fed radi - ne zato što je to moda, nego zato što je to signal.

Ako imaš kredit s promjenjivom kamatom ili planiraš veće zaduženje, ovakvi tjedni su trenutak da se vratiš osnovama: izračunaj koliko te “1 postotni bod” stvarno košta mjesečno, i koliko prostora imaš u budžetu ako se uvjeti pogoršaju. (Izvor, Detalji)

Danas: što to znači za tvoj dan

Globalna pravila nisu apstraktna: UN otvara raspravu o vladavini prava

Prema UN-ovu kalendaru Vijeća sigurnosti, danas 26. siječnja 2026. održava se otvorena rasprava o promociji i jačanju vladavine prava u međunarodnoj sigurnosti. To zvuči formalno, ali iza toga su vrlo konkretne teme: kako se tretiraju napadi na civilnu infrastrukturu, kako se sankcije i istrage vode, i što države smatraju “dopuštenim” u sukobima.

Za tebe to znači: ovakve rasprave mogu utjecati na to koliko brzo i široko se uvode sankcije, kakva se pomoć šalje državama u krizi i koliko je prostora za pregovore. Sve to se, s vremenskim odmakom, prelije u cijene energije, dostupnost robe i stabilnost tržišta rada u povezanim sektorima.

• Praktična posljedica: veća vjerojatnost novih mjera koje utječu na trgovinu i financije.
• Na što paziti: naslove o sankcijama i ograničenjima izvoza - često stižu iz ovakvih foruma.
• Što se može napraviti odmah: ako radiš s uvozom/izvozom, provjeri ugovorne klauzule o “višoj sili”.

(Izvor)

Australija danas slavi - i raspravlja: javni praznik kao politički lakmus

Danas je 26. siječnja 2026. u Australiji nacionalni praznik (Australia Day), a službeni popisi javnih praznika razlikuju se po saveznim državama i teritorijima. Iza proslava ide i dugotrajna društvena rasprava o značenju datuma i identitetu, što se vidi i kroz javna okupljanja i prosvjede.

Za običnog čovjeka izvan Australije to je podsjetnik koliko “kulturne” teme mogu brzo postati ekonomske: javni praznici i prosvjedi utječu na radno vrijeme, logistiku, sigurnosne troškove i turizam. Ako posluješ ili naručuješ robu/usluge iz Australije, danas i idućih dana možeš vidjeti sporije odgovore, skuplje hitne isporuke ili pomaknute rokove.

• Praktična posljedica: potencijalna kašnjenja u poslovnoj komunikaciji i logistici zbog praznika.
• Na što paziti: promjene radnog vremena i ograničenja u prometu oko većih događaja.
• Što se može napraviti odmah: ako imaš rokove s Australijom, osiguraj alternativni kanal i raniju isporuku.

(Službeni dokument)

Indija obilježava Dan Republike: sigurnost, simbolika i gužve

Danas 26. siječnja 2026. Indija obilježava Dan Republike, uz službene ceremonije i događaje. U zemlji s ogromnim unutarnjim tržištem, ovakvi dani nose i logističke posljedice: prometne blokade, pojačane sigurnosne mjere, promjene u radu institucija i povećanu potrošnju u određenim sektorima.

Ako kupuješ robu koja ima indijski trag u lancu opskrbe (tekstil, lijekovi, IT usluge), danas i sutra je realno očekivati sporiji “back office”: potvrde narudžbi, obrada upita, odobrenja i bankovni procesi mogu kasniti, a sutrašnji štrajk bankarskih sindikata dodatno pojačava taj rizik.

• Praktična posljedica: moguće odgode u administraciji, logistici i podršci iz Indije.
• Na što paziti: rokove uplata i potvrde plaćanja ako surađuješ s indijskim partnerima.
• Što se može napraviti odmah: važna plaćanja i dokumente prebaci na ranije ili osiguraj alternativu.

(Izvor)

Vrijeme u Europi: tjedan koji nagrađuje oprez

Prema Met Éireannu, njihov mjesečni pregled (izdan 23. siječnja 2026.) za tjedan koji počinje danas, 26. siječnja, signalizira dominaciju niskog tlaka, više oborina i temperature ispod prosjeka. Istodobno, Met Office na svojoj stranici upozorenja navodi da se upozorenja mogu brzo mijenjati, što je važna napomena za sve koji putuju ili rade na otvorenom.

Za običnog čovjeka to znači “manje romantike, više plana”: veća je vjerojatnost odgoda letova, problema na cestama i prekida lokalnih usluga. Ako putuješ, gledaj službena upozorenja i razmisli o osiguranju puta, ali i o jednostavnim stvarima poput dodatnog vremena za presjedanja i punog spremnika.

• Praktična posljedica: veći rizik kašnjenja i otkazivanja prijevoza, posebno u lošim vremenskim prozorima.
• Na što paziti: zadnje izmjene upozorenja - često se promijene u nekoliko sati.
• Što se može napraviti odmah: provjeri rutu, alternative i spakiraj osnovni “set” za čekanje.

(Izvor, Detalji)

Cyber higijena danas: manje panike, više rutine

Nakon vijesti o pokušajima udara na energetiku i širenja destruktivnog malvera, najgora reakcija je “odustajanje” i osjećaj da se ništa ne može. Može se: većina napada na obične ljude i male tvrtke i dalje ide preko starih vrata - lozinki, lažnih poruka, sumnjivih privitaka i recikliranih pristupnih podataka.

Danas je dobar dan za tri brza poteza: očisti lozinke, uključi višefaktorsku autentifikaciju tamo gdje možeš i provjeri je li ti e-mail račun za oporavak siguran. To je dosadno, ali je upravo dosada ono što spašava novac i živce.

• Praktična posljedica: manja šansa da ti netko “preuzme” e-mail i preko njega banku i društvene mreže.
• Na što paziti: poruke koje traže hitno plaćanje ili “verifikaciju” pod prijetnjom blokade.
• Što se može napraviti odmah: promijeni najvažnije lozinke i uključi 2FA na e-mailu i banci.

(Izvor)

Komunikacijski plan za obitelj: “što ako nema mreže”

Veliki prekidi mobilnih mreža pokazuju da nije dovoljno imati samo pun mobitel. Ako je mreža zasićena ili nedostupna, treba ti dogovor: gdje se naći, tko koga zove, koji je “rezervni” kanal. To je posebno važno za obitelji s djecom, starijima ili osobama koje putuju.

Danas to možeš riješiti bez drame: jedan papir s brojevima i adresama, dogovoreni termin provjere i jednostavna pravila. U krizi se ljudi izgube jer nisu dogovorili banalnosti.

• Praktična posljedica: manje kaosa ako se dogodi prekid mreže ili interneta.
• Na što paziti: oslanjanje isključivo na aplikacije za autentifikaciju bez offline kodova.
• Što se može napraviti odmah: ispiši ključne brojeve i spremi offline kopije važnih dokumenata.

(Izvor)

Novac i rate: priprema za Fed bez “proricanja”

Ne moraš pogađati što će Fed odlučiti da bi pametno reagirao. Dovoljno je prepoznati da je tjedan osjetljiv na volatilnost: tečajevi i prinosi mogu skakati na nijanse u porukama, a banke i tržišta često reagiraju unaprijed.

Ako imaš kredit, danas je dan za “stres test” kućnog budžeta: što ako ti rata poraste, što ako troškovi energije opet odu gore, i gdje režeš prvo bez da ugroziš osnovno. Ako investiraš, danas je dan za smanjenje impulsa - ne kupuješ i ne prodaješ iz panike nego prema planu.

• Praktična posljedica: manji rizik da te iznenadi promjena uvjeta financiranja.
• Na što paziti: “sigurne” savjete bez izvora i agresivne ponude brzih ulaganja.
• Što se može napraviti odmah: izračunaj trošak promjene kamate i postavi realan fond za hitne slučajeve.

(Izvor)

Sutra: što može promijeniti situaciju

• Počinje dvodnevni sastanak Feda (27.-28. siječnja), tržišta traže signal o daljnjem smjeru kamata. (Službeni dokument)
• U Indiji je najavljen štrajk bankarskih sindikata, moguće smetnje u bankarskim uslugama i obradi transakcija. (Izvor)
• Financijska tržišta će pojačano reagirati na izjave i ton središnjih banaka, i prije same odluke.
• Putnici trebaju pratiti ažuriranja službenih vremenskih upozorenja jer se prognoze i rizici brzo mijenjaju. (Detalji)
• Tvrtke koje ovise o indijskim platnim tokovima trebaju imati rezervni plan za uplate i potvrde.
• U idućim danima očekuju se važna korporativna izvješća koja mogu pomaknuti tehnološki sektor i tržišni sentiment. (Izvor)
• Rizik od cyber prevara raste nakon velikih vijesti o infrastrukturi, posebno kroz lažne “račune” i “hitne obavijesti”.
• U idućim danima može se pojačati diplomatska dinamika oko Gaze ako se otvore pitanja granica i pomoći.
• Opskrbni lanci su osjetljivi na kombinaciju praznika, vremenskih poremećaja i sigurnosnih rizika, što diže rokove isporuke.
• Kućanstva koja planiraju zaduženje trebaju sutra pratiti očekivanja tržišta, jer se uvjeti financiranja mijenjaju unaprijed.

U kratkim crtama

• Ako ti budžet ovisi o energiji i hrani, prati razvoj Gaze i Ukrajine jer to hrani volatilnost cijena.
• Ako putuješ, danas složi plan s rezervom vremena i provjeravaj službena upozorenja prije polaska.
• Ako imaš kredit s promjenjivom kamatom, prije Feda napravi stres test: koliko te košta i mala promjena.
• Ako radiš s partnerima u Indiji, danas ubrzaj uplate i dokumente, sutra može biti sporije zbog štrajka.
• Ako ti je posao online, pojačaj cyber rutinu: 2FA, nove lozinke i oprez prema porukama koje žure.
• Ako se oslanjaš na mobitel za sve, dogovori s obitelji “što ako nema mreže” i imaj offline brojeve.
• Ako naručuješ skuplje stvari, računaj na kašnjenja u valovima: loše vrijeme i praznici rade svoje.
• Ako si pod pritiskom vijesti, fokusiraj se na ono što možeš kontrolirati: sigurnost računa, plan putovanja, troškove.