Kako je izgledao ritam svijeta u 24 sata između 21. i 22. siječnja 2026., najbolje se vidi po dvije stvari koje se obično ne vežu jedna uz drugu: sigurnost i cijene. Jučer su dominirale teme koje se mjere granicama, oružjem i diplomacijom, ali se na kraju uvijek preliju u nešto puno prizemnije: koliko košta gorivo, hoće li let kasniti, hoće li grijanje raditi i hoće li tržišta poludjeti.
Danas, 22. siječnja 2026. (CET), taj se preljev događa uživo. Jedan dio svijeta gleda prema Davosu i političkim signalima, drugi prema izvješćima o ratovima i humanitarnim krizama, treći prema kalendarima središnjih banaka i statističkim objavama. A običnom čovjeku sve to najčešće dođe kroz tri kanala: cijene i kamate, dostupnost energije i prijevoza, te osjećaj sigurnosti ili nesigurnosti.
Sutra, 23. siječnja 2026., neće sve biti “veliki zaokret”, ali će biti dovoljno sitnih okidača da promijene raspoloženje tržišta i političke odluke. Neki su čvrsto najavljeni: ekonomski podaci i završnica Davosa. Drugi su vjerojatni: nastavak pregovora i reakcije na današnje poteze. Za čitatelja je korisno znati što pratiti i što možeš napraviti bez panike, ali i bez naivnosti.
Najveći rizici u ovom trenutku nisu samo “tamo negdje”. To su: nagli skokovi cijena zbog političkih poteza, poremećaji u opskrbi energijom i prijevozom, te informacijski šum koji otežava razlikovanje činjenica od spinova. Najveće mogućnosti su jednostavnije nego zvuče: tko prati ključne rokove i signale, može pametnije upravljati troškovima, ugovorima, putovanjima i osobnom sigurnošću podataka.
Jučer: što se dogodilo i zašto bi te to trebalo zanimati
Geopolitika kao okidač za račune i tečajeve
Jučer, 21. siječnja 2026., u Davosu je američki predsjednik Donald Trump govorio o “okviru” budućeg dogovora vezanog uz Grenland i istodobno je odustao od prijetnje carinama prema dijelu europskih država, prema Associated Pressu. Važno je naglasiti da su detalji tog okvira i dalje nejasni, pa se dio učinka zasad svodi na tržišnu percepciju i političko signaliziranje, a ne na gotov dokument.
Za običnog čovjeka ovdje je ključno jedno: carine i prijetnje carinama gotovo uvijek završe u lancu cijena. Ako se carine uvode, skuplji mogu postati automobili, elektronika, dijelovi za servis, pa i roba široke potrošnje koja putuje kroz više zemalja prije nego dođe do police. Ako se carine povlače ili odgađaju, često se smiri pritisak na cijene i na valute, što se posredno osjeti kroz manje “nervozne” tečajeve i stabilnije cijene uvozne robe.
Druga stvar je psihologija tržišta: kad se geopolitička napetost u odnosima SAD-a i Europe smanji makar privremeno, kompanije lakše planiraju, a financijska tržišta manje kažnjavaju rizik. To se ne prevodi u jeftiniji kruh preko noći, ali se prevodi u manje vjerojatnosti da će ti se kredit, leasing ili osiguranje “poskupjeti zbog uvjeta na tržištu”.
(Izvor)Gaza i cijena humanitarne nesigurnosti
Prema Associated Pressu, 21. siječnja 2026. zabilježen je smrtonosan napad na lokaciju koja je služila kao sklonište u gradu Gazi, uz velik broj žrtava. U ovakvim vijestima nije dovoljno samo “znati što se dogodilo”. Važno je razumjeti da produžene krize u regiji održavaju visoku geopolitičku premiju rizika, što se može preliti na logistiku, osiguranje transporta i cijene energije, čak i kad se izravno ne dogodi poremećaj u isporuci.
Za običnog čovjeka posljedica često dođe kao poskupljenje prijevoza ili robe koja putuje morem i zrakom, jer osiguravatelji i prijevoznici u cijenu uračunavaju rizik. Druga posljedica je informacijska: dezinformacije i emocionalno nabijeni sadržaji u vrijeme krize rastu brže od provjerenih činjenica, pa se povećava rizik manipulacije i lažnih kampanja.
Ako te ovakve vijesti psihološki pogađaju, praktično je ograničiti “doomscrolling” i držati se provjerenih izvora, ali i zapamtiti da humanitarne krize često nose i val donacija, prijevara i lažnih računa. Sigurnosno pravilo je jednostavno: doniraj preko velikih, provjerenih organizacija i izbjegavaj linkove koji kruže društvenim mrežama bez jasne verifikacije.
(Izvor)Ukrajina, zima i energija kao pitanje preživljavanja
Prema AP-u, 22. siječnja 2026. Ukrajina prolazi kroz vrlo težak zimski period uz ozbiljne probleme s opskrbom električnom energijom i grijanjem, a priča se naslanja na nastavak udara i prekida infrastrukture. Ne treba posebno uvjeravati koliko su energija i rat povezani: kad je energetska infrastruktura meta, posljedica nije samo vojna, nego civilna i ekonomska.
Za običnog čovjeka izvan Ukrajine, ovaj rat i dalje utječe na cijene i dostupnost energenata, ali i na političke odluke koje mijenjaju poreze, subvencije i sigurnosne prioritete. Drugi kanal je industrija: dio europske proizvodnje i dalje radi s oprezom, jer energetska neizvjesnost mijenja dugoročne ugovore i planiranje.
Postoji i treći, često zaboravljen kanal: migracije i humanitarni pritisak. Kad se zimi pogorša životna situacija, raste pritisak na susjedne zemlje i na sustave pomoći. To se ponekad osjeti kroz političke napetosti i promjene pravila, a onda i kroz tržište rada u određenim sektorima.
(Izvor)Američka akcija oko venezuelanske nafte i signal tržištima
Prema Associated Pressu, američke snage su zaplijenile još jedan tanker povezan s Venezuelom, u okviru šire politike kontrole venezuelanske nafte nakon promjena u toj zemlji ranije u siječnju. Kad god se veliki igrač direktno uključi u tokove nafte, tržište reagira i prije nego se fizička ponuda promijeni, jer trgovci i kompanije računaju buduće scenarije.
Za običnog čovjeka, nafta je “skriveni porez” u gotovo svemu: od dostave hrane, preko cijene avionskih karata, do plastike i lijekova. I kad cijena goriva na benzinskoj postaji ne skoči odmah, trošak transporta u računovodstvu tvrtki već se počinje preračunavati, a to se s odmakom osjeti u cijenama.
Praktični savjet je hladan, ali koristan: kad vidiš ovakvu vijest, nemoj kupovati “na paniku”, nego prati trend dva do tri dana. Ako poskupljenje stvarno kreće, obično se vidi na veleprodajnim pokazateljima i u najavama distributera, a ne u prvim satima nakon naslova.
(Izvor)Inflacija u Ujedinjenom Kraljevstvu kao podsjetnik da se cijene vraćaju u fokus
Prema Financial Timesu i podacima britanskog statističkog ureda (ONS), inflacija u Ujedinjenom Kraljevstvu je u prosincu 2025. porasla na 3,4 posto, iznad očekivanja. Iako se radi o UK-u, ova vijest ima širi “psihološki” učinak: pokazuje koliko su inflacijski skokovi mogući i kad se činilo da se situacija smiruje.
Za običnog čovjeka izvan UK-a, bitna je pouka, ne brojka. Inflacija je zarazna kroz trgovinu: ako veće tržište bilježi skuplje troškove rada ili uvoza, lanac dobave može poskupjeti i drugdje. Druga pouka je vezana uz kamate: inflacijski podaci usporavaju rezove kamata ili odgađaju popuštanje monetarne politike, a to se prelijeva na kredite i ulaganja.
Ako plaćaš kredit s promjenjivom kamatom ili planiraš veći trošak (stan, auto, renovaciju), ova vrsta vijesti sugerira da je “razdoblje jeftinog novca” još uvijek krhko. Praktično je razgovarati s bankom o fiksiranju ili barem razumjeti svoju osjetljivost na promjene kamata.
(Izvor, Detalji)Statistika EU-a koja tiho utječe na poreze i rezove
Eurostat je 21. siječnja 2026. u tjednom kalendaru objava imao podatke o javnim financijama, uključujući kvartalni deficit i dug (Q3/2025). Takve objave rijetko postanu viralne, ali često određuju ton rasprava o štednji, porezima i državnim potporama.
Za običnog čovjeka ovo se prevodi u vrlo konkretna pitanja: hoće li država imati prostora za subvencije energije, hoće li rezati neke socijalne programe, hoće li rasti PDV ili drugi nameti, i hoće li se dizati pritisak na javni sektor. Kad javni dug i deficit “iskoče”, političari postaju osjetljiviji na sve što košta.
Ako želiš praktičnu korist, gledaj ovo kao indikator smjera: kad brojke idu lošije, raste vjerojatnost mjera koje “stežu”, a kad se popravljaju, raste prostor za rasterećenja. To ti pomaže u planiranju većih troškova i u razumijevanju zašto se neke cijene ili naknade mijenjaju.
(Službeni dokument)Američke unutarnje napetosti i njihova ekonomska sjena
Prema AP-u i drugim američkim medijima, jučer su se vrtjele vijesti o subpoenama i pravnim potezima vezanim uz imigracijsku provedbu u Minnesoti, uz širi kontekst političkih napetosti. Za čitatelja izvan SAD-a ovo nije samo “njihova priča”. SAD je i dalje glavno tržište kapitala i ključni akter globalne politike, pa unutarnja nestabilnost često pojačava volatilnost.
Za običnog čovjeka volatilnost znači jednostavno: tečajevi i tržišta mogu “trzati”, a to se prelije u cijene robe vezane uz dolar, u putovanja, u cijene elektronike i u prinos na štednju ili ulaganja. Druga posljedica je regulatorna: kad politika postane tvrđa, raste i broj naglih uredbi, istraga i poteza koji mijenjaju poslovnu klimu.
Ovdje je praktičan savjet da razlikuješ “dnevnu buku” od strukture. Jedan naslov neće promijeniti tvoj život, ali trend koji traje tjednima može promijeniti uvjete na tržištu rada, cijenu kapitala i sigurnost ulaganja.
(Izvor)Svemirsko vrijeme kao stvarni rizik za letove i satelite
NOAA-in Space Weather Prediction Center objavio je da je u tijeku snažna (S4) solarna radijacijska oluja, uz moguće posljedice za polarne zračne rute, satelite i komunikacije. Takve pojave zvuče kao znanstvena znatiželja, ali imaju vrlo konkretan učinak: preusmjeravanje letova, duža putovanja, poremećaje signala i povećan rizik za svemirsku infrastrukturu.
Za običnog čovjeka, najčešća posljedica je kašnjenje ili promjena rute leta, osobito na dugim linijama koje idu blizu polova. To može povući lančane probleme: propuštene konekcije, dodatni troškovi smještaja, te komplikacije s osiguranjem putovanja. Druga posljedica, iako rjeđa, je poremećaj u satelitskim uslugama koji se može osjetiti na navigaciji, komunikacijama i nekim financijskim i logističkim sustavima.
Praktično: ako putuješ na duge relacije ovih dana, provjeri uvjete karte i fleksibilnost promjene leta. Ako ovisiš o preciznoj navigaciji ili satelitskim uslugama u poslu, planiraj “rezervnu opciju” i ne ostavljaj kritične operacije za zadnji trenutak.
(Službeni dokument, Detalji)Danas: što to znači za tvoj dan
Kamate i tvoj budžet: što znači odluka norveške središnje banke
Norges Bank danas, 22. siječnja 2026., prema službenom kalendaru objavljuje odluku o ključnoj kamatnoj stopi. Iako se radi o Norveškoj, poruka tržištima često ide šire: sjevernoeuropske ekonomije su dobar “termometar” za inflaciju, energiju i potrošnju, a reakcije na kamate često se prelijevaju na valute i prinose u Europi.
Ako se ton objave pokaže “tvrd” (naglasak na inflaciji), to obično znači da se razdoblje visokih kamata dulje zadržava, što može ohladiti optimizam na tržištu i poskupjeti zaduživanje. Ako je ton “mekši” (naglasak na usporavanju i mogućim rezovima), potrošači i tvrtke dobiju signal olakšanja. Za običnog čovjeka ovo je manje o Norveškoj, a više o općem smjeru kamatnog okruženja u Europi.
- Praktična posljedica: stabilne ili više kamate znače skuplje kredite i sporiji pad rata.
- Na što paziti: promjenjive kamate i “sitna slova” o indeksima i maržama.
- Što se može napraviti odmah: izračunaj svoju osjetljivost na rast stope za 0,5 do 1 postotni bod.
(Službeni dokument)Američki podaci koji pomiču tržišta i cijene
Danas su u kalendaru objava u SAD-u, prema New York Fedu, treća procjena BDP-a i tjedni podaci o zahtjevima za naknadu za nezaposlenost. Takve objave često pomiču dolar i obveznice, a to se prelije u cijene sirovina, goriva i u globalni “apetit za rizikom”.
Za običnog čovjeka izvan SAD-a, učinak dolazi kroz tečaj i cijenu uvoza: kad dolar jača, uvozna roba i energenti denominirani u dolarima mogu biti skuplji. Kad dolar slabi, pritisak popušta. Drugi učinak je na kamate: snažni podaci mogu smanjiti očekivanja rezova kamata, a slabi podaci mogu pojačati očekivanja popuštanja.
- Praktična posljedica: veća volatilnost tečaja i cijena energenata tijekom dana.
- Na što paziti: ako plaćaš u dolarima, današnje oscilacije mogu utjecati na trošak kupnje.
- Što se može napraviti odmah: veće kupnje u stranoj valuti rasporedi u više manjih transakcija.
(Službeni dokument)Ukrajina: što ti znači “rat kroz zimu”
Prema AP-u, Trump se danas sprema na razgovore s Volodimirom Zelenskijem u vrijeme kada je Ukrajina pod pritiskom zimskih uvjeta i udara na infrastrukturu. Tako se rat iz “fronta” pretvara u pitanje energije i civilne otpornosti, a taj aspekt često mijenja političke odluke saveznika i dinamiku pregovora.
Za običnog čovjeka u Europi to znači: povećan fokus na energetsku sigurnost i na ulaganja u mreže, skladišta i zaštitu infrastrukture. To može biti dobro dugoročno, ali kratkoročno zna nositi trošak kroz javne proračune. Također, svaka ozbiljna eskalacija ili napredak pregovora može u jednom danu promijeniti raspoloženje tržišta.
- Praktična posljedica: energija i sigurnost ostaju glavne teme, što utječe na cijene i politike.
- Na što paziti: lažne “vijesti o miru” koje se šire prije službenih potvrda.
- Što se može napraviti odmah: pripremi kućni plan za hladnoću i prekide, bez panike, ali realno.
(Izvor)Svemirsko vrijeme i putovanja: kako smanjiti rizik
NOAA upozorava na posljedice snažne radijacijske oluje za letove na polarnim rutama i satelite. Danas je praktično razmišljati kao putnik, ne kao astronom: kašnjenja i promjene rute nisu “teorija”, nego realna operativna mjera kad sigurnost to traži.
Ako putuješ ili radiš u industriji koja ovisi o satelitskim signalima, najveći problem nije samo kašnjenje, nego domino efekt: propuštene veze, troškovi, i stres koji raste kad nema jasne informacije. Zato je korisno imati plan B i osiguranje koje pokriva kašnjenja.
- Praktična posljedica: promjene ruta i vremena leta, osobito na dugim linijama.
- Na što paziti: uvjete karte, rokove za besplatnu promjenu i pokriće putnog osiguranja.
- Što se može napraviti odmah: potvrdi status leta i ostavi veći razmak između konekcija.
(Službeni dokument)Kripto i regulacija: danas je dan za provjeru pravila, ne za adrenalin
Britanski regulator FCA objašnjava da se u UK-u gradi novi režim regulacije kriptoimovine, a kao dio te slike stoje i službeni dokumenti poput Property (Digital Assets etc) Act 2025 te nacrta/okvira provedbenih propisa. Bitno je razumjeti razliku: pravila se uvode postupno, a tržište često reagira prije nego što se išta promijeni “na papiru” u tvojoj zemlji.
Za običnog čovjeka ovo je priča o zaštiti i riziku. Kad regulacija jača, neke platforme postaju sigurnije, ali neke usluge mogu biti ograničene ili skuplje, a dio ponuda se seli u sivu zonu. Najveća opasnost je da prevaranti iskoriste “regulatornu tranziciju” za lažne certifikate i lažna obećanja.
- Praktična posljedica: veći naglasak na provjeri platformi i identiteta, manje tolerancije na anonimnost.
- Na što paziti: lažni “regulatorni” mailovi i stranice koje traže seed fraze ili dokumente.
- Što se može napraviti odmah: uključi dvofaktorsku zaštitu i provjeri adresu web stranice prije prijave.
(Službeni dokument, Detalji)Zdravlje i potrošačka sigurnost: podsjetnik da “superhrana” nije iznad rizika
Američki CDC objavio je ažuriranje o epidemiji salmoneloze povezanoj s određenim “greens” dodatkom prehrani, uz broj oboljelih i hospitalizacija. Ne moraš živjeti u SAD-u da bi pouka vrijedila: tržište dodataka prehrani je globalno, prodaja ide online, a proizvodi putuju brzo.
Za običnog čovjeka ovo je priča o higijeni i izvoru kupnje. Rizik je veći kad kupuješ preko marketplacea gdje se miješaju prodavatelji, i kad ne provjeravaš serije, rokove i službena upozorenja. Ujedno, salmonela nije “samo proljev”: kod ranjivih skupina može biti ozbiljna.
- Praktična posljedica: dodatci prehrani nisu nužno sigurniji od hrane, ponekad su i rizičniji.
- Na što paziti: kupnju od neprovjerenih prodavatelja i proizvode bez jasnog porijekla i serije.
- Što se može napraviti odmah: provjeri službena opoziva i prestani koristiti proizvod ako je na popisu.
(Službeni dokument)Europa i “tihi” podaci koji sutra postaju politika
Eurostatov kalendar objava za ovaj tjedan uključuje i današnje objave vezane uz okoliš i druge statističke teme. Možda ti to danas ne zvuči kao nešto što utječe na novčanik, ali upravo te objave često postanu podloga za nove poreze, poticaje, standarde i obveze za tvrtke, a onda i za potrošače.
Za običnog čovjeka to znači da se promjene često najave “tehnički”, pa tek onda dođu na račun. Ako se uvode novi standardi, poskupljenja se ponekad dogode prije nego što se objasni zašto. Informiran čitatelj može ranije prepoznati smjer i izbjeći najskuplje odluke u zadnji tren.
- Praktična posljedica: političke rasprave o troškovima tranzicije dobivaju novi materijal.
- Na što paziti: površne interpretacije brojki koje se koriste za “navijanje” u jednoj ili drugoj strani.
- Što se može napraviti odmah: pratiti službene objave i sažetke, a ne samo viralne grafike.
(Službeni dokument)Sutra: što može promijeniti situaciju
- Završnica Davosa može donijeti nove političke signale o carinama, energiji i sigurnosti u 2026. (Izvor)
- U SAD-u izlazi konačni Michigan indeks potrošačkog sentimenta, važan za očekivanja potrošnje i inflacije. (Službeni dokument)
- New York Fed objavljuje multivarijatni trend inflacije, indikator koji tržišta prate zbog kamata. (Službeni dokument)
- New York Fed Staff Nowcast može pomaknuti očekivanja rasta, što utječe na dolar i cijene uvoza.
- Tržišta će probaviti današnju odluku Norges Banka i prevesti je u tečajeve i prinose u Europi.
- Ako NOAA zadrži upozorenja, moguće su dodatne promjene ruta letova i kašnjenja na dugim relacijama. (Detalji)
- U idućim danima očekuju se novi diplomatski kontakti o Ukrajini, ali bez čvrstih rokova javno potvrđenih.
- Humanitarne teme iz Gaze vjerojatno će ostati u fokusu međunarodnih organizacija, uz pritisak na pomoć i logistiku.
- Regulatorne teme oko kripta dobit će novu dinamiku jer firme analiziraju okvir i pripremaju se na zahtjeve.
- Pojačan fokus na opskrbne lance može se vratiti u vijesti ako se poremećaji u transportu nastave.
U kratkim crtama
- Ako planiraš putovanje na duge relacije, računaj na kašnjenja i osiguraj fleksibilne konekcije zbog svemirskog vremena.
- Ako imaš kredit s promjenjivom kamatom, prati signale središnjih banaka jer “visoke stope dulje” mijenjaju rate.
- Ako kupuješ u dolarima, danas i sutra očekuj veće oscilacije zbog američkih makropodataka i reakcije tržišta.
- Ako vidiš vijest o carinama, gledaj je kroz cijene uvoza i lance dobave, ne samo kroz političku retoriku.
- Ako koristiš kripto, zaštiti račun i ignoriraj poruke koje glume regulatore, jer prijelazna razdoblja privlače prevare.
- Ako kupuješ dodatke prehrani online, provjeri službena opoziva i kupuj od provjerenih prodavatelja, ne od “najjeftinijih”.
- Ako te preplavljuju ratne vijesti, drži se provjerenih izvora i doniraj samo preko velikih organizacija s jasnim računima.
- Ako planiraš veće troškove, gledaj statistike javnih financija i inflacije jer često najavljuju poreze i rezove.
Kreirano: četvrtak, 22. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini