Jučer–danas–sutra: Venezuela, Ukrajina i zimski promet u Europi – što to znači za tvoj novac i sigurnost

Svijet je 05. siječnja 2026. ušao u novu godinu s istim starim osjećajem: politika i sigurnost opet guraju ekonomiju u drugi plan, a običan čovjek cijenu plaća kroz gorivo, račune, putovanja i nervozu na tržištima. Dominirali su događaji koji mijenjaju pravila igre preko noći, od vojne operacije u Venezueli i diplomatskog požara u UN-u do nastavka udara u Ukrajini i krhkosti primirja u Gazi. Istodobno, Europa je dobila vrlo “opipljiv” podsjetnik da su logistika i vrijeme dio iste jednadžbe, kad snijeg i led prekidaju vlakove i ruše red letenja.

Zašto je bitno baš 06. siječnja 2026. Zato što se jučerašnje odluke i eskalacije prelijevaju u današnje račune i planove. Naftno tržište već danas “radi” na vijestima o Venezueli, a cijena energije je prva stvar koju ljudi osjete na pumpi i u kućnom budžetu. Zategnuti odnosi oko carina i trgovine nisu apstraktna priča za burze, nego potencijalno poskupljenje robe i usluga, od elektronike do hrane, ovisno o tome tko se s kim posvađa i koga kazni.

Sutra, 07. siječnja 2026., dolaze novi brojevi i nove odluke koje mogu promijeniti ton tržišta i političkih poruka. Ekonomski kalendari i službene objave ponekad naprave veći pomak u svakodnevici nego najglasniji govori, jer utječu na kamate, kredite, tečajeve i cijene. Ako ti je cilj proći tjedan bez nepotrebnih troškova i stresa, najviše vrijedi pratiti ono što mijenja rizik: sigurnosne procjene, stanje prometa, energiju i očekivanja o inflaciji.

Najveći rizik danas nije “jedna vijest”, nego lančana reakcija: politička eskalacija pa tržišna nervoza pa trošak. Najveća mogućnost je u tome da informiranost postane konkretna prednost: tko zna gdje su uska grla i koje su rokove institucije najavile, taj može planirati pametnije, kupovati racionalnije i izbjeći najskuplje greške.

Jučer: što se dogodilo i zašto bi te to trebalo zanimati

Venezuela: operacija, prijelaz vlasti i diplomacija pod reflektorima

Prema Reutersu, 05. siječnja 2026. rasprava o američkoj vojnoj operaciji u Venezueli preselila se na razinu Vijeća sigurnosti UN-a, uz upozorenja o regionalnoj destabilizaciji i pravnim posljedicama. Takvi trenuci nisu samo “geopolitika”, nego i signal financijskim tržištima da se pravila mogu mijenjati brzo, osobito kad je u igri zemlja s velikim energetskim i sirovinskim potencijalom. Kad svijet procijeni da je rizik viši, u pravilu poskupljuju osiguranje, prijevoz i financiranje, a to se na kraju prelije u cijene roba.

Prema Reutersu, istog dana Delcy Rodriguez je formalno prisegnula kao privremena predsjednica nakon uklanjanja Nicolasa Madura, koji se pojavio na sudu u New Yorku i izjasnio da nije kriv. Za običnog čovjeka ključna je praktična posljedica: svaka promjena režima i sankcijskog okvira može “pomaknuti” naftu, a nafta je gorivo, prijevoz i dio cijena u gotovo svakoj trgovinskoj košarici. Ako se u idućim tjednima promijeni režim sankcija ili se otvore investicije, promjena se neće vidjeti sutra ujutro na pumpi, ali može postati trend koji određuje cijene kroz 2026.

U takvim situacijama posebno je važno razlikovati službene odluke od političkih poruka. U praksi se najbrže mijenjaju rizik putovanja, dostupnost informacija i cijena osiguranja, a tek potom investicije i proizvodnja. Ako planiraš poslovno ili privatno putovanje u regiju ili poslovanje s partnerima vezanima uz Latinsku Ameriku, realno je očekivati strože provjere i veće troškove neizvjesnosti. (Izvor, Detalji)

Zapadna hemisfera: napetosti s Kolumbijom i test regionalne stabilnosti

Prema Reutersu, 06. siječnja 2026. kolumbijska vlada je poručila da nastavlja suradnju sa SAD-om u borbi protiv trgovine drogom, iako su izjave američkog predsjednika dodatno podigle tenzije. Za građane izvan regije to zvuči daleko, ali u praksi takve poruke često znače jačanje graničnih kontrola, promjene ruta krijumčarenja i posredno više cijene dijela roba koje putuju “na rubu” zakonitosti, uključujući i određene sirovine.

Običnom čovjeku je važno razumjeti još nešto: kad se države javno prepucavaju o sigurnosti, medijska buka zna prikriti najpraktičnije promjene, primjerice strože provjere putnika, duža čekanja u zračnim lukama i pojačano prikupljanje podataka. Ako radiš s robom ili logistikom, to se često pojavi kao “neočekivano kašnjenje” ili “dodatni dokument” i na kraju kao dodatni trošak.

Za čitatelje u Europi i šire, ovo je podsjetnik da se geopolitički rizik ne događa samo u ratnim zonama. Kad se napetost preseli na “normalne” poslovne rute, udar je često tiši, ali dugotrajniji: manje investicija, skuplje osiguranje, više birokracije. (Izvor)

Ukrajina: udar na Kijev i zima kao pojačalo rizika

Prema Reutersu, 05. siječnja 2026. ruski napad na Kijev ostavio je prve civilne žrtve u glavnom gradu ove godine, uz štetu na infrastrukturi i prekide struje u zimskim uvjetima. To je važna lekcija i za one koji nisu u ratu: infrastruktura je ranjiva baš kad je najpotrebnija. Kad dođe zima, svaki prekid opskrbe strujom ili grijanja postaje višestruko opasniji, a rizik za ranjive skupine raste.

Za običnog čovjeka izvan Ukrajine, “što to znači” često dolazi kroz cijene i sigurnosne procjene. Dugotrajni rat drži Europu i globalno tržište u stanju stalnog opreza, utječe na osiguranje transporta, cijenu energenata i raspoloženje investitora. U stvarnom životu to se vidi kroz skuplje kredite i oscilacije tečaja, ali i kroz činjenicu da su državne politike sve više usmjerene na sigurnost i obranu, što mijenja prioritete proračuna.

Ako putuješ ili posluješ u regiji, ključna praktična mjera nije panika nego plan: alternativne rute, fleksibilni rokovi i osiguranje koje pokriva prekide. Pritom vrijedi pratiti službene obavijesti prijevoznika i vlasti, jer se uvjeti mogu mijenjati iz sata u sat. (Izvor)

Pariz i sigurnosna jamstva: diplomacija koja određuje cijenu rizika

Prema Reutersu, 06. siječnja 2026. u Parizu su se okupili čelnici i visoki dužnosnici više od 27 zemalja kako bi sigurnosna jamstva Ukrajini pretvorili u konkretnije obveze, uključujući rasprave o multinacionalnoj sili u slučaju primirja. Za običnog čovjeka, “jamstva” nisu riječ za naslov, nego okvir koji smanjuje ili povećava rizik. Kad se rizik smanjuje, tržišta se smiruju, krediti postaju jeftiniji, a planiranje sigurnije.

U praksi, rezultat takvih sastanaka rijetko odmah postane “mir sutra”. Češće je riječ o tome hoće li se sukob preliti, hoće li se povećati pritisak sankcijama i hoće li se otvoriti prostor za pregovore. Svaka od tih opcija ima cijenu: sankcije mogu udariti na određene sektore, ali i stabilizirati očekivanja; pregovori mogu smanjiti volatilnost, ali donijeti političke napetosti kod kuće.

Za građane je najkorisnije pratiti ne deklaracije, nego konkretne mjere: što se obećava, tko financira, kakvi su rokovi i što se događa s energetskom i obrambenom industrijom. To su dijelovi mozaika koji najbrže postaju računi i porezi. (Izvor)

Gaza: primirje koje i dalje “pušta” i humanitarna neizvjesnost

Prema Reutersu, 05. siječnja 2026. izraelski zračni napad na jugu Gaze usmrtio je dvoje ljudi, uključujući djevojčicu, a izraelska vojska je navela da je ciljala militanta. Suština za običnog čovjeka je jednostavna: čak i uz formalno primirje, nasilje se nastavlja, što održava visoku razinu političkog i sigurnosnog rizika na Bliskom istoku. To posredno utječe na energente, na osiguranje brodskih ruta i na cijenu robe koja putuje kroz osjetljive logističke koridore.

Drugi sloj je informacijski i emocionalni: produženi sukobi hrane dezinformacije i polarizaciju, a polarizacija se u društvima često pretvori u lošije javne rasprave i teže donošenje odluka. To je važan “skriveni trošak” koji se osjeti na izborima, u proračunima i u prioritetima država.

Ako želiš praktično filtrirati što pratiti, gledaj tri stvari: stanje primirja na terenu, humanitarne procjene i reakcije velikih posrednika. Kad se te tri linije razilaze, rastu šanse za eskalaciju i za iznenadne tržišne šokove. (Izvor)

Iran: prosvjedi i ekonomija kao okidač političkog rizika

Prema Reutersu, 05. siječnja 2026. nastavili su se prosvjedi u Iranu zbog ekonomskih problema, uz izvješća o poginulima i oštre političke poruke iz Washingtona. Za običnog čovjeka, ključna posljedica nije samo moralna ili politička, nego i tržišna: Iran je važan faktor u regionalnoj sigurnosti i energetskim očekivanjima, a svako pogoršanje situacije povećava premiju rizika na energente i prijevoz.

Ekonomska pozadina ovdje je važna jer pokazuje obrazac: kad inflacija i pad životnog standarda prijeđu prag tolerancije, društva ulaze u nestabilnost koja može potrajati. To se onda prelije u migracije, u jačanje sigurnosnih mjera i u nagle promjene regulacije. Običan čovjek to osjeti kroz skuplje police osiguranja, oprez banaka i sve skuplje “rizike” u međunarodnoj trgovini.

Ako ti je cilj praktično smanjiti izloženost, ne trebaš postati geopolitički analitičar. Dovoljno je pratiti službene procjene rizika putovanja, kretanje cijena energije i reakcije velikih financijskih institucija, jer one često prve ugrađuju rizik u cijenu. (Izvor)

Tržišta: rekord u Europi i “dobar osjećaj” koji može skupo koštati

Prema Reutersu, 05. siječnja 2026. europski STOXX 600 dosegnuo je rekordnu razinu, uz snažan start godine. Takve vijesti lako zvuče kao “sve ide nabolje”, ali za običnog čovjeka to je dvosjekli mač. S jedne strane, rast tržišta često znači stabilnija mirovinska ulaganja i bolji sentiment. S druge strane, rekord često znači i više rizika od korekcije, a korekcije najviše bole one koji ulaze kasno, kupuju na vrhu ili ulažu bez plana.

Praktična posljedica je jasna: ako imaš ulaganja ili štednju vezanu uz tržišta, važnije je imati pravila nego mišljenje. U razdoblju povećane geopolitičke napetosti, tržišta se mogu preokrenuti na jednu rečenicu ili jedan incident. Zato je korisno razmisliti o diverzifikaciji, o obvezama koje dospijevaju i o tome koliko ti je novca stvarno potrebno u sljedećih 6 do 12 mjeseci.

I još jedno: kad tržišta rastu, raste i oglašavanje “brzih prilika”. Najskuplja pogreška je povjerovati da je rast dokaz sigurnosti. Sigurnost se gradi planom i disciplinom, ne naslovima. (Izvor)

Nafta i gorivo: politički šok, ali cijena gleda ponudu i potražnju

Prema Reutersu, 06. siječnja 2026. cijene nafte su pale zbog očekivanja obilne globalne ponude i slabije potražnje, dok tržište važe što bi moglo značiti moguće povećanje venezuelanske proizvodnje. Za običnog čovjeka dobra vijest je da geopolitički šokovi ne moraju automatski značiti skuplje gorivo, osobito ako globalna ponuda “drži”. Loša vijest je da se ravnoteža može promijeniti brzo, jer nafta reagira na signale o sankcijama, investicijama i sigurnosti.

Praktično gledano, ovo je trenutak kad vrijedi paziti na vlastiti budžet za prijevoz. Ako cijene goriva kratkoročno popuste, to je prilika za racionalizaciju, a ne za povećanje potrošnje. Dugoročno, niže cijene nafte mogu pomoći inflaciji, ali ako se dio svjetske politike preusmjeri na carine i trgovinske ratove, učinak se lako poništi kroz skuplju robu i skuplji prijevoz.

Za kućanstva i male tvrtke preporuka je jednostavna: planiraj troškove goriva konzervativno, prati službene podatke o zalihama i projekcije institucija, i ne donosi odluke na temelju jednog dana cijene. (Izvor)

Zima u Europi: prometni kolaps kao realan trošak svakodnevice

Prema Reutersu, 06. siječnja 2026. nizozemski željeznički operator je zbog snijega i leda obustavio sav željeznički promet do najmanje 09:00 GMT, a poremećaji su se prelili i na zračni promet, uz velik broj otkazanih letova. Ovo je jedna od onih vijesti koja odmah postaje osobna: propušteni letovi, propušteni sastanci, neplanirani hotelski troškovi, izgubljeni dani godišnjeg ili rada. Kad se promet sruši u velikim čvorištima, domino efekt ide kroz cijelu Europu.

Za običnog čovjeka najvažnije je da “loše vrijeme” nije samo neugoda nego i financijski rizik. Ako putuješ, prvo provjeri što pokriva tvoja karta i osiguranje, i koliko su fleksibilni uvjeti promjene. Drugo, imaj alternativu: drugi let, drugi dan ili drugi prijevoz. Treće, računaj da će najskuplje biti odluke u zadnji tren, kad svi traže isto.

Ovo je i podsjetnik tvrtkama da planiraju hibridno: ako su ljudi i roba vezani za jedan čvor, rizik je veći nego što se čini u “normalnim” danima. Vrijedi uložiti u rezervne opcije i realne rokove, jer jeftin plan bez rezerve postane najskuplji kad dođe snijeg. (Izvor)

Carine i trgovina: prijetnje Indiji i cijena politike u košarici

Prema Reutersu, 05. siječnja 2026. američki predsjednik je upozorio Indiju na moguće više carine zbog kupnje ruske nafte. Iako se to može činiti kao daleka prepirka velikih sila, carine su zapravo porez koji često završi u cijeni proizvoda, bilo kroz skuplji uvoz, skuplje sirovine ili preusmjeravanje lanaca opskrbe. Običan čovjek to vidi kroz cijenu robe, izbor na policama i stabilnost posla u industrijama koje ovise o uvozu ili izvozu.

Praktična posljedica je da globalna trgovina postaje nepredvidljivija. Kad kompanije očekuju carine, one često unaprijed dižu zalihe, mijenjaju dobavljače ili podižu cijene kako bi se zaštitile. U kratkom roku to može stvoriti “skokove” cijena, a u dugom promijeniti cijele industrije. U takvim trenucima, kupnja trajnih dobara na kredit postaje osjetljivija odluka, jer kamate i cijene mogu promijeniti računicu.

Ako želiš biti pragmatičan, prati signale o trgovinskim mjerama kao što pratiš vrijeme. Ne zato da se bojiš, nego da kupnju velikih stvari i poslovne odluke ne donosiš baš na vrhuncu neizvjesnosti. (Izvor)

Afrika: izbori i legitimitet vlasti kao temelj stabilnosti

Prema Reutersu, 05. siječnja 2026. Vrhovni sud Gvineje potvrdio je pobjedu Mamadyja Doumbouye na predsjedničkim izborima, dok su prosvjedi izbili nakon što su oporbene skupine osporavale proces. Također prema Reutersu, u Srednjoafričkoj Republici su objavljeni privremeni rezultati koji daju prednost aktualnom predsjedniku Touaderi. Za običnog čovjeka izvan tih zemalja, ovakve vijesti imaju dvije praktične posljedice: stabilnost utječe na migracijske tokove i na cijene sirovina, a politička nestabilnost povećava rizik ulaganja i trgovine.

U širem smislu, izborni sporovi pokazuju kako se politička legitimnost pretvara u ekonomski signal. Kad se vlast osporava, investicije se povlače, valuta slabi, a rast cijena pogađa najranjivije. To stvara pritisak koji prelazi granice, kroz migracije i regionalnu sigurnost. U međusobno povezanom svijetu, “daleko” rijetko ostane daleko.

Ako želiš praktično pratiti učinak, gledaj reakcije regionalnih organizacija, stanje sigurnosti i najave o sankcijama ili pomoći. To su faktori koji određuju hoće li se situacija smiriti ili pogoršati. (Izvor, Detalji)

Danas: što to znači za tvoj dan

Putovanja i prijevoz: ne igraj “na knap”, jer zima ne prašta

Ako putuješ 06. siječnja 2026., najvažnije je prihvatiti da su velike europske točke prometa trenutačno osjetljive. Prema Reutersu, u Nizozemskoj su snijeg i led doveli do obustave željezničkog prometa i velikih poremećaja u zračnom prometu. Takva situacija nije samo lokalna, jer Amsterdam i okolna čvorišta vuku za sobom presjedanja, posade, prtljagu i raspoloživost letova širom kontinenta.

Praktično, danas je dan za odluke s marginom: raniji dolazak, fleksibilnija karta, a ako ideš na put zbog posla, plan B koji nije samo “ako stignem”. Ako putuješ s djecom ili starijima, rizik se povećava i to treba ukalkulirati, jer najteže je kad su čekanja duga, a uvjeti hladni.

• Praktična posljedica: veća vjerojatnost otkazivanja, kašnjenja i domino efekta na presjedanja.
• Na što paziti: uvjete promjene karte, pravila povrata, pokriće osiguranja za vremenske uvjete.
• Što se može napraviti odmah: prebaciti se na raniji polazak, rezervirati opciju koja se može otkazati, imati dokumente offline.

(Izvor)

Gorivo i kućni budžet: danas je dan za trezveno planiranje, ne za prognoziranje

Prema Reutersu, cijene nafte su 06. siječnja 2026. blago pale zbog očekivanja obilne ponude, dok tržište procjenjuje što bi promjene u Venezueli mogle značiti za proizvodnju. To je dobar podsjetnik da cijena goriva nije “samo politika”. Ona je mješavina ponude, potražnje i očekivanja, a očekivanja se mijenjaju brzo, pogotovo kad su naslovi teški.

Za običnog čovjeka to znači da su odluke tipa “napuniti spremnik do vrha jer će sigurno poskupjeti” često skupe, jer ponekad cijena ne ode gore, nego se spusti. Puno je korisnije pratiti trend i svoj ritam potrošnje, i izbjegavati panične kupnje. Ako si mala tvrtka s flotom, danas je dobar dan da provjeriš ugovore i mogućnost fiksiranja cijena ili barem planiranja rute kako bi se smanjila potrošnja.

• Praktična posljedica: kratkoročna stabilizacija cijena energije može olakšati dio inflacijskog pritiska.
• Na što paziti: nagle promjene zbog sankcija, izjava političara ili poremećaja u opskrbi.
• Što se može napraviti odmah: planirati tjednu potrošnju goriva, izbjegavati nepotrebne vožnje, usporediti cijene prije kupnje.

(Izvor)

Ulaganja i štednja: rekord na tržištu nije isto što i sigurnost

Ako danas pratiš burze ili mirovinsku štednju, jučerašnji rekord u Europi (05. siječnja 2026.) lako se pretvori u osjećaj da je “sve stabilno”. U stvarnosti, rekord često znači da su očekivanja visoka, a kad su očekivanja visoka, razočaranje je skuplje. Geopolitički događaji iz zadnja tri dana pokazali su da se rizik može promijeniti u jednom vikendu.

Danas je korisno pitati se tri jednostavne stvari: koliko si izložen, koliko ti je novca potrebno u skorom roku i imaš li plan ako tržište padne. Nije poanta prestati ulagati, nego prestati reagirati emotivno. U mnogim kućanstvima najveći “investicijski” rizik nije dionica, nego kredit s promjenjivom kamatom i izostanak sigurnosne pričuve.

• Praktična posljedica: volatilnost može porasti i bez “loših ekonomskih brojki”, samo zbog sigurnosnih vijesti.
• Na što paziti: obećanja brzog profita, nerealne projekte i impulzivne promjene portfelja.
• Što se može napraviti odmah: postaviti jasna pravila, provjeriti troškove ulaganja i izgraditi pričuvu.

Carine i cijene: trgovinski jezik se najbrže prevodi u poskupljenje

Jučerašnje prijetnje carinama (05. siječnja 2026.) danas još neće promijeniti cijene na polici, ali već mijenjaju očekivanja dobavljača i trgovaca. Kad se priča o carinama rasplamsa, poduzeća često rade dvije stvari: povećavaju zalihe i ugrađuju “premiju rizika” u nove ugovore. To znači da neke cijene rastu tiho i postupno, bez dramatičnog trenutka koji bi svi primijetili.

Praktično, 06. siječnja 2026. je dobar dan da odvojiš “želje” od “potreba”. Ako planiraš veću kupnju uvozne robe, korisno je provjeriti postoji li realna potreba sada ili je pametnije pričekati dok se mjere ne potvrde. Za male poduzetnike, ključno je imati alternativnog dobavljača ili barem scenarij “što ako”.

• Praktična posljedica: rast cijena može doći kroz logistiku i ugovore, prije nego kroz carine na papiru.
• Na što paziti: ugovore vezane uz uvoz, valutu plaćanja i rokove isporuke.
• Što se može napraviti odmah: razgovarati s dobavljačima, osigurati alternativu i izbjegavati prevelike zalihe bez plana.

(Izvor)

Informacije i sloboda medija: kad se novinare privodi, raste rizik dezinformacija

Prema Reutersu, 06. siječnja 2026. venezuelanska nacionalna novinarska udruga je izvijestila da je u Caracasu privedeno više od deset medijskih djelatnika, uz navode da su kasnije pušteni, a jedan strani novinar deportiran. Za običnog čovjeka je praktična poruka jednostavna: kad je protok informacija ograničen, raste prostor za glasine, manipulaciju i pogrešne odluke. To se posebno vidi na tržištima, u putnim procjenama i u sigurnosnim preporukama.

U takvom okruženju danas vrijedi usporiti i provjeravati izvore. Nije svaka viralna snimka dokaz, niti je svaka tvrdnja “iznutra” vjerodostojna. Najpametnije je oslanjati se na više provjerenih izvora, službena priopćenja i konzistentne podatke, a ne na emocionalne isječke.

• Praktična posljedica: više buke i manje pouzdanih informacija otežava planiranje putovanja, ulaganja i poslovanja.
• Na što paziti: senzacionalne tvrdnje bez izvora, “sigurne informacije” bez dokaza i širenje panike.
• Što se može napraviti odmah: pratiti nekoliko pouzdanih izvora, čitati službena priopćenja i izbjegavati dijeljenje neprovjerenog.

(Izvor)

Sigurnost i energija u ratu: infrastruktura je meta, a posljedice su “kućne”

Jučerašnji udar na Kijev (05. siječnja 2026.) podsjetio je da se rat sve češće vodi i kroz infrastrukturu, što je posebno opasno u zimskim uvjetima. To nije tema samo za Ukrajinu. U svijetu u kojem su mreže energije i logistike povezane, šokovi se mogu preliti u cijene i u dostupnost usluga. Danas je korisno razmišljati o vlastitoj otpornosti: rezervne opcije, osnovne zalihe i plan za prekid usluga.

Ako živiš u području gdje zime znaju biti oštre, logika je ista: problem nije samo hladnoća nego i prekid. A prekid se događa iz više razloga, od vremena do kvara i preopterećenja. Danas je dobar dan da provjeriš “male stvari” koje vrijede puno: baterije, punjače, osnovne zalihe i plan za rad ili školu ako nema prijevoza.

• Praktična posljedica: rast rizika prekida opskrbe i cijena zbog sigurnosne neizvjesnosti.
• Na što paziti: oslanjanje na jednu uslugu ili jedan kanal opskrbe.
• Što se može napraviti odmah: pripremiti minimalni “plan B” za struju, internet i prijevoz.

(Izvor)

Zdravlje: sezona respiratornih virusa traži rutinu, ne paniku

Prema WHO-u, globalno praćenje respiratornih virusa ima tjedna izvješća, a ažuriranje je planirano u tjednu koji počinje 05. siječnja 2026. Prema CDC-u, tjedni sažeci i podaci nastavljaju se ažurirati nakon blagdanskog prekida, uz povrat redovnih ažuriranja početkom tjedna. Ovo nije “breaking”, ali je svakodnevica: zimi više ljudi završava s virozama, a to znači više izostanaka, više troškova i veći pritisak na zdravstvene sustave.

Praktično, danas je smisleno držati se osnovnog: higijena ruku, ostanak kod kuće kad si bolestan, prozračivanje i pažnja prema ranjivima. Ako radiš s ljudima ili putuješ, to je i poslovna mjera, jer bolest u timu ili na putu košta više od preventivnog ponašanja.

• Praktična posljedica: više respiratornih infekcija znači veći rizik izostanaka i dodatnih troškova u kućanstvu.
• Na što paziti: odlazak među ljude s teškim simptomima, zanemarivanje odmora i odgađanje liječenja.
• Što se može napraviti odmah: planirati tjedan s rezervom, imati osnovne lijekove i pratiti službena ažuriranja.

(Izvor, Detalji)

Sutra: što može promijeniti situaciju

• SAD objavljuje JOLTS podatke o otvorenim radnim mjestima, što može pomaknuti očekivanja kamata i dolara. (Službeni dokument)
• SAD objavljuje mjesečne podatke o zaposlenosti po saveznim državama, važan signal za tržišta i potrošnju. (Službeni dokument)
• Američki Census objavljuje izvješće o isporukama, zalihama i narudžbama u proizvodnji, ključan indikator industrijskog zamaha. (Službeni dokument)
• Tržište nafte će sutra posebno osluškivati nove signale o venezuelanskoj proizvodnji i mogućim investicijama.
• Nakon pariških razgovora, očekuju se dodatna pojašnjenja obveza i planova potpore Ukrajini, što može smiriti ili podići rizik.
• Ako se u Nizozemskoj zadrže snijeg i led, prijevoznici mogu najaviti nova otkazivanja i promjene rasporeda putovanja.
• U idućim danima Vijeće sigurnosti UN-a ima planirane točke rada za siječanj, što može otvoriti nove rasprave o krizama. (Službeni dokument)
• U idućim danima nastavit će se procjene o pravnim i diplomatskim posljedicama operacije u Venezueli, što utječe na sankcije i poslovni rizik.
• Svako novo pogoršanje u Gazi može sutra brzo promijeniti sigurnosne procjene i ton posredničkih napora.
• Nastavak prosvjeda u Iranu i reakcije vlasti sutra mogu podići regionalnu napetost i tržišnu premiju rizika.

U kratkim crtama

• Ako putuješ, računaj na zimske poremećaje i biraj opcije koje se mogu mijenjati bez velikih penala.
• Ako ti je budžet tijesan, prati naftu i energiju, ali ne donosi odluke na temelju jednog naslova.
• Ako ulažeš, rekord na tržištu tretiraj kao signal discipline, ne kao poziv na “još malo rizika”.
• Ako kupuješ uvoznu robu, imaj na umu da prijetnje carinama često završe u cijeni kroz ugovore i logistiku.
• Ako te zanima što će sutra pomaknuti kamate i tečajeve, prati službene objave američkih ekonomskih pokazatelja.
• Ako pratiš krize, gledaj konkretne mjere i rokove, ne samo retoriku, jer mjere najbrže postaju trošak.
• Ako vidiš šumu proturječnih informacija, vraćaj se na provjerene izvore i službene dokumente.
• Ako ti je zdravlje prioritet, zimske viroze rješavaj rutinom i prevencijom, jer izostanci postaju skupa stavka.