Američko gospodarstvo u 2026. ulazi s više pitanja nego odgovora
Ulazak Sjedinjenih Američkih Država u 2026. godinu ne izgleda onako stabilno kako se očekivalo još na kraju prošle jeseni. Iako se američko gospodarstvo i dalje kreće u zoni rasta, najnoviji pokazatelji sugeriraju da je početak godine osjetljiviji nego što sugerira sama veličina ili otpornost najvećeg svjetskog gospodarstva. U središtu pozornosti su slabiji ton na tržištu rada, skuplje gorivo, opreznija potrošnja kućanstava te rast nesigurnosti u poslovnim očekivanjima. Upravo zato rasprava o SAD-u nije samo američka tema: svako veće usporavanje ondje prenosi se na trgovinu, investicije, cijene energenata, kretanje kamata i raspoloženje ulagača u ostatku svijeta.
Najsvježiji podaci pokazuju da američko gospodarstvo nije u naglom padu, ali ne potvrđuju ni sliku snažnog i ravnomjernog zamaha na početku nove godine. To je važna razlika. Posljednjih mjeseci financijska tržišta i dio poslovne zajednice računali su na scenarij u kojem će se rast nastaviti bez većih poremećaja, inflacija postupno smirivati, a američka središnja banka imati prostor za blaže uvjete financiranja. Međutim, novi niz pokazatelja sugerira da je teren i dalje neravan: pojedini sektori pokazuju otpornost, dok drugi upućuju na zamor, zastoje ili veću opreznost pri zapošljavanju i ulaganjima.
Tržište rada više nije bezrezervni oslonac
Američko tržište rada dugo je bilo glavni dokaz izdržljivosti gospodarstva, ali početak 2026. donio je nijansiraniju sliku. Prema podacima američkog Ureda za statistiku rada, broj zaposlenih izvan poljoprivrede u veljači smanjen je za 92 tisuće, dok je stopa nezaposlenosti ostala gotovo nepromijenjena na 4,4 posto. Sama stopa nezaposlenosti još uvijek nije na razini koja bi upućivala na duboku krizu, no promjena tona je važna jer pokazuje da zapošljavanje više ne daje istu sigurnost kakvu je davalo prethodnih kvartala.
Dodatni signal dolazi iz strukture samih podataka. U veljači je pad zaposlenosti djelomično povezan sa štrajkovima u zdravstvu, ali su istodobno nastavili slabiti i neki drugi segmenti, uključujući informacijski sektor i savezne državne službe. To znači da se slabost ne može svesti samo na jedan izvanredni faktor. Kada se takvim kretanjima pridoda i oprezniji ton kompanija u pogledu novih zapošljavanja, otvara se pitanje je li američko tržište rada počelo gubiti zamah koji je posljednjih godina ublažavao sve druge slabosti gospodarstva.
Za Federalne rezerve to je osobito važno. Središnja banka već mjesecima pokušava uskladiti dva cilja: spriječiti ponovno jačanje inflacije, ali i ne zategnuti uvjete toliko da time dodatno oslabi tržište rada. Upravo zato i manji pomaci u zaposlenosti dobivaju veću težinu nego prije godinu ili dvije. Ako se trend usporavanja potvrdi u nekoliko uzastopnih izvješća, pritisak na Fed da razmotri blažu politiku mogao bi rasti. No ako istodobno troškovi energije i dio cjenovnih pritisaka ostanu povišeni, prostor za brze poteze ostat će sužen.
Rast postoji, ali je slabiji od ranijih očekivanja
Službeni podaci o bruto domaćem proizvodu pokazuju da je američko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju 2025. raslo po godišnjoj stopi od 1,4 posto, osjetno sporije nego u trećem tromjesečju, kada je rast iznosio 4,4 posto. To ne znači da je američko gospodarstvo stalo, ali znači da je u novu godinu ušlo s manjom početnom brzinom nego što bi se moglo zaključiti iz općenitih ocjena o njegovoj snazi. Drugim riječima, već sam završetak 2025. upućivao je na to da je faza vrlo snažnog zamaha iza njega.
Tu sliku dodatno kompliciraju procjene za prvo tromjesečje 2026. Model GDPNow ogranka američke središnje banke u Atlanti 6. ožujka procijenio je rast realnog BDP-a u prvom kvartalu na 2,1 posto, što je niže od procjene od 3,0 posto objavljene samo nekoliko dana ranije. Važno je pritom naglasiti da nije riječ o službenoj prognozi Feda, nego o modelskom izračunu koji se mijenja kako pristižu novi podaci. Ipak, takve promjene pažljivo prate i tržišta i analitičari jer pokazuju kako niz pojedinačnih slabijih statistika može vrlo brzo promijeniti procjenu o širem stanju gospodarstva.
Takav obrazac nije neobičan u ranoj fazi godine, kada statistika često oscilira, ali aktualna kombinacija podataka ipak zaslužuje pozornost. Usporavanje rasta ne događa se u praznom prostoru. Ono dolazi u trenutku kada su poslovne i političke neizvjesnosti povišene, kada dio kompanija prijavljuje zadržavanje investicijskih odluka te kada potrošači sve osjetljivije reagiraju na cijene osnovnih troškova, osobito energije i financiranja.
Potrošnja kućanstava više nije potpuno siguran motor
Američka ekonomija u velikoj se mjeri oslanja na potrošnju kućanstava, pa svaki znak njezina slabljenja dobiva međunarodnu važnost. Prema američkom Census Bureauu, maloprodaja i ugostiteljske usluge u siječnju 2026. pale su za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, premda su i dalje bile 3,2 posto više nego godinu ranije. Na prvi pogled riječ je o relativno skromnom mjesečnom padu, ali on je dovoljan da upozori kako potrošač više ne djeluje jednako samouvjereno kao tijekom snažnijih faza oporavka.
Takve brojke treba čitati oprezno. Mjesečni podaci o maloprodaji znaju biti promjenjivi, a jedan slabiji mjesec sam po sebi ne dokazuje šire pogoršanje. Ipak, u kombinaciji sa slabijim tonom na tržištu rada i većim troškovima goriva, siječanjski pad dobiva veći analitički značaj. Američko kućanstvo već duže vrijeme nosi veći dio tereta rasta, ali taj model ima svoje granice, osobito kada su kamate još povišene, a svakodnevni troškovi osjetljivi na promjene cijena energenata i usluga.
Raspoloženje potrošača također ne daje sasvim uvjerljiv signal snage. Conference Board objavio je da je indeks povjerenja potrošača u veljači porastao na 91,2 boda s prethodno revidiranih 89,0 u siječnju, ali je istodobno indeks sadašnje situacije pao na 120,0 bodova. To je važan detalj: potrošači mogu iskazivati nešto više optimizma o budućnosti, a istodobno biti oprezniji u procjeni vlastite sadašnje pozicije, tržišta rada i mogućnosti veće potrošnje. Takav rascjep često je znak da gospodarstvo nije ni u recesiji ni u sigurnoj zoni, nego u prijelaznom razdoblju pojačane osjetljivosti.
Skuplje gorivo vraća energiju među ključne rizike
Jedan od razloga zbog kojih je početak 2026. manje ugodan za američke potrošače jest ponovno povećanje cijena goriva. Podaci američke Energetske informacijske administracije pokazuju da je prosječna maloprodajna cijena regularnog benzina u SAD-u porasla s 2,809 dolara po galonu u siječnju na 2,908 dolara u veljači. Riječ je o promjeni koja sama po sebi ne mora preokrenuti cijeli gospodarski trend, ali ima snažan psihološki i praktični učinak jer gorivo izravno ulazi u svakodnevni trošak kućanstava i poslovanja.
Kada cijene benzina rastu, učinak se ne zaustavlja samo na benzinskim postajama. Viši troškovi prijevoza mogu se preliti na logistiku, distribuciju robe i očekivanja potrošača o budućim cijenama. U američkom političkom i ekonomskom prostoru energenti imaju gotovo simboličnu važnost: poskupljenje goriva često se doživljava kao najvidljiviji znak pogoršanja životnog standarda, čak i kada druge statistike istodobno ne izgledaju dramatično. Zato rast cijena goriva djeluje i kao ekonomski i kao politički indikator.
Za kompanije, osobito one iz sektora prijevoza, trgovine i usluga, skuplje gorivo znači dodatni razlog za oprez. Ako se rast troškova energije poklopi sa slabijom potražnjom ili sporijim zapošljavanjem, poslovne odluke o investicijama, cijenama i širenju kapaciteta postaju još složenije. U tom smislu energija nije jedini problem američkog gospodarstva, ali jest faktor koji može pojačati učinak drugih slabosti.
Poslovna očekivanja ostaju pozitivna, ali sve manje bezbrižna
Slika poslovnog sektora nije jednoznačno negativna. Institut za upravljanje nabavom objavio je da je proizvodni PMI u veljači dosegnuo 52,4 boda, što upućuje na ekspanziju, a uslužni PMI 56,1 bod, što pokazuje nastavak rasta u najvećem dijelu američkog gospodarstva. To su podaci koji bi, promatrani izolirano, podržali tezu da američko gospodarstvo i dalje ima solidan temelj. No problem je u tome što i unutar tih pokazatelja postoje znaci opreza: u proizvodnji je komponenta zaposlenosti ostala u kontrakciji, dok su cijene ponovno bile tema za nabavne menadžere.
Drugim riječima, poslovna aktivnost nije nestala, ali se mijenja njezina kvaliteta. Moguće je imati širenje aktivnosti uz istodobnu suzdržanost oko novog zapošljavanja, investicija ili preuzimanja rizika. Upravo to trenutačno čini američku sliku složenom. Usluge i dalje izgledaju snažnije od proizvodnje, no to nije nova pojava; američko gospodarstvo već dulje raste uz veći oslonac na usluge nego na industriju. Pitanje je koliko takva struktura može ostati stabilna ako kućanstva i kompanije počnu šire rezati troškove.
Sličan oprez vidi se i među malim poduzećima. Nacionalna federacija neovisnog poslovanja objavila je da je indeks optimizma malih poduzeća u siječnju blago pao na 99,3 boda, premda je i dalje ostao iznad dugoročnog prosjeka. To nije alarmantan podatak, ali pokazuje da mala poduzeća, koja su često prvi senzor promjena u realnoj ekonomiji, ulaze u godinu bez euforije. Za njih su troškovi rada, financiranja, potražnje i regulatorne neizvjesnosti izravniji problem nego za velike korporacije s većim rezervama i jačim pristupom kapitalu.
Federalne rezerve i problem uskog manevarskog prostora
Američka središnja banka u siječnju je zadržala kamatne stope nepromijenjenima, uz poruku da će odluke i dalje ovisiti o pristiglim podacima o inflaciji, tržištu rada i međunarodnim kretanjima. To je formulacija koja na prvi pogled djeluje standardno, ali u aktualnim okolnostima znači nešto vrlo konkretno: Fed nema luksuz unaprijed zadane putanje. Dok dio pokazatelja sugerira potrebu za opreznijim, možda i mekšim pristupom kako bi se izbjeglo nepotrebno slabljenje gospodarstva, drugi i dalje upozoravaju da inflacijski rizici nisu sasvim nestali.
To je razlog zbog kojeg svako novo izvješće u SAD-u izaziva toliko pažnje. Slabiji podaci o zapošljavanju mogu povećati očekivanja o budućem snižavanju kamata, ali jači podaci o uslugama ili viši troškovi energije mogu taj optimizam brzo ograničiti. Za tržišta obveznica, dionica i valuta to znači nastavak razdoblja pojačane osjetljivosti na svaku statistiku. Za kućanstva i tvrtke to znači da i dalje ulaze u odluke o kreditiranju, kupnji i investiranju bez jasne slike koliko će trošak novca doista padati tijekom godine.
Dodatni sloj donosi i najnoviji Beige Book američkog Feda, sažetak regionalnih gospodarskih izvješća objavljen početkom ožujka. U njemu se navodi da su izgledi ostali stabilni, ali uz povišenu neizvjesnost, dok su u dijelu distrikata zabilježeni slabiji ton u maloprodaji i uslugama te neujednačeni uvjeti u proizvodnji i nekretninama. Takvi kvalitativni signali važni su jer često hvataju raspoloženje kompanija prije nego što ono postane vidljivo u tvrdoj statistici.
Zašto je američko usporavanje globalna priča
Američko gospodarstvo nije samo najveće pojedinačno nacionalno gospodarstvo; ono je i središnji čvor globalnog financijskog sustava. Kad se u SAD-u promijeni očekivanje rasta ili kamata, učinak se prelijeva na vrijednost dolara, trošak zaduživanja u drugim zemljama, cijene sirovina, tokove kapitala i investicijske odluke multinacionalnih kompanija. Zato i relativno umjereno usporavanje u Americi može imati šire posljedice nego što bi pokazivala sama brojka američkog BDP-a.
Za Europu to znači mogući pritisak na izvoz i industrijsku aktivnost ako američka potražnja oslabi. Za tržišta u nastajanju to znači osjetljivost na jači dolar i više troškove refinanciranja ako Fed bude dulje zadržavao restriktivniju politiku. Za energetska i robna tržišta američka kombinacija sporijeg rasta i skuplje energije također nije beznačajna, jer mijenja procjene o budućoj potražnji, transportnim troškovima i cjenovnim pritiscima.
Istodobno, treba izbjeći i pretjerivanje. Trenutačni podaci ne govore da je SAD u recesiji, niti potvrđuju naglo urušavanje gospodarske aktivnosti. Proizvodnja i usluge još su u zoni rasta, stopa nezaposlenosti ostaje relativno niska u povijesnoj usporedbi, a modeli rasta za prvo tromjesečje i dalje ne sugeriraju negativan ishod kao osnovni scenarij. No jednako tako, podaci ne podupiru ni tezu da američko gospodarstvo početkom 2026. bez teškoća nastavlja snažan uzlet. Realnija je slika gospodarstva koje se kreće naprijed, ali po sve neravnijem terenu, uz veću osjetljivost na svaki novi udarac iz područja rada, energije, trgovine ili financijskih uvjeta.
Upravo zato će idući tjedni biti važni. Nova izvješća o inflaciji, osobnoj potrošnji, tržištu rada i industrijskoj aktivnosti pokazat će je li slabiji početak godine tek prolazna zimska epizoda ili znak da se najveće svjetsko gospodarstvo postupno spušta u sporiji ritam. Za ostatak svijeta to nije akademsko pitanje. Kako se bude kretala Amerika, tako će se u dobroj mjeri oblikovati i globalna rasprava o rastu, kamatama, ulaganju i riziku u ostatku 2026. godine.
Izvori:- - U.S. Bureau of Labor Statistics – izvješće o zaposlenosti za veljaču 2026. i promjenama na tržištu rada (link)
- - U.S. Bureau of Economic Analysis – procjena rasta BDP-a SAD-a u četvrtom tromjesečju 2025. (link)
- - Federal Reserve Bank of Atlanta – GDPNow procjena rasta za prvo tromjesečje 2026. od 6. ožujka 2026. (link)
- - U.S. Census Bureau – siječanjski podaci o maloprodaji i ugostiteljskim uslugama u SAD-u (link)
- - U.S. Energy Information Administration – mjesečne prosječne maloprodajne cijene benzina u SAD-u (link)
- - The Conference Board – indeks povjerenja potrošača za veljaču 2026. (link)
- - Institute for Supply Management – proizvodni PMI za veljaču 2026. (link)
- - Institute for Supply Management – uslužni PMI za veljaču 2026. (link)
- - NFIB – indeks optimizma malih poduzeća za siječanj 2026. (link)
- - Board of Governors of the Federal Reserve System – siječanjska izjava FOMC-a i Beige Book objavljen 4. ožujka 2026. (link; link)
Kreirano: ponedjeljak, 09. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini