Haiti pokušava otvoriti put prema prvim općim izborima nakon više od desetljeća
Haiti je početkom ožujka otvorio registraciju političkih stranaka, skupina i koalicija za opće izbore koji bi, ako budu održani prema najavljenom rasporedu, bili prvi takvi izbori u zemlji nakon više od deset godina. Riječ je o koraku koji na prvi pogled izgleda tehnički i administrativno, ali u haitijskim okolnostima ima puno šire značenje: država pokušava pokrenuti formalni demokratski proces u trenutku kada se velik dio svakodnevice odvija pod pritiskom naoružanih bandi, raseljavanja stanovništva, institucionalne slabosti i duboke sumnje da se izbori uopće mogu organizirati na siguran i vjerodostojan način.
Prema najavi Privremenog izbornog vijeća Haitija, registracija političkih aktera otvorena je od 2. do 12. ožujka 2026. godine. Vlasti pritom govore o održavanju općih izbora krajem kolovoza, dok bi eventualni drugi krug uslijedio početkom prosinca. Sama činjenica da je proces formalno pokrenut važna je za zemlju koja godinama nema redovito izabrane institucije pune demokratske legitimnosti. No između otvaranja registracije i stvarnog izlaska birača na birališta nalazi se golema prepreka: sigurnosna slika Haitija toliko je loša da se svako pitanje o izborima danas istodobno pretvara u pitanje elementarne državne funkcionalnosti.
Izbori kao politički test opstanka države
U haitijskom slučaju izbori nisu samo procedura kojom se biraju predsjednik, parlament i drugi dužnosnici. Oni su i test može li država uopće povratiti minimum autoriteta nad teritorijem i institucijama. Zemlja nije održala opće izbore više od desetljeća, a posljednji predsjednički izbori održani su 2016. godine. Od tada je politička kriza postajala sve dublja, a osobito se zaoštrila nakon ubojstva predsjednika Jovenela Moïsea 2021. godine. U razdoblju koje je slijedilo Haiti nije uspio uspostaviti stabilan i široko prihvaćen institucionalni poredak, nego je ulazio iz jedne tranzicijske formule u drugu, dok je nasilje na terenu nastavilo rasti.
Zato aktualni pokušaj organizacije izbora ima dvostruku težinu. S jedne strane, prijelazne vlasti žele pokazati da postoji barem okvir za povratak ustavnom i izbornom ritmu. S druge strane, brojni domaći promatrači, politički akteri i dio međunarodne javnosti upozoravaju da sama najava izbora ne znači mnogo ako država ne može jamčiti sigurnost kandidata, članova biračkih odbora, promatrača i samih birača. U zemlji u kojoj su mnoge četvrti, prometni pravci i lokalne zajednice izloženi oružanom pritisku, izborni proces lako može postati taoc realnosti na terenu.
Sigurnosna situacija ostaje glavna prepreka
Ključni problem Haitija i dalje je ekspanzija bandi koje posljednjih godina sve snažnije kontroliraju dijelove glavnog grada Port-au-Princea i šire se prema drugim područjima zemlje. Ujedinjeni narodi i međunarodne organizacije već mjesecima upozoravaju da se ne radi samo o porastu kriminala, nego o dubljem raspadu sigurnosnog okvira u kojem oružane skupine preuzimaju nadzor nad cestama, naseljima, opskrbnim pravcima i dijelovima lokalnog gospodarstva. Takvo stanje izravno ugrožava mogućnost provedbe izbora, jer slobodno političko natjecanje pretpostavlja minimalnu fizičku sigurnost i pristup biračkim mjestima.
Procjene o razmjerima krize ostaju alarmantne. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, do jeseni 2025. više od 1,4 milijuna ljudi bilo je interno raseljeno zbog nasilja i nestabilnosti, što je najveća zabilježena brojka u zemlji. Ujedno, Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal početkom 2026. upozorio je da je od siječnja 2022. ubijeno oko 16.000 ljudi, dok je više od polovice stanovništva suočeno s ozbiljnom nestašicom hrane. U takvim okolnostima izborna logistika nije samo tehničko pitanje distribucije glasačkih listića i otvaranja biračkih mjesta, nego pitanje može li država uopće osigurati prolaz ljudi i materijala kroz područja u kojima djeluju naoružane skupine.
Posebno je osjetljivo pitanje Port-au-Princea, političkog i administrativnog središta zemlje. Sigurnosne procjene međunarodnih institucija i medijska izvješća već dulje vrijeme upozoravaju da oružane skupine kontroliraju golem dio metropolitanskog područja. To praktično znači da svako planiranje izbora mora računati s gradom u kojem sloboda kretanja nije zajamčena, a institucije države djeluju uz stalni rizik napada. Ako se politički skupovi ne mogu održati bez ozbiljne zaštite, ako se kandidati do birača probijaju obilaznim rutama ili uz pratnju sigurnosnih snaga, tada je legitimno pitati može li kampanja uopće biti ravnopravna.
Prijelazne vlasti žele pokazati da proces ide dalje
Unatoč tome, privremene vlasti šalju poruku da se izborni proces neće čekati do potpune stabilizacije zemlje. Takav pristup temelji se na procjeni da Haiti više nema luksuz neodređene odgode političke tranzicije. Nakon završetka mandata Prijelaznog predsjedničkog vijeća 7. veljače 2026., izvršna vlast konsolidirana je oko premijera Alixa Didiera Fils-Aiméa, koji je dobio zadaću da pokuša održati državu funkcionalnom i pritom gurne naprijed plan za izbore. Njegovi podupiratelji tvrde da bez jasnog političkog roka Haiti riskira još dublju institucionalnu prazninu. Kritičari, međutim, upozoravaju da se rokovi bez stvarne kontrole terena mogu pretvoriti u simboličnu gestu bez stvarnog ishoda.
Upravo zbog toga otvaranje registracije političkih stranaka ima i propagandnu i praktičnu dimenziju. Vlasti time pokazuju međunarodnim partnerima da formalne pripreme postoje, da izborni kalendar nije samo apstraktna najava i da postoji namjera da se politički akteri uvedu u proces. No registracija je tek početak. Nakon nje slijede pitanja kandidatura, biračkih popisa, osiguranja biračkih mjesta, transporta izbornog materijala, pristupa udaljenim zajednicama i nadzora nad regularnošću glasanja. U državi u kojoj su i svakodnevne javne usluge često otežane, svaki od tih koraka nosi dodatni rizik.
Političke stranke ulaze u proces sa skepsom i oprezom
Reakcije političkih aktera pokazuju koliko je teren složen. Dio stranaka i novih političkih inicijativa spreman je sudjelovati jer procjenjuje da je i nesavršen izborni proces bolji od daljnjeg produženja prijelaznog stanja. Drugi, međutim, otvoreno dovode u pitanje može li se u sadašnjim uvjetima govoriti o slobodnim i poštenim izborima. U takvom ozračju već sama odluka o sudjelovanju postaje politička poruka: prijaviti se znači prihvatiti barem dio institucionalnog okvira koji trenutačne vlasti nude, dok odustajanje znači upozoriti da okvir nije vjerodostojan.
Sumnje su dodatno pojačane činjenicom da nasilje ne pogađa sve dijelove zemlje jednako. Neki politički akteri imat će relativno lakši pristup biračima u sigurnijim sredinama, dok će drugi djelovati u područjima gdje su kretanje i javna okupljanja ozbiljno ograničeni. Time se otvara pitanje jednakosti političke utakmice. Ako pojedine zajednice ostanu praktično odsječene ili zastrašene, rezultat izbora mogao bi odražavati ne samo raspoloženje birača nego i geografiju nasilja.
Međunarodna zajednica vidi izbore kao nužan, ali nedostatan korak
Međunarodni akteri godinama ponavljaju da Haiti treba politički izlaz iz krize, ali sve češće istodobno priznaju da izbori sami po sebi neće riješiti problem ako ne budu praćeni stvarnim poboljšanjem sigurnosti. Ujedinjeni narodi u više su navrata upozorili da je politička tranzicija neodvojiva od obnove javnog reda, a Vijeće sigurnosti još je 2025. podržalo prijelaz s multinacionalne sigurnosne potpore na novi model suzbijanja bandi uz logističku pomoć Ujedinjenih naroda. To pokazuje koliko je međunarodna rasprava o Haitiju danas usmjerena na vezu između oružanog nasilja i političke blokade.
Drugim riječima, izbori se promatraju kao dio šire stabilizacijske jednadžbe, a ne kao čarobno rješenje. Bez pouzdane sigurnosne potpore teško je zamisliti kampanju i glasanje, ali bez političkog procesa također je teško očekivati obnovu legitimnih institucija koje bi dugoročno mogle preuzeti odgovornost za državu. Haiti se tako nalazi u začaranom krugu: za sigurnost treba funkcionalna politika, a za funkcionalnu politiku treba barem minimalna sigurnost. Otvaranje registracije političkih stranaka zato je prije znak pokušaja izlaska iz tog kruga nego dokaz da je izlaz već pronađen.
Humanitarna kriza mijenja i smisao političkog natjecanja
U zemlji s više od milijun raseljenih ljudi i ozbiljnom nestašicom hrane, izbori ne mogu biti samo natjecanje oko ideoloških razlika ili klasičnih programskih obećanja. Za velik broj građana temeljno pitanje je mogu li institucije osigurati fizičku zaštitu, osnovne javne usluge, pristup školama i bolnicama te minimum gospodarske predvidljivosti. To mijenja i način na koji će birači promatrati političke aktere. U stabilnijim demokracijama kampanje se često vrte oko poreza, investicija ili socijalnih prioriteta, dok je na Haitiju sam opstanak države ponovno postao središnja politička tema.
Humanitarna stvarnost pritom dodatno otežava i tehničku provedbu izbora. Raseljeni građani često više nisu ondje gdje su bili registrirani, dokumenti mogu biti izgubljeni, a pristup informacijama ograničen. Ako velik broj ljudi živi u privremenim skloništima ili je ovisan o humanitarnoj pomoći, organizacija glasanja traži posebno prilagođene mehanizme kako bi pravo glasa bilo stvarno dostupno, a ne samo formalno zajamčeno. U protivnom postoji opasnost da najpogođeniji slojevi stanovništva ostanu i politički nevidljivi.
Može li izborni rok preživjeti stvarnost na terenu
Službeni plan predviđa glasanje krajem kolovoza, uz mogući drugi krug u prosincu, no iskustvo Haitija upućuje na oprez. U toj zemlji politički rokovi često su se sudarali s nasiljem, logističkim problemima i krizama legitimiteta. Čak i kada bi izborna administracija formalno ispunila svoje obveze, stvarni test bit će može li dovoljno velik dio zemlje sudjelovati bez zastrašivanja i ozbiljnih sigurnosnih incidenata. U suprotnom bi izbori mogli biti održani na papiru, ali osporeni u političkoj praksi.
Dodatni problem je povjerenje. Nakon godina prekida institucionalnog kontinuiteta, velik broj Haićana ima ograničeno povjerenje u političke elite, prijelazne aranžmane i sposobnost države da ispuni obećanja. Zato uspjeh izbornog procesa neće ovisiti samo o datumu i registracijskim procedurama, nego i o tome hoće li vlasti uspjeti uvjeriti građane da njihov glas doista može imati političku težinu. Ako birači zaključe da su izbori tek formalni ritual bez realne snage da promijeni stanje na terenu, izlaznost i prihvaćanje rezultata mogli bi biti ozbiljno narušeni.
Zašto je i ovaj ograničeni korak ipak važan
Unatoč svim otvorenim pitanjima, otvaranje registracije političkih stranaka nije nevažan detalj. U zemlji koja je godinama tonula u institucionalnu improvizaciju, i ovakav administrativni potez šalje signal da barem postoji pokušaj povratka izbornom poretku. Taj signal sam po sebi ne jamči uspjeh, ali bez njega Haiti bi ostao još dublje zarobljen između prijelaznih tijela, međunarodnih upozorenja i svakodnevnog nasilja. Drugim riječima, registracija stranaka ne znači da je demokratski izlaz osiguran, ali potvrđuje da od ideje izbora nije odustalo ni u najtežim okolnostima.
Hoće li Haiti doista stići do prvih općih izbora nakon više od desetljeća, ovisit će o mjesecima koji slijede: o sposobnosti vlasti da zaštite barem ključne točke izbornog procesa, o spremnosti političkih aktera da prihvate pravila igre, o pomoći međunarodnih partnera i, prije svega, o tome može li se barem djelomično obuzdati nasilje koje je razorilo svakodnevni život. Za sada je jasno tek to da je zemlja zakoračila u novu fazu svoje duge i teške tranzicije, ali i da svaki sljedeći korak ostaje izložen istoj temeljnoj dvojbi: može li demokracija na Haitiju ponovno proraditi dok oružje i dalje određuje granice države.
Izvori:- Associated Press – izvješće o otvaranju registracije političkih stranaka i planiranom izbornom kalendaru na Haitiju (link)
- Associated Press – izjava privremenog vrha policije o planu za izbore 2026. i sigurnosnim ograničenjima (link)
- CSIS – analiza političke tranzicije nakon završetka mandata Prijelaznog predsjedničkog vijeća 7. veljače 2026. (link)
- UNODC – pregled razmjera nasilja bandi, broja ubijenih i humanitarnih posljedica početkom 2026. (link)
- IOM – podaci o više od 1,4 milijuna interno raseljenih osoba zbog nasilja i nestabilnosti na Haitiju (link)
- UN Security Council / glavni tajnik UN-a – dokument o prijelazu na novi sigurnosni okvir za suzbijanje bandi uz logističku potporu UN-a (link)
Kreirano: petak, 06. ožujka, 2026.
Pronađite smještaj u blizini