IATA otvara ured u Taškentu i priprema BSP: Uzbekistan želi učvrstiti položaj zrakoplovnog središta Središnje Azije
Međunarodna udruga zračnog prijevoza, IATA, objavila je 21. travnja 2026. da otvara stalni ured u Taškentu i da se u Uzbekistanu do kraja godine priprema pokretanje sustava Billing and Settlement Plan, poznatijeg kao BSP. Riječ je o potezu koji na prvi pogled izgleda tehnički, ali u praksi znači mnogo više od administrativnog širenja jedne globalne organizacije. Za zemlju koja posljednjih godina ubrzano razvija prometnu infrastrukturu, liberalizira zračni sektor i pokušava privući više međunarodnih prijevoznika, IATA-ina fizička prisutnost u glavnom gradu predstavlja politički i gospodarski signal da Uzbekistan želi igrati veću ulogu na karti euroazijskog zračnog prometa.
Najava dolazi u trenutku kada službeni i međunarodni podaci upućuju na rast uzbekistanskog tržišta. Prema dostupnim podacima IATA-e, zrakoplovstvo u Uzbekistanu izravno zapošljava oko 12.400 ljudi, dok ukupni učinak sektora, zajedno s lancem opskrbe, potrošnjom zaposlenih i turizmom, podupire više od 128 tisuća radnih mjesta. IATA procjenjuje i da ukupni doprinos zrakoplovstva doseže oko 0,9 posto nacionalnog BDP-a, uz dodatni širi učinak međunarodnog turizma na domaće gospodarstvo. U takvom okviru, odluka o otvaranju ureda u Taškentu nije tek formalnost, nego pokazatelj da se Uzbekistan iz perspektive globalne industrije više ne promatra kao rubno tržište, nego kao prostor rasta.
Zašto je novi ured važan
IATA u svojim priopćenjima naglašava da ured u Taškentu treba služiti kao operativna i stručna točka potpore domaćim i stranim prijevoznicima, zračnim lukama i regulatorima. To u praksi znači veću dostupnost stručnjaka za sigurnosne standarde, operativne procedure, tržišna pravila i financijske mehanizme koji su standard u međunarodnom civilnom zrakoplovstvu. Kada takva organizacija djeluje izravno na terenu, provedba standarda obično postaje brža, komunikacija s lokalnim vlastima jednostavnija, a uključivanje domaćih aktera u međunarodne procese lakše.
Regionalni potpredsjednik IATA-e za Europu Rafael Schvartzman poručio je da Uzbekistan postaje vodeće tržište Središnje Azije u putničkom i teretnom prometu te da će novi ured i BSP pružiti stratešku potporu rastu zračnog prometa kroz jačanje sigurnosti i operativne učinkovitosti. U prijevodu na jezik putnika i tržišta, to znači pokušaj da se brže uvedu procedure koje su drugdje već standard, da se prijevoznicima olakša poslovanje te da se domaće tržište snažnije poveže s međunarodnim distribucijskim i prodajnim kanalima.
Za Uzbekistan je to važno i zbog reputacijskog aspekta. Zemlje koje žele razvijati ulogu regionalnog čvorišta ne trebaju samo nove piste, terminale i prometne koridore, nego i institucionalnu vjerodostojnost. Zračni prijevoznici, investitori i turistički sektor pritom gledaju širu sliku: koliko je tržište predvidivo, jesu li pravila usklađena s međunarodnom praksom, koliko su regulatorni procesi transparentni i može li se poslovanje planirati dugoročno. Otvaranje IATA-inog ureda ne rješava sve te izazove samo po sebi, ali pokazuje da se Uzbekistan želi kretati upravo u tom smjeru.
Što BSP zapravo mijenja
Za širu publiku skraćenica BSP možda zvuči kao stručni detalj, ali za zračni promet riječ je o jednom od ključnih mehanizama prodaje aviokarata i financijskog poravnanja između zrakoplovnih kompanija i akreditiranih putničkih agencija. IATA opisuje BSP kao globalni sustav koji pojednostavnjuje prodaju, izvještavanje i prijenos uplata, a njegova je glavna vrijednost u tome što velik broj pojedinačnih transakcija objedinjuje u standardiziran i pregledan financijski tok. Umjesto niza odvojenih obračuna između svake agencije i svake kompanije, sustav omogućuje konsolidirano namirenje i jasniju kontrolu.
Za domaće tržište to bi moglo imati nekoliko konkretnih posljedica. Prvo, prijevoznicima se otvara učinkovitiji pristup distribuciji karata preko globalne mreže akreditiranih agenata. Drugo, domaćim agencijama i partnerima olakšava se rad s međunarodnim prijevoznicima u okviru standardiziranog sustava koji je poznat velikim tržištima. Treće, financijski rizik i administrativni troškovi mogu se smanjivati kroz jedinstvene procedure i digitalne alate poput BSPlinka, platforme preko koje se u BSP okruženju razmjenjuju podaci, izvještaji i zahtjevi povezani s prodajom i namirenjem.
IATA u objavi o Uzbekistanu tvrdi da će BSP omogućiti zračnim prijevoznicima troškovno učinkovitiju obradu financijskih transakcija na globalnoj razini te bolju međunarodnu distribuciju proizvoda. To je osobito važno za tržišta koja žele privući nove kompanije i povećati broj linija. U sektoru u kojem se konkurentnost često lomi na kombinaciji troška, popunjenosti i dostupnosti prodajnih kanala, financijska infrastruktura nije sporedna tema, nego jedan od temelja rasta.
Uzbekistan gradi širu zrakoplovnu strategiju
Nova IATA-ina prisutnost uklapa se u širu sliku uzbekistanske prometne i razvojne politike. Državni vrh već godinama govori o pretvaranju zemlje u regionalno čvorište koje bi povezivalo Središnju Aziju s Kavkazom, Europom i azijskim tržištima. Ta ambicija oslanja se na geografsku poziciju države, ali i na postupnu modernizaciju prometne infrastrukture, uključujući zračne luke, cestovne i željezničke koridore te logističke projekte.
Svjetska banka je u ožujku 2026. priopćila da će njezin projekt potpore modernizaciji prometne infrastrukture i reformi sektora u Uzbekistanu pridonijeti povećanju putničkog i tranzitnog teretnog prometa, rastu prihoda prometnog sektora i boljem iskorištavanju položaja zemlje kao regionalnog tranzitnog čvorišta. Drugim riječima, međunarodne financijske institucije također promatraju Uzbekistan kao prostor u kojem se promet više ne tretira samo kao javna usluga, nego kao poluga šireg gospodarskog razvoja, trgovine i turizma.
Istodobno se razvijaju i aerodromski projekti. Prema službenim objavama uzbekistanskih vlasti i državnih partnera, u tijeku su ili su pripremljeni projekti povezani s novim ili moderniziranim kapacitetima u Taškentu, Buhari i Urgenču. U Buhari je u ožujku 2026. pokrenut prvi stupanj međunarodnog natječaja za projekt novog međunarodnog aerodroma po modelu javno-privatnog partnerstva, dok su za Urgenč prethodno objavljeni planovi modernizacije i upravljanja po sličnom modelu. U Taškentu se paralelno razmatraju glavni parametri novog međunarodnog aerodroma, koji bi trebao biti dio šireg multimodalnog čvorišta.
Takvi projekti nisu važni samo zbog putničke udobnosti. Kapacitet terminala, trošak korištenja zračnih luka, cargo sadržaji, povezanost s cestama i željeznicom te operativna učinkovitost izravno utječu na odluku prijevoznika hoće li širiti prisutnost na nekom tržištu. Upravo zato IATA u svojoj poruci o Uzbekistanu ne govori samo o uredskom širenju, nego i o potrebi da se nova infrastruktura razvija troškovno racionalno i u suradnji s aviokompanijama kako bi odgovarala stvarnim potrebama tržišta.
Brojke koje pokazuju smjer
Službeni podaci iz Uzbekistana dodatno objašnjavaju zašto Taškent želi snažniju međunarodnu integraciju. Prema informacijama koje je početkom 2026. objavila Uzbekistan Airports, uzbekistanske zračne luke su tijekom 2025. opslužile 15,5 milijuna putnika, što je oko 15 posto više nego godinu prije. Zabilježeno je gotovo 129 tisuća letova, uz rast međunarodnog i domaćeg prometa, a među novim prijevoznicima koji su se uključili u operacije spomenuti su Air China, China Eastern, južnokorejski T’Way i malezijski AirAsia.
Posebno se izdvaja Taškent. Prema podacima o poslovanju glavne zračne luke, prijestolnica je 2025. opslužila gotovo 10 milijuna putnika, čime je dodatno učvrstila status glavnog zračnog čvorišta u zemlji. To je važno iz dva razloga. Prvi je očit: rast prometa stvara pritisak na infrastrukturu, procedure i financijske sustave, pa je potreba za standardizacijom veća. Drugi je strateški: kada jedno tržište doseže razinu na kojoj se mjeri u milijunima putnika i dvoznamenkastim stopama rasta, postaje zanimljivije globalnim prijevoznicima, leasing kućama, logističkim tvrtkama i pružateljima industrijskih usluga.
IATA je u svojoj studiji o vrijednosti zračnog prometa za Uzbekistan navela i da je međunarodna zračna povezanost zemlje od 2014. porasla za 19 posto unutar azijsko-pacifičke regije te za čak 395 posto prema ostalim regijama. Taj podatak ne znači da je Uzbekistan već postao veliko interkontinentalno čvorište, ali pokazuje trend: zemlja se otvara, mreža veza postaje šira, a međunarodni promet sve važniji za gospodarstvo.
Sigurnost, standardi i pitanje povjerenja
IATA u istoj objavi posebno ističe usklađivanje s globalnim standardima i najboljom praksom, pri čemu naglašava važnost programa IATA Operational Safety Audit, poznatog kao IOSA. To je važna poruka jer razvoj zrakoplovstva ne počiva samo na broju linija i putnika. Povjerenje tržišta gradi se i kroz percepciju sigurnosti, kvalitetu nadzora, dosljednost procedura i sposobnost domaćih institucija i prijevoznika da posluju prema međunarodno prepoznatim pravilima.
Za Uzbekistan, koji želi privući dodatne međunarodne rute i povećati tranzitni promet, taj je element presudan. Aviokompanije ne procjenjuju samo koliko je neko tržište veliko, nego i koliko je operativno pouzdano. U tom smislu lokalni IATA-in ured može imati veću težinu nego što sugerira sama riječ ured. On postaje kontaktna točka za usklađivanje industrije, prijenos prakse i stalnu komunikaciju između globalne organizacije i domaćih aktera, od regulatora do operatora zračnih luka.
Uz to, Uzbekistan posljednjih godina pokušava proširiti i teretnu dimenziju zrakoplovnog sektora. IATA navodi da je kroz uzbekistanske zračne luke 2023. prošlo 66.600 tona zračnog tereta, uz očekivanja daljnjeg rasta zahvaljujući namjenskom cargo terminalu u Taškentu i razvoju teretnog aerodroma u Navoiju. U zemlji koja želi jačati logističku ulogu između velikih tržišta Europe i Azije, cargo promet nije sporedna grana, nego jedan od glavnih argumenata za ulaganja u infrastrukturu i sustave međunarodnog standarda.
Energetska tranzicija i dugoročna računica
Zanimljivo je da IATA u objavi o Uzbekistanu ne ostaje samo na prometu i prodaji karata, nego otvara i pitanje održivog zrakoplovnog goriva, SAF-a. Organizacija procjenjuje da Uzbekistan ima potencijal razvijati takva rješenja oslanjajući se na iskustvo u tehnologijama gas-to-liquids, uz uvjet da proizvodnja bude usklađena s međunarodnim standardima i kriterijima okolišne vjerodostojnosti. Time se rasprava o zrakoplovstvu u Uzbekistanu širi s klasične teme putničkog rasta na pitanje industrijske politike, energetske sigurnosti i mogućeg izvoznog proizvoda.
To je posebno važno u razdoblju u kojem zrakoplovni sektor globalno traži ravnotežu između rasta i dekarbonizacije. Za države u usponu to otvara dvostruku priliku, ali i dvostruki pritisak. S jedne strane žele povećati broj letova, investicija i putnika. S druge strane, moraju razmišljati o tome kako će se uklopiti u buduća pravila tržišta, osobito na relacijama prema Europi i drugim jurisdikcijama koje postupno pooštravaju klimatske zahtjeve. U tom pogledu, dolazak IATA-e u Taškent može se čitati i kao pokušaj da se Uzbekistan ranije uključi u razgovore koji će uskoro biti jednako važni kao i gradnja terminala.
Što slijedi do kraja 2026.
Najvažnije praktično pitanje nakon objave jest koliko će brzo najavljene promjene postati vidljive na tržištu. Ako BSP doista bude pokrenut do kraja 2026., kako je najavljeno, Uzbekistan će dobiti važan komad financijske infrastrukture koji može olakšati prodaju i međunarodnu distribuciju aviokarata. Ako se istodobno nastavi rast prometa i napredak infrastrukturnih projekata, zemlja bi mogla dodatno učvrstiti položaj najdinamičnijeg zrakoplovnog tržišta u regiji.
No brz rast sam po sebi nije dovoljan. Da bi se ambicija regionalnog čvorišta pretvorila u održiv model, Uzbekistan će morati održavati ravnotežu između ulaganja, cijena, regulatorne kvalitete i stvarnih potreba prijevoznika i putnika. Upravo će na toj točki biti moguće procijeniti koliko je otvaranje IATA-inog ureda u Taškentu više od simbolične geste. Za sada je jasno barem jedno: globalna industrija uzbekistansko tržište više ne promatra usputno, nego kao prostor u kojem se već sada donose odluke važne za buduću kartu zračnog prometa u Središnjoj Aziji.
Izvori:- Mirage News / IATA – objava o otvaranju IATA-inog ureda u Taškentu i pripremi BSP-a u Uzbekistanu (link)- IATA – opis sustava Billing and Settlement Plan i njegova uloga u odnosima aviokompanija i putničkih agencija (link)- IATA – studija o vrijednosti zračnog prometa za Uzbekistan, uključujući podatke o radnim mjestima, BDP-u i povezanosti (link)- UZA / Uzbekistan Airports – službeni podaci o broju putnika i letova u uzbekistanskim zračnim lukama tijekom 2025. (link)- World Bank – objava o modernizaciji prometne infrastrukture i reformama sektora u Uzbekistanu (link)- Government of Uzbekistan – službena objava o početku međunarodnog natječaja za projekt novog međunarodnog aerodroma u Buhari (link)- Ministry of Transport of Uzbekistan – službena objava o projektu modernizacije i upravljanja međunarodnom zračnom lukom Urgenč po PPP modelu (link)- President of Uzbekistan – pregled parametara projekta novog međunarodnog aerodroma u Taškentu (link)
Kreirano: utorak, 21. travnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini