Nova istraživanja pokazuju značajnu povezanost između tjelesne temperature i depresije, što otvara put potencijalnim terapijama baziranim na regulaciji temperature

Istraživači su otkrili da osobe koje pate od depresije imaju višu tjelesnu temperaturu, što podržava rastući broj istraživanja koja sugeriraju moguću korist od smanjenja tjelesne temperature kod osoba s ovim psihičkim poremećajem. Ovo otkriće dolazi iz tima koji uključuje znanstvenike Sveučilišta u Kaliforniji, San Diego.

Objavljeno 5. veljače u časopisu Scientific Reports, istraživanje ne određuje uzročno-posljedičnu vezu između depresije i povišene tjelesne temperature. Nije jasno uzrokuje li depresija povećanje tjelesne temperature ili viša temperatura vodi ka depresiji. Također, nije poznato odražava li povišena tjelesna temperatura kod osoba s depresijom smanjenu sposobnost samohladi, povećanu proizvodnju topline zbog metaboličkih procesa ili kombinaciju oboje.

"Ashley Mason, docentica psihijatrije na Weill Institutu za neuroznanosti UC San Francisco i vodeća autorica studije, ističe: ""Ovo je, koliko nam je poznato, najopsežnija studija do sada koja ispituje vezu između tjelesne temperature, procijenjene korištenjem metoda samoprocjene i nosivih senzora, i simptoma depresije u geografski širokom uzorku."" S obzirom na rastuće stope depresije u SAD-u, mogućnosti novih pravaca liječenja izgledaju obećavajuće."

Mason na UCSF-u i tim UC San Diego, pod vodstvom Benjamina Smarra, člana fakulteta za bioinženjering i znanost o podacima, analizirali su podatke više od 20.000 međunarodnih sudionika koji su nosili Oura Ring, uređaj koji mjeri temperaturu kože, te su također sami izvještavali o svojim tjelesnim temperaturama i simptomima depresije svakodnevno. Sedmomjesečna studija započela je početkom 2020. godine i uključivala je podatke iz 106 zemalja.

Rezultati istraživanja pokazali su da je s povećanjem intenziteta simptoma depresije kod sudionika zabilježena viša temperatura kože. Podaci o temperaturi dobiveni putem nosivih uređaja također su pokazali tendenciju prema višim ocjenama depresije kod osoba čije su temperature imale manje oscilacije tijekom 24-satnog razdoblja, iako ovaj nalaz nije bio statistički značajan.

Ova otkrića osvjetljavaju moguću metodu liječenja depresije, ističe Mason, koja je i klinički psiholog na Osher centru za integrativno zdravlje UCSF-a. Manji broj postojećih, uzročnih studija pokazao je da korištenje vrućih kupki ili sauna može smanjiti depresiju, moguće poticanjem tijela na samohladi, na primjer, znojenjem.

"Paradoksalno, zagrijavanje ljudi zapravo može dovesti do smanjenja tjelesne temperature koje traje dulje od izravnog hlađenja, kao što je to slučaj s ledenim kupkama," kaže Mason. "Što ako možemo pratiti tjelesnu temperaturu osoba s depresijom kako bismo pravilno tempirali tretmane na bazi topline?"

Ove analize studije koristile su podatke iz TemPredict studije, veće inicijative koja ima za cilj analizirati podatke o kožnoj temperaturi kako bi se detektirali različiti signali u ljudskom zdravlju, od plodnosti do početka COVID-19. TemPredict studija okupila je istraživače s UC San Francisco i UC San Diego, među ostalima.

"Moji studenti i ja bili smo uzbuđeni što možemo pomoći u razumijevanju kako bi temperatura mogla biti važna za dijagnosticiranje depresije," rekao je Smarr, član fakulteta u Shu Chien-Gene Lay odjelu za bioinženjering i Halicioglu institutu za znanost o podacima na UC San Diego.

Laboratorij Smarra također je provodio istraživanja o dnevnim ritmovima i regulaciji temperature kao dio inicijativa za zdravlje žena prije i tijekom pandemije COVID-19, pa je suradnja između Mason i Smarra prvotno potaknuta zajedničkim interesom za regulaciju temperature.

Izvor: University of California