Badain Jaran na Alxa platou treća je najveća pustinja Kine: labirint megadina do 460 m, više od stotinu slanih i slatkih jezera te rijetki fenomen “pjevajućeg” pijeska. Radarske snimke Sentinel-1 u rujnu 2025. otkrivaju gustoću dina, dinamiku jezerskih rubova i sezonski snijeg na krestama. Krajolik je istodobno geološki stabilan i klimatski osjetljiv, s podzemnim dotocima koji hrane oaze i visokom bioraznolikošću između pijeska i vode.
NASA je za Artemis IV odabrala dva instrumenta koje će astronauti postaviti na južnom polu Mjeseca: DUSTER za mjerenje prašine i plazme te SPSS, seizmičku postaju s aktivnim “thumperom”. Podaci će smanjiti rizike, voditi dizajn opreme i pripremiti održive operacije te koridor prema Marsu i postaji Gateway.
ESA-ina misija Juice u studenome 2025. promatrala je međuzvjezdani komet 3I/ATLAS, s prvim NavCam potvrđama kome i repova te serijom mjerenja instrumenata JANUS, MAJIS, UVS, SWI i PEP. Najbliži prolaz bio je 4. studenoga (~65 mil. km), a puni znanstveni paketi očekuju se u veljači 2026. Promatranja slijede marsovske detekcije iz listopada.
NASA-in rover Perseverance zabilježio je prve zvučne dokaze električnih pražnjenja unutar Marsovih prašnjavih vrtloga, potvrđujući dugogodišnje teorije o triboelektričnom efektu. Ovo otkriće iz temelja mijenja modele atmosferske kemije i nastanjivosti Crvenog planeta te donosi ključne podatke za sigurnost budućih astronauta.
U regiji Idaeus Fossae snimljen je „leptir-krater“ nastao kosim udarom, s dvama režnjevima izbačaja koji upućuju na led ispod površine. HRSC na sondi Mars Express otkriva i mezase te bore („wrinkle ridges“), tragove vulkanizma i erozije, a usporedbe s Hesperia Planumom potvrđuju uzrok oblika.
Tim NASA-inog JPL-a u Death Valleyju i Mojaveu testirao je tri drona s naprednim softverom za autonomnu navigaciju, razvijenim nakon lekcija Ingenuityja. Cilj su pouzdani preleti preko jednoličnih dina i sigurnija slijetanja. U White Sandsu su paralelno uvježbani četveronožni roboti; program obuhvaća 25 tehnologija.