NASA-in teleskop James Webb, već dvije godine neprekidno prikuplja slike i spektralne podatke iz svemira, obilježava svoju drugu godišnjicu otkrivanjem fascinantne interakcije između dvije galaksije. Ova promatranja dovela su do niza značajnih otkrića koja su obogatila astronomsku zajednicu diljem svijeta.

"Od kada su predsjednik Biden i potpredsjednica Harris predstavili prvu sliku s James Webb teleskopa, Webb je nastavio otkrivati tajne svemira", izjavio je NASA-in administrator Bill Nelson. "S nevjerojatnim slikama iz najudaljenijih dijelova svemira, gotovo do početka vremena, Webb-ove sposobnosti osvjetljavaju našu svemirsku okolinu i inspiriraju buduće generacije znanstvenika, astronoma i istraživača."

"Tijekom samo dvije godine, Webb je transformirao naše viđenje svemira, omogućujući vrhunsku znanost koja je potaknula NASA-u da ostvari ovu misiju," rekao je Mark Clampin, direktor Odjela za astrofiziku pri NASA-inom sjedištu u Washingtonu. "Webb pruža uvid u dugotrajne misterije ranog svemira i započinje novu eru proučavanja udaljenih svjetova, dok nam vraća slike koje inspiriraju ljude širom svijeta i postavljaju uzbudljiva nova pitanja na koja treba odgovoriti. Nikada nije bilo moguće istražiti svaki aspekt svemira kao sada."

Webb-ova sposobnost hvatanja infracrvene svjetlosti, koja je izvan vidnog spektra ljudskog oka, omogućava detaljan prikaz galaksija poznatih kao Arp 142. Ove galaksije, poznate pod imenima NGC 2936 (Pingvin) i NGC 2937 (Jaje), uhvaćene su u složenom međusobnom gravitacijskom plesnom pokretu. Promatranja koriste kombinaciju bliske i srednje infracrvene svjetlosti iz instrumenata NIRCam (bliska infracrvena kamera) i MIRI (srednji infracrveni instrument), što omogućava jasan prikaz zvijezda i plina koji se miješaju kao posljedica njihove interakcije.

Interakcija između Pingvina i Jajeta započela je prije 25 do 75 milijuna godina, kada su prvi put prošli jedno pored drugog. Od tada, ove galaksije će nastaviti svoj kozmički ples, prolazeći kroz nekoliko dodatnih interakcija prije nego što se konačno spoje u jednu galaksiju za nekoliko stotina milijuna godina.

Pingvin je nekada bio spiralna galaksija, a sada se njegov galaktički centar sjaji poput oka, dok njegove raspadnute spiralne ruke oblikuju kljun, glavu, kralježnicu i raširen rep. Kao i sve spiralne galaksije, Pingvin je bogat plinom i prašinom. Tijekom interakcije, galaktička gravitacija uzrokuje sudaranje i valovito gibanje plina i prašine, što dovodi do stvaranja novih zvijezda. Ova područja mogu se uočiti u obliku ribe u kljunu i perja u repu galaksije.

Oko ovih novih zvijezda nalazi se materijal sličan dimu koji uključuje molekule s ugljikom, poznate kao policiklički aromatski ugljikovodici, koje Webb izvanredno otkriva. Prašina, prikazana kao slabiji, dublji narančasti luk, također se proteže od kljuna do repa galaksije.

Jaje zadržava svoj oblik
S druge strane, Jaje zadržava kompaktni oblik. Kao eliptična galaksija, ispunjena je starenjem zvijezda i ima mnogo manje plina i prašine koji bi mogli biti povučeni za formiranje novih zvijezda. Da su obje galaksije spiralne, svaka bi završila prvi "obrtaj" s novim formacijama zvijezda i kovrčavim repovima, poznatim kao plimni repovi.

Još jedan razlog za neometan izgled Jajeta je taj što ove galaksije imaju približno istu masu, zbog čega manja eliptična galaksija nije bila progutana ili izobličena od strane Pingvina. Procjenjuje se da su Pingvin i Jaje udaljeni oko 100.000 svjetlosnih godina jedno od drugoga, što je prilično blizu u astronomskim terminima. Za usporedbu, naša Mliječna staza i najbliži susjed, galaksija Andromeda, udaljeni su oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina. I one će se jednog dana susresti, ali ne za otprilike 4 milijarde godina.

Dodatne galaksije
Pogledajte gore desno da biste uočili galaksiju koja nije dio ovog "plesa". Ova galaksija, katalogizirana kao PGC 1237172, udaljena je 100 milijuna svjetlosnih godina bliže Zemlji. Također je prilično mlada, prepuna novih, plavih zvijezda. Prebacite se na Webb-ovu sliku samo srednje infracrvene svjetlosti da biste vidjeli kako PGC 1237172 praktički nestaje. Srednje infracrvena svjetlost uglavnom hvata hladnije, starije zvijezde i nevjerojatnu količinu prašine. Budući da je zvjezdana populacija te galaksije tako mlada, ona "nestaje" u srednje infracrvenoj svjetlosti.

Također, pogledajte pozadinu. Webb-ova slika preplavljena je udaljenim galaksijama. Neke imaju spiralne i ovalne oblike, poput onih u "perju" Pingvina, dok su druge raspršene i nemaju oblik. Ovo je dokaz osjetljivosti i rezolucije infracrvenih instrumenata teleskopa. Usporedite Webb-ov pogled s promatranjem iz 2018. godine koje kombinira infracrvenu svjetlost NASA-inog umirovljenog Spitzer Space teleskopa i blisku infracrvenu i vidljivu svjetlost NASA-inog Hubble Space teleskopa. Iako su ta promatranja trajala samo nekoliko sati, Webb je otkrio mnogo udaljenije, crvenije i prašnjavije galaksije nego prethodni teleskopi — još jedan razlog za očekivati da će Webb nastaviti širiti naše razumijevanje svega u svemiru.

Više o James Webb teleskopu
James Webb teleskop dizajniran je za proučavanje svemira na infracrvenim valnim duljinama, omogućujući znanstvenicima da vide kroz prašinu i gas te otkriju skrivene zvijezde i galaksije. Njegove napredne kamere i instrumenti omogućuju nevjerojatno detaljna promatranja koja nadilaze mogućnosti prethodnih teleskopa poput Hubblea. Osim što pruža fascinantne slike, Webb teleskop također daje važne podatke o kemijskom sastavu i temperaturama promatranih objekata, što pomaže u razumijevanju formacije i evolucije svemira.

Webb teleskop je rezultat međunarodne suradnje između NASA-e, ESA-e (Europske svemirske agencije) i CSA-e (Kanadske svemirske agencije). Pokrenut je 25. prosinca 2021. i od tada kontinuirano prikuplja podatke koji omogućuju brojne znanstvene studije i otkrića. Njegova jedinstvena pozicija u svemiru, udaljena oko 1,5 milijuna kilometara od Zemlje na L2 točki, omogućuje mu stalno praćenje udaljenih objekata bez smetnji koje bi uzrokovala Zemljina atmosfera ili Sunčeva svjetlost.

NASA nastavlja širiti granice znanosti i tehnologije, a James Webb teleskop igra ključnu ulogu u tom nastojanju. Njegove mogućnosti pružaju neprocjenjive podatke koji će oblikovati naše razumijevanje svemira za generacije koje dolaze.

Izvor: National Aeronautics and Space Administration