Postavke privatnosti

Rijeka i Kvarner u siječnju 2026.: rast dolazaka, snažan obiteljski smještaj i gastronomska godina na vrhu

Saznaj zašto su Rijeka i Kvarner u siječnju 2026. zabilježili rast dolazaka i ostali među najposjećenijim hrvatskim destinacijama. Donosimo brojke HTZ-a iz eVisitora, podatke o obiteljskom smještaju i tko najčešće dolazi, uz širi kontekst gastronomske godine 2026. Pogledaj i što to znači za planiranje zimskog city breaka i karnevalskih vikenda.

Rijeka i Kvarner u siječnju 2026.: rast dolazaka, snažan obiteljski smještaj i gastronomska godina na vrhu
Photo by: Domagoj Skledar - illustration/ arhiva (vlastita)

Rijeka i Kvarner potvrdili zimski zamah: siječanj 2026. donio rast dolazaka i snažan iskorak obiteljskog smještaja

Hladniji dio godine na Kvarneru sve manje izgleda kao “mrtva sezona”. Podaci za siječanj 2026. pokazuju da Rijeka nastavlja graditi profil destinacije koja radi cijele godine, a ne samo ljeti, dok se Kvarner u nacionalnim statistikama učvršćuje među regijama s najvećim prometom i izvan vrhunca sezone. U praksi to znači više otvorenih sadržaja, više razloga za kratka putovanja i sve više gostiju koji dolaze upravo kada se tradicionalno očekuje zatišje.

Središte te priče je Rijeka – “Grad koji teče” – koja je u siječnju 2026. ugostila 8.839 posjetitelja s ukupno 22.834 noćenja. U usporedbi sa siječnjem prethodne godine, riječ je o rastu od 11% u dolascima i 1% u noćenjima. Posebno se ističe domaće tržište: domaći turisti činili su 45% ukupnih dolazaka, a njihov broj bio je 25% veći nego lani. Takva struktura nije neobična za zimske mjesece, ali je važna poruka za destinaciju koja želi stabilniji ritam posjeta tijekom cijele godine, neovisno o vremenskim uvjetima i ljetnim gužvama.

Za čitatelje koji putovanje planiraju unaprijed, korisna je i praktična strana priče: kada je potražnja zimi veća, raste i interes za fleksibilnim opcijama boravka, osobito za vikend-aranžmane i kratke gradske pauze. Zato se u Rijeci sve češće traže i raznovrsni kapaciteti u središtu i širem području grada, od hotela do apartmana. ponude smještaja u Rijeci sve se češće pretražuju upravo u zimskim tjednima, kada su putovanja spontanija, a posjeti povezani s manifestacijama, gastronomijom i urbanim sadržajima.

Rijeka među “Top 10” destinacija u siječnju: sedmo mjesto na razini Hrvatske

Nacionalni pregled turističkog prometa, temeljen na podacima sustava eVisitor (uz integrirane podatke eCrew), Rijeci daje jasnu poziciju u zimskom razdoblju. Prema ukupnom turističkom prometu mjerenom noćenjima (komercijalni i nekomercijalni promet) u siječnju 2026., Rijeka je zauzela sedmo mjesto u Hrvatskoj – odmah iza Zagreba, Rovinja, Splita, Opatije, Dubrovnika i Zadra. U “Top 10” društvu nalaze se i Tuhelj, Poreč i Novigrad (Istarska), što dodatno pokazuje da siječanj sve snažnije “nagrađuje” destinacije s cjelogodišnjim proizvodima: gradskim sadržajima, zdravstvenim turizmom, događanjima i kratkim paketima.

U istom pregledu vidljivo je i razdvajanje prometa domaćih i stranih gostiju po destinacijama. Za Rijeku je zabilježeno 7.909 noćenja domaćih turista, dok je u kategoriji stranih gostiju Rijeka također među vodećim destinacijama u siječnju. Iako zimski mjeseci u pravilu smanjuju udio međunarodnih dolazaka u odnosu na ljeto, Rijeka očito zadržava zanimanje gostiju iz bližih emitivnih tržišta.

Takav rezultat ima i praktičnu posljedicu: veća vidljivost u nacionalnom “zimskom” poretku postaje dodatni motiv za dolazak, posebno onima koji žele izbjeći vrhunac sezone, a svejedno doživjeti grad s punom ponudom. Ako planiraš dolazak zbog događanja, šetnje Korzom, Trsata ili gastronomskih adresa, smještaj blizu mjesta događaja u Rijeci postaje ključan dio planiranja, osobito vikendima kada se programi zgusnu.

Obiteljski smještaj kao adut: Rijeka treća u Hrvatskoj u siječnju

Jedan od najzanimljivijih pokazatelja za siječanj 2026. dolazi iz segmenta obiteljskog smještaja (objekti u domaćinstvu). Rijeka je u toj kategoriji zauzela visoko treće mjesto u Hrvatskoj s 7.890 noćenja, iza Zagreba i Splita, a ispred Dubrovnika i Zadra. To je snažan signal da se privatni smještaj u gradu sve bolje prilagođava zimskim navikama gostiju: kraći boravci, fleksibilniji termini, rad na daljinu, gradski “getaway” bez sezonskih gužvi.

Istodobno, takav rezultat potvrđuje da “obiteljski smještaj” u urbanim sredinama više nije samo ljetna priča. U Rijeci se, prema dostupnim informacijama, sve češće biraju apartmani i manje jedinice u središtu i dobro povezanim kvartovima, što odgovara mlađim putnicima, parovima i gostima koji žele autonomiju, ali i blizinu sadržaja. smještaj za posjetitelje Rijeke zato se sve češće traži i izvan srpnja i kolovoza, a trendovi upućuju da će taj segment nastaviti rasti kako se bude širio cjelogodišnji kalendar događanja.

Tko dolazi u Rijeku zimi: domaći gosti nose velik dio prometa, a ističu se i susjedna tržišta

U siječnju 2026. najveći udio u riječkim noćenjima i dalje imaju domaći gosti, što je u skladu s nacionalnom slikom za zimski period, kada domaće tržište često drži stabilnost prometa. Ipak, uz Hrvatsku, među međunarodnim posjetiteljima u Rijeci se posebno ističu gosti iz Italije i Austrije, što je očekivano s obzirom na geografsku blizinu, prometnu povezanost i tradiciju dolazaka s tih tržišta.

Dobna struktura posjetitelja, prema dostupnim informacijama iz lokalnih praćenja, pokazuje da je zimi najizraženija skupina mladih odraslih (19–30), a zatim slijede gosti srednje dobi. Iako nacionalni izvještaji za siječanj najčešće naglasak stavljaju na ukupne trendove i rangiranja destinacija, ovakva slika na terenu upućuje na putničke motive koji su tipični za urbano okruženje: vikend putovanja, sadržaji kulture i zabave, kratki “bijeg” iz rutine te dolasci vezani uz manifestacije.

Kvarner treći po noćenjima u siječnju: odmah iza Istre i Zagreba

Rast se ne vidi samo u Rijeci, nego i na razini regije. U apsolutnim brojkama, Kvarner je u siječnju 2026. ostvario 133.734 noćenja, što ga svrstava među tri najjače regije u Hrvatskoj u tom mjesecu, uz Istru i Grad Zagreb. Usporedni indeks noćenja Kvarnera u odnosu na siječanj 2025. pokazuje rast, pri čemu je posebno izražen rast domaćih noćenja. Ta dinamika potvrđuje da Primorsko-goranska županija sve više živi ideju cjelogodišnjeg turizma, kroz kombinaciju obale, otoka i urbanih središta.

Kvarner u praksi nije jedna destinacija, nego mozaik: Rijeka, Opatijska rivijera, otoci poput Krka, Cresa, Lošinja i Raba, ali i kontinentalni dijelovi županije s wellness i zdravstvenim sadržajima. Zimi posebno dolaze do izražaja gradovi i mjesta s jakim događajnim kalendarom, ali i destinacije koje nude mir, šetnice, gastronomiju i kratke odmore bez gužvi. Za dio gostiju koji regiju obilaze više dana, logično je kombinirati Rijeku s Opatijom, otocima ili izletima u zaleđe, pa je i interes za ponude smještaja na Kvarneru sve češće vezan uz rutu, a ne samo uz jedno mjesto.

Zašto zimski rezultati rastu: događanja, dostupnost i promjena navika putovanja

Siječanjski rast dolazaka u Rijeci uklapa se u širi trend: putnici sve češće biraju kratka putovanja tijekom godine umjesto jednog duljeg odmora. Takve odluke potiču i prometna povezanost, sve veća ponuda cjelogodišnjih sadržaja te činjenica da gradovi zimi nude drugačiji doživljaj – opušteniji, pristupačniji i često financijski povoljniji.

Rijeka pritom ima dodatnu prednost: zima je razdoblje kada se grad priprema za “peto godišnje doba” – karnevalsku sezonu koja tradicionalno privlači goste i iz drugih dijelova Hrvatske, ali i iz inozemstva. U veljači 2026. najavljeni su završni karnevalski programi i velika međunarodna povorka, što je tip sadržaja koji može “povući” i one koji inače ne bi putovali u zimskom mjesecu. Takvi događaji ne utječu samo na posjećenost u samim danima manifestacije, nego i na “pripremni” period: vikendi se popunjavaju ranije, a potražnja se prelijeva na različite tipove smještaja.

Uz događanja, raste i važnost ponude koja spaja grad i regiju: dnevni izleti, gastronomske ture, šetnje uz more, muzeji i kulturni programi, kao i aktivnosti koje ne ovise o kupanju i ljetnoj infrastrukturi. U tom kontekstu, zimski turizam postaje kombinacija sadržaja, a ne samo sezonske klime.

Kvarner kao Europska regija gastronomije 2026.: titula koja dolazi u ključnom trenutku

Dodatni poticaj cjelogodišnjem turizmu na Kvarneru daje i međunarodno priznanje: Kvarner je nositelj titule Europske regije gastronomije za 2026. godinu, dodijeljene od strane IGCAT-a (International Institute of Gastronomy, Culture, Arts and Tourism). Takve titule u pravilu nisu samo marketinški znak, nego okvir za programiranje događanja, promociju lokalnih proizvoda, povezivanje ugostitelja i proizvođača te jače pozicioniranje regije u segmentu doživljajnog turizma.

Za Rijeku, kao administrativno i prometno središte regije, gastronomska godina može značiti dodatno jačanje gradskih “food” ruta, vinske i craft scene, festivala i sezonskih menija, osobito u razdobljima kada se traže motivi dolaska izvan ljeta. U praksi, titula često otvara prostor i za međunarodne suradnje, medijsku vidljivost te dolaske gostiju koji putuju primarno zbog gastronomije, a tek sekundarno zbog klasičnog odmora.

Kako se programi budu objavljivali tijekom 2026., očekuje se da će titula imati učinak na više razina: od lokalne ekonomije do percepcije regije kao destinacije koja “ima što ponuditi” i kada je more hladno, a dani kraći. U takvim okolnostima, Rijeka može dobiti dodatni argument za posjet: grad kao polazište za kušanje regije, ali i mjesto u kojem se gastronomija sve češće spaja s kulturom, događanjima i urbanim identitetom.

Što brojke znače za lokalno gospodarstvo: stabilniji prihod i veći pritisak na kvalitetu

Rast zimi nije važan samo kao lijepa vijest za statistiku. On obično znači i stabilnije prihode za ugostitelje, smještajne objekte, prijevoznike, kulturne institucije i organizatore događanja. Kada se promet rasporedi kroz godinu, lakše se planiraju radna mjesta, investicije i kvaliteta usluge, a destinacija dobiva veću otpornost na vremenske oscilacije i promjene na međunarodnim tržištima.

S druge strane, veći zimski interes povećava i očekivanja gostiju. Ako se Rijeka pozicionira kao cjelogodišnja destinacija, tada zimi mora nuditi više od “otvorenih vrata”: potrebna je kontinuirana ponuda sadržaja, bolja koordinacija događanja, jasnija komunikacija te razina usluge koja neće ovisiti o sezonskom zapošljavanju. Upravo zato je podatak o snažnom obiteljskom smještaju u siječnju posebno zanimljiv: on sugerira da se kvaliteta i profesionalizacija privatnog smještaja šire i izvan špice, a gosti to prepoznaju.

U tom smislu, Rijeka ulazi u 2026. s dobrim startom: rast dolazaka, stabilna noćenja, snažno domaće tržište i nacionalna vidljivost kroz “Top 10” rangiranja. Ako se taj trend nastavi kroz proljeće i jesen, Rijeka i Kvarner mogli bi dodatno učvrstiti poziciju među rijetkim hrvatskim destinacijama koje uspješno balansiraju sezonu i predsezonu. A za putnike to znači jednostavniju odluku: dobar trenutak za posjet ne mora biti vezan uz srpanj, nego uz ono što traže – događaj, gastronomiju, kulturu ili samo mirniji boravak uz more. smještaj u Rijeci za zimski city break tako postaje jednako relevantna pretraga kao i ljetni termini, što je možda i najkonkretniji znak da se turističke navike mijenjaju.

Izvori:
  • - Hrvatska turistička zajednica (HTZ) – “Informacija o statističkim pokazateljima turističkog prometa – siječanj 2026.”, podaci eVisitor i eCrew (link)
  • - IGCAT – objava o dodjeli titule “European Region of Gastronomy 2026” Kvarneru (link)
  • - European Region of Gastronomy – profil “Kvarner 2026” i službena platforma titule (link)
  • - Grad Rijeka – službena objava o programu i najavama Riječkog karnevala 2026. (link)
  • - Primorsko-goranska županija / Župan.hr – pregled turističkih rezultata i naglasak na cjelogodišnjim motivima dolaska (link)
Kreirano: subota, 14. veljače, 2026.

Pronađite smještaj u blizini

Turistička redakcija

Naša Turistička redakcija nastala je iz dugogodišnje strasti prema putovanjima, otkrivanju novih mjesta i ozbiljnom novinarstvu. Iza svakog teksta stoje ljudi koji već desetljećima žive turizam – kao putnici, turistički djelatnici, vodiči, iznajmljivači, urednici i reporteri. Više od trideset godina prate se destinacije, sezonski trendovi, razvoj infrastrukture, promjene u navikama putnika i sve ono što putovanje pretvara u iskustvo, a ne samo u kartu i rezervaciju smještaja. Ta se iskustva pretaču u tekstove koji su zamišljeni kao suputnik čitatelju: iskren, informiran i uvijek na strani putnika.

U Turističkoj redakciji piše se iz perspektive onoga tko je zaista hodao kaldrmom starih gradova, vozio se lokalnim autobusima, čekao trajekt u špici sezone i tražio skriveni kafić u maloj uličici daleko od razglednica. Svaka destinacija promatra se iz više kutova – kako je doživljavaju putnici, što o njoj govore lokalni stanovnici, koje priče skrivaju muzeji i spomenici, ali i kakva je stvarna kvaliteta smještaja, plaža, prometnih veza i sadržaja. Umjesto generičkih opisa, naglasak je na konkretnim savjetima, stvarnim dojmovima i detaljima koje je teško pronaći u službenim brošurama.

Posebna pažnja posvećuje se razgovorima s ugostiteljima, domaćinima privatnog smještaja, lokalnim vodičima, djelatnicima u turizmu i ljudima koji žive od putnika, ali i s onima koji tek pokušavaju razviti manje poznate destinacije. Kroz takve razgovore nastaju priče koje ne prikazuju samo najpoznatije atrakcije, nego i ritam svakodnevice, navike, lokalnu kuhinju, običaje i male rituale koji svako mjesto čine jedinstvenim. Turistička redakcija nastoji zabilježiti taj sloj stvarnosti i prenijeti ga u tekstovima koji povezuju činjenice s emocijom.

Sadržaj se ne zaustavlja na klasičnim putopisima. Obraduju se i teme održivog turizma, putovanja izvan sezone, sigurnosti na putu, odgovornog ponašanja prema lokalnoj zajednici i prirodi, kao i praktični aspekti poput javnog prijevoza, cijena, preporuke kvartova za boravak i orijentacije na terenu. Svaki tekst prolazi kroz fazu istraživanja, provjere podataka i uređivanja, kako bi informacije bile točne, razumljive i primjenjive u stvarnim situacijama – od kratkog vikend putovanja do dužeg boravka u nekoj zemlji ili gradu.

Cilj Turističke redakcije je da čitatelj, nakon što pročita članak, ima osjećaj kao da je razgovarao s nekim tko je već bio tamo, sve isprobao i sada iskreno prenosi što vrijedi vidjeti, što zaobići i gdje se kriju oni trenuci koji putovanje pretvaraju u uspomenu. Zato se svaka nova priča gradi polako i pažljivo, s poštovanjem prema mjestu o kojem se piše i prema ljudima koji će na temelju tih riječi birati svoje sljedeće odredište.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.