Za mnoge starije stanovnike urbanih područja, pristup prirodi nije samo pitanje rekreacije, već i ključni faktor u očuvanju zdravlja. Nedavna istraživanja sa Sveučilišta Washington State bacaju novo svjetlo na ovu vezu, sugerirajući da čak i manje promjene u dostupnosti zelenih i plavih površina imaju značajan utjecaj na dobrobit starijih.

Analizirajući podatke više od 42.000 stanovnika u dobi od 65 godina i više, istraživači su otkrili da povećanje šumskog prostora za samo 10% u nečijem stambenom području može značajno smanjiti psihološki stres. Ova veza između prirode i mentalnog zdravlja posebno je važna jer stres može ozbiljno ometati društveni i profesionalni život.

S druge strane, isto povećanje u zelenim površinama, poput parkova, drveća i vodenih tijela, pokazalo se korisnim za opće zdravstveno stanje starijih. "Ovo nije samo pitanje estetike. Izgubimo li naše urbane zelene površine, izgubit ćemo i važan element u javnom zdravstvu," naglašava Adithya Vegaraju, vodeći autor studije.

Studija, objavljena u časopisu Health & Place, koristila je sofisticirane metode za kvantificiranje pristupa zelenim površinama u urbanim područjima. Uzimajući u obzir varijable poput rase i obrazovnog nivoa, istraživači su pružili sveobuhvatan pogled na to kako priroda utječe na zdravlje starijih osoba u gradovima.

Preliminarni nalazi predstavljeni na godišnjem sastanku Američke akademije za neurologiju 2023. fokusirali su se na odnos između mentalnog zdravlja i pristupa prirodi. Međutim, konačna verzija studije proširuje tu perspektivu, uključujući različite mjere pristupa prirodi i njihov utjecaj na opće zdravlje.

Ovi nalazi ukazuju na potrebu za daljnjim istraživanjima i razmatranjem urbanog planiranja s posebnim naglaskom na zelene i plave površine kao ključne faktore u očuvanju zdravlja starijih stanovnika. 

Priroda kao lijek
U borbi protiv mentalnih zdravstvenih problema među starijim osobama, istraživači sa Sveučilišta Washington State istražuju nove metode koje uključuju prirodu kao ključni element u liječenju. Prema Adithyi Vegaraju, jednom od autora studije, ovo je jedna od prvih studija u SAD-u koja se fokusira na utjecaj prirodnih zelenih i plavih površina na mentalno zdravlje starijih odraslih.

Starije osobe su osobito osjetljive na mentalne zdravstvene probleme poput depresije, koja može povećati rizik od kognitivnog pada i demencije. Vegaraju ističe kako tradicionalni pristupi liječenju, poput medicinskih intervencija i terapije razgovorom, često nisu dovoljno učinkoviti u ovoj populaciji. Zato predlaže inovativno rješenje: "prirodne recepte", gdje liječnici preporučuju pacijentima da provode vrijeme u prirodi.

Solmaz Amiri, viši autor studije, naglašava potrebu za dodatnim istraživanjima kako bi se utvrdilo kako točno priroda može doprinijeti boljem mentalnom i općem zdravlju. Amiri se nada da će buduća istraživanja otkriti moguću vezu između izlaganja prirodi i usporavanja kognitivnog pada, često rani znak Alzheimerove bolesti ili demencije.

"Želimo znati može li izloženost prirodi izravno utjecati na demenciju ili može li to učiniti smanjenjem mentalnih zdravstvenih problema koji vode do kognitivnog pada," rekla je Amiri, koja radi na Institutu za istraživanje i obrazovanje za unapređenje zdravlja zajednice (IREACH). Kroz ova istraživanja, Amiri se nada da će se pridonijeti rješavanju zdravstvenih nejednakosti među starijim osobama iz nižih socioekonomskih slojeva, koje često imaju ograničen pristup zelenim i plavim površinama u urbanim područjima.

Ovi nalazi otvaraju vrata za nova razmišljanja o značaju urbanog planiranja i ulozi prirode u promicanju zdravlja i dobrobiti starijih osoba, postavljajući prirodu kao ne samo estetski element, već kao ključnu komponentu u očuvanju mentalnog zdravlja.

Izvor: Washington State University